Ova priča gotovo ne treba komentara. Sama dovoljno govori. Sva stvaralačka sposobnost, sav razvoj i napredak jest u tome, da čovjek vlada materijom. Čovjek je osim ostalog duhovno, recimo kulturno biće. Razlika među ljudima ranih dobi, kontinenata, boja i rasa, i ako hoćete raznih društvenih slojeva, jest samo u tome, kako su visoko dospjeli n a kulturnu ljestvicu i što uopće tretiramo kao kulturu

Ivan Benko

Benko, Ivan

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

I v a n B e n k o , L j u b l j a n a P R I K U P L J A J M O 1 Č U V A J M O I K U L T U R N E ELEMENTE N A Š E G M L J E K A R S T V A Možda će nas lov mojeg članka nekoga iznenaditi , možda će se čak pomi ­sliti d a j e u »Mljekarstvo« dospio članak, koj i j e b io nami jen jen nekamo drugamo! Da dođemo u k o n t a k t ispričat ću ovu pr iču: Razgovarao je čovjek i s t ro j . Stroj je sa sažal jenjem pogledao čovjeka i rekao: »Gledaj , što j a sve mogu! Dižem se u visine, po tap l jam se n a morsko dno, buš im zeml janu koru, vozim p o zemlji b rz inom od 100 k m i više, dižem i p renos im te re te kao igračke. Što- je to- p r ema tome što t i možeš?« Čovjek se m i m o smješkao, p a ga je s troj još j ednom upi tao: »No, odgovori!« Čovjek je samo m i r n o rekao': »Ja s a m tebe stvorio!« Ova p r i ča gotovo n e t reba komentara . Sama dovoljno govori . Sva s t va ­ra lačka sposobnost, sav razvoj i n a p r e d a k jes t u tome, d a čovjek v l ada m a t e ­rijom. Čovjek je osim ostalog duhovno, recimo ku l t u rno biće. Razl ika m e đ u l judima r aan ih dobi, kon t inena ta , boja i rasa, i ako hoćete raznih d ruš tven ih slojeva, jest samo u tome, kako su visoko dospjeli n a k u l t u r n u l jestvicu i š to uopće t r e t i r a m o kao k u l t u r u . Za to j e čovjek od pamt iv i jeka -unosio u svoj r a d i k u l t u r n e elemente, od p rv ih u r e z a n i h i us ječenih znakova n a p r v o m d r v e n o m ili k a m e n o m oruđu, pa sve do na jmodern i j ih industr i jskih emblema. Sada p ređ imo n a ml jekars tvo , o-dnosno- na p i t an je koji i k a k v i su bil i ku l tu rn i e lement i uopće u ml jekars tvu , a posebno kod nas . Zar n i j e već i zvan redna k u l t u r n a vrednota h is tor i ja kao t akova i sav histori jski razvoj ml jekars tva? To u toliko- većoj mjer i , j e r ml jekars tvo ima za sobom t a k o d u g i razvojni p u t kao- ma lo koja g rana p r iv rede . Nije l i t akođe r interesantno- za apsolutno moderno usmjerenog tehnologa ili n a u č e n j a k a kako su se posebni p rob lemi r ješaval i p r i j e 10 ili možda 100 godina. Ne na laz imo li već u najs tar i j im ostacima ml j eka r s tva i t ragova ku l tu r e . Ostaci na js ta r i j ih d rven ih , gl inenih ili kamenih posuda imaju zais ta t ako savršene oblike, da b i — b a r e m nekoje — m i r n e duše mogl i pos tavi t i uz bok proizvoda -uglednih s u v r e m e n i h umje tn ika ili ni jesu li d rvene , g l inene i k a ­mene posude k o d sv ih n a r o d a i v r e m e n a i umje tn ički uk ra šene . Zar se n i je u vezi s ml jeka r s tvom razvio cijeli 'niz li jepih i zaniml j iv ih na rodn ih običaja, koj i se d a n a s gdjegdje obnavl ja ju i postaju tu r i s t i čka a t r a k ­cija (»kravlji bal« u Bohin ju — opisat ćemo- g a kasnije)? Zar n isu vel iki umje tn ic i svih v remena cr-pli svoje mo t ive iz ml j eka r s tva? L i t e r a tu r a sv ih n a r o d a i v r emena crpila je i mot ive iz ml jekars tva . Svega toga je u izobilju i u ml j eka r s tvu sv ih jugoslavenskih n a r o d a i d ržava . Najmanje što možemo- jest, d a počnemo- to kulturno- i folklorno -bogatstvo inven ta r i z i ra t i i nešto- ma lo -o tome objavl j ivat i u l i s tu »Mljekarstvo«. P r v i č lanak ove v r s t i odnosi se n a mljekarstvo- u Sloveniji . Požel jno bi bilo -da se n a đ u i dopisnici iz drugih rejona Jugoslavi je . O 69-GODIŠNJICl »MLJEKARSKOG Š T R A J K A « U LJUBLJANI Početkom oktobra o. g. je proteklo 60 godina o tkada je u Ljubl jani izbio ml jekarsk i š trajk. Neki su ga štaviše i nazval i «mljekarski r a t« . Evo u k r a t k o o tome izvod iz »Slovenskog naroda« i »Slovenca« iz god 1905: 6. s ep tembra je »Narod« objavio da se p o Posavju š i r i agitacija, da b i se cijena mli jeku s 1. ok tobrom povisi la od 8 n a 10 k ra jce ra (20 vinar ja) za l i t ru . Ta agitacija se rašir i la po svoj l jubljanskoj okolici i po t ra ja la je cijeli s ep­tembar . L jub l jana j e t a d a imala 50 000 s t anovn ika i t roši la j e ina d a n oko 12 000 1 mlijeka, što j e sve dobavl ja la iz okolice. L jub l jana je okolici p laćala za mlijeko na godinu oko 700 000 k runa , a ako bi se povisi la cijena mli jeku, plaćala bi 900 000 k runa . Budući d a se je t ada općenito povećala skupoća, došlo j e među mješ tan ima do spontanog otpora. Zato se 1. o k t o b r a cijena ml i jeku nije podigla kao što s u zaht i jeval i okolini stanovnici, djelomično i r a d i toga, j e r j e općinski savjet Ljubl jane o zahtjevima okolnih s t anovn ika don io konačni zakl jučak tek n a sjednici 3. oktobra. Općinski savje t j e taj zaht jev apsolutno odbacio, župan je m e đ u ostalim poručio »da se je polovica ml jekar ica i tako* već p r e ­domislila!« To je okolne s tanovnike tako razdražik>, da su za če tvr tak 5. okto­b ra nagovijesti l i ml jekarsk i štrajk. »Slovenski narod« je 5. ok tobra 1905. o t o m e pisao: » . . . d a n a s j e izostala većina ml jekar ica! Ljubl jana j e danas gotovo bez mlijeka!«. » . . . ml jekar ice bi r ado vozile mlijeko u g rad po s taroj cijeni, ali se boje da im (okolišni agitatori) razbiju kolica i razl i ju mli jeko . . .« 6. oktobra j e p a k objavio pod nas lovom »Bitka n a tržnici«: ». . . . Danas u ju t ro bila j e n a t ržnici p r a v a p r avca t a b i tka . Takovaš ta još nijesmo vidjeli u Ljubljani . Na tržnicu je došlo mnogo sel jakinja koje su pro­davale mli jeko. One koje su dava le mli jeko po> s ta ro j cijeni, dobro su ga utrži le, Dru ge su p a k s labo prošle. Domaćice su išle od prodavačice do prodavačice »Po što j e mlijeko?« »Po> deset«. Bum! — već j e mli jeko bilo razlivenog ili su boce bi le razfoite. Ne želimo mlijeko, v a n s l ihvar ima! To je bila p a r o l a . . . ! Neki se l jak iz Bar ja izazivao je l jub l janske domaćice i na jednom se našao na zemlji, dok s u po n jemu padal i uda rc i k i šobran ima, p a je bilo veselja! Istog d a n a j e objavio »Narod« d a s u oružnici ko j i su štitili mljekar ice od n a p a d a sel jaka 5. i 6. imal i mnogo posla. » . . . gotovo s v u d a bilo- j e sukoba! Govor i se, da su oružnici zapisali nek ih 80 se l jaka i p r i j av i l i s u d u . . . « 9. ok tobra je »Narod« već objavio: »Bitka za ml i jeko se bliži k r a j u . . . ! « Uist inu j e ta b i t ka t ada bila završena i pob jeda mješ t ana j e bi la po tpuna . »Mljekarski štrajk« j e dobio svoj epilog p r e d sudom. 22 seljaka, koji su sprečaval i ml jekar ice d a bi vozile mli jeko u g r a d mora lo se j e b ran i t i p red sudom. Osuđen je bio samo 1, koji se j e opirao oružniku, drugima je bilo oprošteno. Danas n a m se čini gotovo nevjero ja tn im, d a je ci jena ml i jeku još pr i je 60 godina tako uzbudi la duhove, da su r a d i toga b i la sazvana 4 j avna p r o ­tes tna sas tanka , da se je to p i tanje rasprav l ja lo n a t r im sjednicama Općinskog savjeta, da j e došlo do bi tke n a tržnici i td. Međut im, t r eba ima t i n a umu , d a je t o bilo u času kada je skupoća općenito porasla , rad i čega je mješ tane zahvat i la neka psihoza da skupoći ne bude kra ja ! Ništa m a n j e nije važna činjenica da je to bilo p red izborom zemaljskog i d ržavnog sabora. Zato su mještani imali po tpunu potporu (na­prednih) poli t ičkih foruma i ništa n j e čudno, da su zaht jevi sel jaka propal i . Vijesti S J E D N I C A U P R A V N O G O D B O R A U D R U Ž E N J A M L J E K A R S K I H R A D N I K A S R H 18. IX o. g. održana j e sjednica upravnog odlbora Udruženja, n a kojoj je kons t i tu i ran u p r a v n i odbor. Za preds jednika j e i zabran dipl . inž. Mijo Fazo, a za ta jnika dipl. inž. Matej Markeš. Refera t o k a d r o v i m a održao- j e ta jnik Udruženja . Nakon diskusi je zaključeno' je : — đ a se za iduću s jednicu p r ikupe i obrade podaci o broju i kval i f ika­cijama, p o t r e b a m a i načinu izobrazbe r adn ika s pri jedlozima; —- d a se p r i bav i od poduzeća popis r adn ih mjes ta za koje se t raži kva l i ­fikacija i v isoka kvalif ikacija u mljekarskoj s t ruci ; — d a se 11. X. o. g. održi ocjenjivanje mlječnih proizvoda i s r ezu l ta t ima upozna u p r a v n i odbor. Kasni je r azmat ra t i mogućnost formiranja fonda z a nag rađ ivan j e najbolj ih proizvođača; — d a u p r a v n i odbor Udruženja dosljedno- i d o k r a j a razmot r i i r ješava pojedine .aktuelne probleme. O C J E N J I V A N J E N I J E Č N I H P R O I Z V O D A 11. i 12. X o. g. od ržano je ocjenjivanje mlječnih proizvoda. 6 m l j e k a r a dostavilo j e na ocjenjivanje 45 uzoraka mlječnih proizvoda,. Najviše je bi lo uzoraka s i reva (17), p a topl jenog s i ra (15) (»Belje«, »Zdenika« i Zagrebačka mljekara) , mas laca (6), mlječnog p r a š k a (iz ml i jeka i obranog mli jeka) (5) te bijele k a v e (2). Mlječne proizvode ocijenila je komisija od 5 č lanova: prof, d r A n t e P e t r i ­čić, prof, d r Dimi t r i je Sabadoš, dipl. inž. Ljerko Segović, M a r k o Talić i d ipl . inž. Lazo Trbić . Rezul ta t i ocjenjivanja dostavl jeni su ml jekarama , koje su poslale uzorke . 

Prikupljajmo i čuvajmo i kulturne elemente našeg mljekarstva

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia