Članak se bavi publicističkim stilom kao najsloženijim funkcionalnim stilom hrvatskog standardnog jezika, nastojeći ga pobliže odrediti te opisati njegove jezične značajke

Mirta Gojević

Gojević, Mirta

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Mirta Gojevi: Publicistiki stil   23        Mirta Gojevi PUBLICISTIKI STIL  Uvod  Publicistiki stil najsloženiji je funkcionalni stil hrvatskoga standardnog jezika. To je stil javne komunikacije koji se ostvaruje u govornome i pisa-nome mediju i njime se služe novinari i publicisti pišui tekstove za dnevne novine, asopise i ostale tiskovine. On je najživlji funkcionalni stil, stil u kojem se najbolje pokazuje živost i aktualnost pojedinih jedinica, stil koji normu najbolje ovjerava i najlakše razara. Znaajka je publicistikoga stila jezina živost i težnja ovjerenosti upotrebljenih jezinih jedinica.    Publicistiki stil Definicija i problematizacija pojma te uloga medija Hrvatski se standardni jezik definira kao jezik hrvatske polifunkcionalne javne komunikacije. Na jedan nain hrvatski jezik funkcionira u znanosti, drugi u uredu, na trei u novinama, na radiju, televiziji, etvrti u književnosti i na peti nain u svakodnevnom govoru. Te njegove funkcije nazivaju se nje-govim funkcionalnim stilovima: znanstveni, administrativno-poslovni, no-vinsko-publicistiki, književnoumjetniki i razgovorni (Sili, 2007: 36). Pu-blicistiki stil najsloženiji je funkcionalni stil hrvatskoga standardnog jezika. Publicistika (novinarstvo) podruje je pisane i podruje slušane i gledane informacije (novine, radio, televizija). Publicistiki stil može biti i jest sve od vijesti do feljtona, od kakvog novinskog izvještaja do filmske kritike ili polemike. Njime se služe novinari i publicisti pišui tekstove za dnevne no-vine, asopise i ostale tiskovine te vodei emisije na televiziji i radiju. Jezik je publicistike, bilo da je rije o njegovu pisanom ili govornom oitovanju, nužno posredovan medijem. Medij kao posrednik odreuje i pošiljatelja po-ruke, ali isto tako i primatelja. Novinar, izvjestitelj na televiziji ili neka druga osoba koja se nae u takvom jednom fokusu nalazi se pod odreenim druš-tvenim optereenjem jer se njegov iskaz usmjerava prema širokoj masi gle-dateljstva ili slušateljstva. Slušatelj ili gledatelj može biti svatko i potenci-jalno iz komunikacije nije nitko iskljuen. Primatelj je poruke svakako je- hrvatistika                                                        studentski jezikoslovni asopis   24 dan, ali isto tako on je jedan od svih jedinki. S druge strane, tu je izvjestitelj, novinar, kritiar, televizijski voditelj koji na sebe preuzima funkciju izvrši-telja, tu funkciju primatelj mu priznaje, ali i zbog toga na njega vrši pritisak. Iz toga proizlazi da su dvije osnovne jezine funkcije ovoga stila: referen-cijalna (funkcija priopavanja) i konativna (funkcija koja se orijentira na pri-matelje od kojih se oekuje reakcija).   Funkcije novinarstva i novinarski žanrovi Funkcije su novinarstva (novinarskih žanrova kao opih funkcija novi-narskih medija) informativna, propagandna, popularizatorska, agitativna, pe-dagoška i zabavna (Sili, 1997: 496). Zadaa im je da obavještavaju o su-vremenim zbivanjima, da šire uenje o društvu, kulturi, politici, vjeri, da rade na pridobivanju ljudi za kakvu djelatnost, da prosvjeuju i pouavaju te da odgajaju i zabavljaju. Takva njihova djelatnost traži i uporabu neutralnih (stilski neobilježenih) i uporabu ekspresivnih (stilski obilježenih) jezinih sredstava. Neutralna jezina sredstva imat e prevlast u informativnim, po-pularizatorskim, prosvjetiteljskim i pedagoškim žanrovima, dok e u propa-gandnim, agitativnim i zabavnim žanrovima prevladavati ekspresivna jezi-na sredstva. U prve se ubrajaju vijest, komentar, kronika, recenzija, intervju, anketa i reportaža, a u druge kratka pria, kozerija, humoreska, esej, feljton, nekrolog, panegirik, persiflaža, pamflet, parodija, groteska i lakrdija. Vijest je vrsta kraeg napisa kojim se priopava o aktualnim znanstvenim, druš-tvenim, politikim i kulturnim zbivanjima. etiri opa imbenika ine vijest od kakva dogaaja, a to su aktualnost, blizina, veliina i važnost. Vijest mora biti kratka, objektivna, zanimljiva i lišena osjeaja. Vijest treba odgovoriti na pitanja: Što se dogodilo?, Tko je u tome sudjelovao?, Gdje se dogodilo?, Kad se to dogodilo? i Zašto se dogodilo?, a može odgovoriti na pitanje i Kako se to dogodilo? Sljedea vijest odgovara na pet osnovnih pitanja: (1) Nakon etiri i pol stoljea tradicije nasljedne vladavine zemljopo-sjednika na Sarku, jednom od Kanalskih otoka, uvodi se demokraci-ja i time ukida jedini preostali feudalni sustav u Europi. Britansko Krunsko vijee je objavilo odluku prema kojoj e ubudue na tom otoku, koji ima oko 600 stanovnika, svaki punoljetan graanin moi birati i biti biran u otoki parlament. (Jutarnji list, 11. 4. 2008., str. 56)  Ta vijest govori da se ukida feudalni sustav, u tome je sudjelovalo bri-tansko Krunsko vijee, dogodilo se na Sarku, poetkom travnja 2008. go-dine, a dogodilo se jer se prihvaanjem demokracije mora ukinuti feudalni sustav.  Komentar je osvrt na tekst, govor osobe, kulturni, umjetniki, društveni, politiki ili neki drugi aktualan dogaaj. Recenzijom se procjenjuju knjiga, projekt, program ili rasprava. Intervju je razgovor s osobom o problemima Mirta Gojevi: Publicistiki stil   25  koje treba posebno objasniti kako bi itatelji, slušatelji ili gledatelji mogli o njima stei svoje mišljenje. Anketa je skup izjava odgovarajue skupine ljudi o književnim, kulturnim, znanstvenim ili kakvim drugim aktualnim proble-mima. Reportaža govori o realnim dogaajima, ali tako da se njima doarava atmosfera zbivanja u društvu. Kratku priu odlikuje vrsto organizirana rad-nja s neoekivanim obratima te jednostavan i sugestivan jezik. Humoreska je vrsta kratke prie koju odlikuje jezina jednostavnost i vedar humor. Gro-teska je karikirana, iskrivljena slika stvarnosti koja izaziva zastrašujue osje-aje. Parodija je podrugljivo oponašanje pisca ili njegova djela i to njegovim jezikom i stilom. Feljton je tipian predstavnik književnonovinarskog žanra. Sadržaj mu je društveno-politiki, popularnoznanstveni, književni i zabavni. Esej je krai napis u kojemu pisac izlaže svoje poglede na život, književnost, kulturu, civilizaciju, znanost i umjetnost. Formalna su sredstva kojima se po-stiže individualnost, subjektivnost, emocionalnost, figurativnost i ekspresiv-nost u novinarskim žanrovima: poredba, metafora, metonimija, alegorija, simbol, antifraza, antiteza, kontrast, ironija, igra rijeima i dr. Stilska figura koja posebno oznauje publicistiki stil jest metonimija zbog težnje za jed-nostavnošu i sažetošu izraza. Naješe se metonimijski prenosi znaenje žive skupine na teritorijalnu jedinicu na kojoj ta skupina živi ili na državu, npr.:  (2) Kina je ponovno odbila prigovore o stanju ljudskih prava te pove-zivanje politike i Igara. (Jutarnji list, 11. 4. 2008., str. 18)  Kina je ime države koje je ovdje upotrebljeno u znaenju kineske vlade i svih koji vladaju državom. (3) Haag govori zašto je pala optužnica protiv bivšeg premijera Kosova (Jutarnji list, 11. 4. 2008., str. 7) Haag je ime grada koje je ovdje upotrebljeno u znaenju imena Meuna-rodnog suda za ratne zloine koji se nalazi u Haagu. Metonimijski su prijenosi znaenja katkad okamenjeni, npr. Kaptol (Crkva), Pantovak (Ured Predsjednika).  Podstilovi publicistikoga stila Publicistiki se stil može podijeliti na nekoliko podstilova: publicistiki u užem smislu (ozbiljnije analitiko novinarstvo), književno-publicistiki (putopisi, reportaža, kritika), znanstveno-popularni (knjige, feljtoni, lanci) i memoarski podstil (sjeanja, uspomene, dnevnici).  Publicistiki podstil u užem smislu podrazumijeva ozbiljnu pripremu za pristup nekoj temi, prouavanje niza injenica i drugih materijala. Kuharski i kulinarski prirunici po svojim osobinama spadaju u publicistiki stil, ali istovremeno sadrže i elemente drugih stilova. Kulinarska terminologija po-nekad im daje ozbiljnost gotovo znanstvenog izlaganja, npr. 100 g jagoda hrvatistika                                                        studentski jezikoslovni asopis   26 sadrži: 43 kcal, 1,3 g bjelanevina, 0,5 g masti i 8,0 g ugljikohidrata (Veliki narodni kuhar, 1981: 16).  Književno-publicistiki podstil granini je položaj iz publicistike prema književnosti ili prema eseju. Njegovim žanrovima pripadaju polemika, neki tipovi kritike, putopisi i neke reportaže. Znanstveno-popularni podstil odli-kuje se publicistikom obradom neke znanstvene teme, a namijenjen je širo-kom krugu primatelja.  Memoarski podstil obuhvaa forme memoara i nekih dnevnikih zapisa. Pri tome on može sadržavati elemente drugih stilova: dokumente, izvještaje, odluke, potvrde, novinske lanke, fotografije, skice i sl.  Reklamni je stil zaseban stil, ali je zbog uloge medija danas dio publi-cistikog stila. Reklama sadrži još i vizualni, a može imati i auditivni kod – npr. prikazuje se aša iz koje izlaze mjehurii gaziranog pia uz onomato-pejski izgovor Schweppes.   Ustaljeni izrazi Mnoge jezine karakteristike ovoga stila uvjetovane su njegovom us-mjerenošu na mnogobrojne primatelje razliitog porijekla, obrazovanja, socijalnog statusa, kao i injenicom da njegovi tekstovi nastaju u veoma kratkom roku. Dnevne novine prije svega misle na informaciju, tj. na njezino prezentiranje (Katni-Bakarši, 2001: 162). Upravo zbog toga publicistiki stil esto obiluje ustaljenim izrazima koji se nazivaju žurnalizmi. Ti izrazi predstavljuju sredstvo koje pojednostavljuje primateljevo razumijevanje i omoguuje novinaru da u najkraem roku napiše neki tekst. Rijei za žurna-lizme novinarski stil crpi iz politike, sociologije, ekonomije, prava, vojnih disciplina i dr., a ovo su samo neki od njih: zahlaeni odnosi, neriješeno pitanje, kljuno pitanje, nacionalni interes, nepobitne injenice, pokrenuti proizvodnju.  (4) Chevrolet od jeseni 2007 pokree proizvodnju Avea u Varšavi (Metro express, 7. 12. 2006., str. 12)(5) Kljuno je pitanje je li Mirjana Pukani opasna za sebe i okolinu. (Jutarnji list, 11. 4. 2008., str. 3)  Internacionalizmi Znaajka je publicistikoga stila i uporaba internacionalizama: publi-cirati, ratificirati, prolongirati, likvidirati, koalirati, legalizirati, blokirati; nacizam, socijalizam, kolonijalizam, pluralizam, totalitarizam, rasizam, ap-solutizam; likvidacija, ratifikacija, lokacija, participacija, orijentacija, deko-lonizacija, opozicija; izoliranost, brutalnost, studioznost, primitivnost, rizi-nost, latentnost, kolektivnost.  Mirta Gojevi: Publicistiki stil   27  (6) Mesi je izjavio da je voa opozicije Zoran Milanovi te je izrekao niz kritika na raun aieve politike. (Jutarnji list, 11. 4. 2008., str. 8) (7) Uvodi se demokracija i time ukida jedini preostali feudalni sustav u Europi. (Jutarnji list, 11. 4. 2008., str. 56)  Ostala obilježja publicistikoga stila Leksika razina Od ostalih obilježja publicistikoga stila na leksikoj se razini može pro-matrati i odnos prema sinonimima. U publicistikome funkcionalnom stilu sinonimi su poželjni i obogauju jezik (Frani, Hudeek, Mihaljevi, 2005: 293). Sinonimi ili istoznanice rijei su razliita izraza, a istog sadržaja, npr.: nezreo/djetinjast, majka/mama, centar/središte, paralelan/usporedan. Tako-er, publicistiki stil esto upuuje na frazem i esti su antonimi u naslovima novinskih lanaka. Što se tie antroponima, rabe se i ime i prezime, pa i nadimak, ovisno o podstilu.  (8) Glumac Božidar Ali primljen je u kliniku bolnicu u Dubravi na odjel kardiologije. (24 sata, 11. 4. 2008., str. 16)  U sportskom novinarstvu esti su nadimci.  (9) Dudu se izvrsno oporavlja u londonskoj bolnici. (Jutarnji list, 28. 2. 2008., str. 42)  U primjeru (8) u navoenju imena i prezimena želi se službeno potvrditi vijest i izrei koliko je ona ozbiljna, dok se u primjeru (9) u navoenju na-dimka donosi dobra vijest i uinit e nam se kao da se želi izazvati suo-sjeanje i bliskost zbog situacije koja je zadesila nogometaša.   Morfološka razina Na morfološkoj razini navesci se u nekim žanrovima publicistikoga stila upotrebljavaju, u nekima ne, isto kao što se u nekima brojevi slanjaju, a u nekima ne. U publicistikom funkcionalnom stilu sklonidba posvojnih pridjeva i zamjenica njegov, njezin je imenska.   (10) Dokazi protiv Miloševieva svjedoka ve su bili poznati Tužiteljstvu.            (Jutarnji list, 11. 4. 2008., str. 6) U tom primjeru želi se izrei službena vijest i staviti naglasak na ijeg svjedoka.  Prošla su vremena aorist, imperfekt i pluskvamperfekt zamijenjena per-fektom, koji je postao jedinstvenim glagolskim oblikom za izricanje prošle glagolske radnje (Sili, 1997: 512).  hrvatistika                                                        studentski jezikoslovni asopis   28 (11) ermak je odluio suraivati s Tužiteljstvom kako bi im olakšao da bolje shvate kaotinu situaciju nakon Oluje. (Jutarnji list, 11. 4. 2008., str. 5)  Perfekt je prošlo glagolsko vrijeme koje se naješe upotrebljava u go-voru i u pismu, dok su ostala prošla vremena više dio književnoumjetni-koga stila te bi se lanak u novinama uinio star i arhaian kad bi bio napisan aoristom ili pluskvamprefektom. U publicistikome se funkcionalnom stilu norme poštuju najdosljednije, pa je uporaba posvojnih pridjeva obinija od uporabe posvojnog genitiva. Za taj je funkcionalni stil takoer karakteristina uporaba posvojnog relativa iji:  (12) U jednoj je studiji 72 posto od 153 ispitanika pravilno prepoznalo seksualno ponašanje skupine muškaraca i žena u dvadesetim godi-nama života ija su lica vidjeli na fotografijama. (Metro express, 10. 4. 2008., str. 2)  Posvojni relativ iji više oznauje univerzalnost, upotrebljava se za po-sjedovatelje svih rodova, dok je posvojni relativ kojega/kojemu potvren obino u kolumnama koje se bave kakvim znanstvenim, filozofskim, kul-turnim ili politikim pitanjem ili u specijaliziranim novinama koje se bave tim temama. Pripadanje subjektu izrie se povratno-posvojnom zamjenicom svoj. (13) ile, Panama i Italija samo su neke od lokacija na kojima ekipa snima od sijenja ove godine, a u njima Bond kree u svoju osobnu osvetu protiv podzemne zloinake organizacije. (Jutarnji list, 11. 4. 2008., str. 33)  U tom primjeru zamjenicom svoj naglašava se pripadnost osvete Jamesu Bondu koja je još naglašena i pridjevom osobnu.   Sintaktika razina Na sintaktikoj razini u publicistikome stilu prevladavaju imenike konstrukcije i zbog toga je on apstraktni funkcionalni stil. S obzorim na po-ložaj enklitike publicistiki stil ima automatiziran red rijei npr.:  (14) Fanovi koji su s Mobyjem prošli svašta, pokazat e vjerojatno više strpljenja. (Jutarnji list, 11. 4. 2008., str. 31)  Enklitika se ne smije pojaviti iza kakve stanke u reenici jer se u tom sluaju nema na što nasloniti, a i u novinskim lancima mora se precizno i jasno prenijeti obavijest, pa se zato upotrebljava automatizirani red rijei.   Mirta Gojevi: Publicistiki stil   29  Diskursna (tekstna) razina  Na diskursnoj, tekstnoj razini, što se tie citata, publicistiki stil uvijek navodi izvor obavijesti. (15) Zoran Planini: Znali smo da se Giriek i Vujii nee odazvati. (Jutarnji list,  11. 4. 2008., str. 48)  U publicistikome stilu uvijek se navodi izvor obavijesti jer se esto do-slovno prenose tue rijei ili se citiraju drugi izvori.  U publicistikom se stilu upuuje i na neke poznate izreke, naslove djela, filmova, rijei pjesama.  (16) Evanelje po Sanaderu. (RTL, 11. 4. 2008.)  (17) Nešto je trulo u državi Hrvatskoj. (RTL, 17. 4. 2008.) U prvom sluaju želi se pokazati kako je premijerova rije neosporiva ili da predstavlja istinu, a u drugom sluaju želi se istaknuti na probleme u Hrvatskoj i aludira se na poznatu reenicu iz Shakespearova Hamleta koja je svima poznata.  Usporedba razliitih stilova vijesti  Usporeujui vijesti na HTV-u i RTL-u, uoila sam neke razlike. Pod-nevni dnevnik na HTV-u poinje pozdravom Dobar dan!, a Exploziv maga-zin na RTL-u Dobro došli! iz ega se može zakljuiti da je Dnevnik ozbiljna informativna emisija, a Exploziv magazin zabavna. Podnevni dnevnik nudi najrazliitije sadržaje; prvo je bilo rije o suenju generalima, potom o Pa-pinu posjetu SAD-u i nadalje o skupu najveih svjetskih oneišivaa jer je to još uvijek neriješeno pitanje (ovdje vidimo upotrebu žurnalizma). Tema je bila i Zagrebaka burza i intenziviranje (internacionalizam) razgovora o zranoj luci Mostar. U Podnevnom dnevniku vidimo sve karakteristine zna-ajke za publicistiki stil. Exploziv magazin nakon pozdrava poinje ree-nicom Odzvonjelo anoreksiji! jer je tema bila francuska vlada koja uvodi kazne onima koji promoviraju takav nain života. Bilo je rijei i o alter-nativnoj medicini, ispadima glumica i kako je jedna pjevaica otpala s popi-sa uzvanika za humanitarni koncert. U sklopu emisije intervjuirali su pjevae koji su govorili razgovornim stilom i žargonima, npr: pet banki. Na samom kraju voditeljica je rekla: Pria po pria i došli smo do kraja, a voditeljica je dnevnika pozdravila s Ugodno Vam poslijepodne. Razliite su funkcije novi-narstva i na tim se primjerima vidi razlika izmeu informativne i zabavne emisije. Dnevnik kao informativna emisija teži biti u skladu sa suvremenom normom, dok u zabavnoj emisiji vidimo preklapanje razliitih funkcionalnih stilova standardnoga jezika.  hrvatistika                                                        studentski jezikoslovni asopis   30 Zakljuak  Publicistiki stil najsloženiji je funkcionalni stil hrvatskoga standardnog jezika. To je stil javnog priopavanja koji se ostvaruje u pisanome i govor-nome mediju; njime se služe novinari i publicisti pišui tekstove za dnevne novine, asopise i ostale tiskovine te vodei emisije na radiju i televiziji. U publicistikim se tekstovima obilato pojavljuju znaajke i drugih funkcionalnih stilova standardnoga jezika. U književnom novinarstvu publi-cistiki se funkcionalni stil približava književnoumjetnikom više nego u os-talim žanrovima toga funkcionalnog stila. Iz razgovornoga, ali i administra-tivno-poslovnoga funkcionalnog stila u novinarski e jezik prodrijeti niz je-zinih pojava koji se mogu nazvati ekonomizacijom jezinog izriaja. Publi-cistikom su stilu na raspolaganju svi ostali stilovi jer je taj stil tematski naj-razliitiji, on nužno prodire u sve sfere života; ako je tema svakodnevni život zajednice, ona e odražavati razgovorni stil, odnosno jezik zajednice; ako je tema administrativno-poslovna, ona e ukljuivati primjereni jezik koji ju prati; ako je tema iz podruja znanosti, obilovat e elementima znanstvenog stila. Publicistiki je stil, uz ope znaajke poslovnog stila, u veoj ili manjoj mjeri skup svih stilova. Publicistiki stil teži jezinoj korektnosti i teži u najveoj mjeri biti u skladu sa standardnim jezikom jer je širok krug primatelja koji za svoj govor i komunikaciju, pa i pisanje imaju vrsto uporiše baš u publicistikom stilu.    Izvori  HTV, RTL, Jutarnji list, Metro express, 24 sata Veliki narodni kuhar, 1981., Tiskarna omladinska knjiga, Ljubljana  Literatura  Badurina, Lada; Kovaevi, Marina, 2000. Publicistiki stil – problematizacija poj-ma, u: Rijeki filološki dani 3, Filozofski fakultet Sveuilišta u Rijeci, Rijeka, str. 19-28.  Frani, Anela; Hudeek, Lana; Mihaljevi, Milica, 2005. Normativnost i višefunk-cionalnost u hrvatskome standardnom jeziku, Hrvatska sveuilišna naklada, Zagreb.  Katni-Bakarši, Marina, 2001. Stilistika, Nauna i univerzitetska knjiga, Sarajevo.  Sili, Josip, 2007. Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika, Disput, Zagreb.  Sili, Josip; Pranjkovi Ivo, 2005. Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i viso-ka uilišta, Školska knjiga, Zagreb. Sili, Josip, 1997. Novinarski stil hrvatskoga standardnoga jezika, Kolo, 6., br. 3, str. 495-513.  

Publicistički stil

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia