Petar Strčić

Strčić, Petar

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

V I J E S T I SAVEZNO S A V J E T O V A N J E A R H I V S K I H RADNIKA JUGOSLAVIJE , POSTO J N A , 18—20. 10. 1989. France Prešern, razgraničenje arhivske građe te dosadašnja pr imjena AOP-a u arhivskoj službi — na prv i pogled nema­j u neke bliže veze; međutim, Savezno savjetovanje a rh ivsk ih radn ika Jugo­slavije (održano je u Postojni od 18. do 20. 10. 1989. godine) pokazalo je da se mogu naći dodirne stručne točke između t ih tema. Naravno, raznolikost tematike pr idonosi svojevrsnom oživljavanju interesa slušateljstva sastavlje­nog od osoba različita predznanja i znanja o p i tan j ima o ko j ima je riječ. Međutim, ovdje treba upozor i t i i na jednu specifičnost problema. Naime, u novije doba dolazi u nas do pojačanog interesa za upotrebu pisane baštine, a l i i za sve češće zloupotrebe povijesnih izvora, do sada uglavnom u aktual­ne političke i pol i t ikantske svrhe. Taj problem, doduše, pr isutan je u ljud­skom društvu otkada ono organizirano i postoji, a l i redovi t i je pr imjer da se za arhival i jama osobito poteže u težim k r i zn im vremenima, na umjetan način, štoviše — komponirajući rezultate nj ihova proučavanja. Naravno, do zloupotrebe dolazi se manje ukol iko je veća društvena br iga za arhive — ta prastara pohranilišta povi jesnih izvora, zat im uko l iko je viši stupanj sređe­nosti i obrađenosti arhivske građe, a time i njene pristupačnosti. Tome c i l ju , između ostalog, služi i praksa razgraničenja građe između pojedinih inst i tu­ci ja — bilo da su ovlaštene i zadužene da i h čuvaju, b i lo da su stjecajem o-kolnost i došle u posjed povi jesnih izvora. Ovo posljednje čest je slučaj i u nas, u zeml j i u kojoj je — od kra ja do kra ja — različita tradic i ja brige o arhival i jama i l i je do naših dana — čak i nije bi lo. Tako su neke jugosla­venske sredine došle u posjed i hrvatsk ih arhival i ja — i obratno, koje i m ne pripadaju po a rh i v sk im ususima, što — neri jetko — otežava i nj ihovo korišćenje od strane zainteresiranih znanstvenika, stručnjaka i drug ih gra­đana. Ko j iput ta raznol ikost u mjestu čuvanja izvora može donijeti i znat­ne poteškoće (npr., to se tiče građe ko ja je za II. svjetskog rata i pr i je njega odnesena u Aus t r i ju i Itali ju). Međutim, pitanje razgraničenja^ nije pravno n i arhivistički definit ivno uobličeno kao prob lem ko j i se može r i ­ješiti na svjetskoj raz in i , p a n i u globalnim crtama, pa dolazi do svakakvih problema i u l oka ln im razmjer ima (npr., već je »star« spor između histo­r i j sk ih arhiva Pazina i Ri jeke oko pr ipadnost i po jedinih arh ivsk ih cjel ina te Histor i jskog arhiva Kar lovac i A rh i va Hrvatske) . Tome problemu — kao izuzetno značajnome — posvećeno je bi lo dvod­nevno savezno savjetovanje jugoslavenskih arhivsk ih radn ika u Pos t j jn i , koje su organiz ira l i Savez arh ivsk ih radn ika Jugoslavije i Arhivsko društvo Slovenije. Taj stručni skup, ko j i je imao i neke znanstvene elemente, radio je u t r i cjeline. U prvoj su podnesena t r i referata o životu i djelu velikoga slovenskog pjesnika Franca Prešerna, odnosno o a rh i vsk im i drug im izvori­m a ko j i se odnose na njega. Druga tema obuhvaćala je centralni problem — razgraničenje građe, o ko jemu se raspravl jalo s različitih stajališta — govor je bio o c i l jev ima i značaju, o pravnoj osnovi, o i skustv ima iz razn ih naših krajeva, o razgraničenju izvora između samih arhiva, između arhiva, muzeja, knjižnica, inst i tuta, i td . Treća grupa saopćenja dala nam je u v i d u dosadašnju pr imjenu automatske obrade podataka u arhivskoj službi, ko ja sve više dolazi do izražaja i u Jugoslavij i . Evo imena referenata i naslovi 155 Vijesti. Arhivski vjesnik, 32/1989. sv. 33, str. 155—171. nj ihovih referata: dr. Bor i s Paternu: Življenje i n d . . .o dr. Franceta Prešer-na, V inko Demšar: France Prešern u arhivskem gradivu Zgodovinskega arhi­va L jubl jana, Ev i ca Micković-Olga Latinčić: A rh i v ska građa o France Pre-šernu u Arh i vu Bleda, dr. Bogdan Lekić: Ci l j i značaj razgraničenja arhiv­ske građe, Jovan Popović: Pravne osnove o razgraničenju arhivske građe u važećem zakonodavstvu, Seada Hadžimehmedović: Iskustva Arhiva Bosne i Hercegovine na razgraničenju arhivske građe sa osta l im ustanovama u republ ic i , dr. Đuro Zatezalo-Marijan Rastić: Dosadašnja nastojanja u raz­graničenju arhivske građe u SR Hrvatsko j , M laden Radić: Stanje arhivske građe u posedu muzeja na području His tor i j skog arh iva Osijek, Cvetanka Pejkovska-Mirjana Slavejkova: Dosadašnja iskustva u razgraničenju arhiv­ske građe u S R Makedoni j i , dr. Duša Krnel -Umek: Razmejitev arhivskega in knjižnega gradiva, Branko Šuštar: A r h i v i i n muze j i — od konkurence k sodelovanju p r i varstvu arhivskega gradiva, Mar je ta Čampa: Razmejitev ar­hivskega gradiva na Inst i tutu za novejšo zgodovino v L jubl jani , Janez Ko ­pač: Razmejitev arhivskega gradiva med a rh i v i i n muzej i , Milić Petrović: Razgraničenje arhivske građe i registratura u S R Srb i j i , mag. Janoš Doboš: Razgraničenje nadležnosti između arhiva, muzeja i b ib l ioteka, M i l i ca Miliče-vić: Razgraničenje arhivske građe federacije, dr. M i ros lav Luketić: Dosa­dašnja iskustva na AOP arhivske građe, Dami r Zagotta: Baze podataka ar­hivskog informacionog sistema u S R Hrvatsko j , M i l a n Bizja-Darja M laka r : A R M I D A — programski paket za delo v arhiv ih , Adr i j an Kop i tar : Popisova-nje fonda Planske komisi je N R Slovenije 1945—1952. s pomočjo osebnega računalnika, mag, Peter Pavel K las inc -Mi ran Novak: Izkušenje p r i uvaja-n ju i n uporab i računalnika u Pokra j inskem arh ivu Mar ibor , Voj is lav Pro-danović: Iskustva Arh i va Jugoslavije na AOP. B i l o je i više pri loga u diskusi j i . N a savjetovanju su — kao što je v id l j ivo — podnesena i t r i saopćenja četvorice autora iz S R Hrvatske, i to u okv i ru druge i treće teme. Tako su Mar i j an Rastić iz His tor i j skog arh iva Zagreb i dr. Đuro Zatezalo iz H is tor i j ­skog arhiva u Kar l ovcu podnije l i spomenuti zajednički pr i log; referenti su skladno izni je l i histori jat problema, ukaza l i na to kako se on rješava i l i ne rješava, i kako b i se trebao razriješiti u S R H ; upozor i l i su i na neka kon­kretna pitanja. Mladen Radić iz His tor i j skog arh iva Osijek osvrnuo se na specifičnu situaci ju u kojoj — os im arhiva — i muzej i posjeduju arh ivsku građu. Dami r Zagotta iz Arh iva Hrvatske dao je u v i d u najnoviju proble­mat iku ko ju arhiv i tek načinju i od koje se mnogo očekuje, naravno u po­z i t ivnom smjeru. Sva su četvorica referenata iz S R H lijepo reprezentirala arh ivsku službu SR Hrvatske, na odgovarajući način stručnog izlaganja. U toku savjetovanja — kako je već običaj pr igodom ovakvih skupova — održano je i niz sjednica foruma i komis i ja Saveza arh ivsk ih radn ika Ju ­goslavije i drugih arh ivsk ih tijela. Tako su, npr., održane sjednice Pred­sjedništva Saveza arhivsk ih radn ika Jugoslavije, Savjeta za koordinaci ju rada arhiva u S F R J (dvije sesije), te »Okrugli stol« arh ivara Arhivskog dru­štva Slovenije. Ova posljednja akci ja naročito upada u oči jer se u S R Hrvatsko j na tako nešto može samo pomišljati. Međutim, činjenica jeste da slovenske arhivske kolege pažljivo njeguju svoje odnose s kolegama u re-gistraturama, redovito se s n j ima sastaju organiz irano i stručno, pa nije onda čudno što su sada obrađivali i temu »Predavanje arhivske građe u arhiv«. Poznato je: ako je odnos arhivara p rema građi u nastajanju prav i lan — pola je posla obavljeno i za arhivske radnike kada preuzmu zrelu građu. Trećeg dana organizirana je stručna ekskurz i ja Postojna—Lipica—Bazo-v i ca—Ve l ik i Repenj—Trst—Postojna. Razgraničenje dragocjene baštine — važan je i osjetl j iv problem. Sada, kao što je v idl j ivo, u Postojni se krenulo od poznatoga, o čemu se još uvi ­jek može i treba govorit i — govoreno je o važnome problemu ko j i se tiče 156 Vijesti. Arhivski vjesnik, 32/1989. sv. 33, str. 155—171. svih naših građana a ne samo stručnjaka (nije, npr., svejedno da l i m u se dokument i nalaze p r i ruc i u radnom mjestu i l i u mjestu rada i življenja, i l i u nekom udaljenijem »mjestu), o najnovi j im rješenjima sistemom kompju­tora — te budućnosti i naših arh iva ko ja je već na pragu a od koje se mno­go očekuje. Treba reći i to da je savjetovanje bi lo uzorno organizirano — kako je to već tradic i ja u Sloveni j i , s nešto manje sudionika nego što se to do sada uobičajilo (očito zbog ekonomskih razloga), te da je većina referata pr ipreml jena s izuzetnim t rudom, uz v isoku profesionalnost, a, samo po­negdje, i uz znatnu znanstvenu akr ib i ju . Zbog svega se toga s ve l ik im za­dovol jstvom može istaknut i da se mogu očekivati i nešto p lodni j i , praktični rezultat i ovoga opće jugoslavenskog simpozi ja i početak življega rješavanja poznatoga problema razgraničenja građe. ( PETAR STRĆIĆ) S A V J E T O V A N J E A H R I V S K I H R A D N I K A S R H (1989). U Zagrebu i Tu-hel jsk im topl icama od 9—11. l istopada 1989. god. održano je savjetovanje Saveza društava arh ivsk ih radn ika Hrvatske pod nazivom »U susret 900 godina Zagreba«. Savjetovanje su zajednički organiz iral i S D A R H , Histor i j ­sk i arhiv u Zagrebu, Arhiv Hrvatske i Arh iv Inst ituta za h is tor i ju radnič­kog pokreta Hrvatske. Tema savjetovanja b i l a je posvećena razvoju uprave u S R Hrvatskoj od 1945. do 1946. godine. Sudionike savjetovanja pozdravi l i su predsjednik Skupštine grada Zagreba dr. Mato Mikić i potpredsjednik Sabora S R H dr. Tomislav Đorđević. Uvodni referat o razvoju uprave grada Zagreba od 1851. do 1965. god. dao je direktor Histor i jskog arhiva u Zag­rebu Mar i j an S. Rastić. Stručni dio savjetovanja nastavljen je u H T C »Mihanović« u Tuhclj-s k i m topl icama referatima i koreferat ima naših istaknut ih znanstvenika (prof. dr. M i l an Ramljak, »Razvitak uprave u Hrvatskoj u razdobl ju 1946 —1963.«) i a rh ivsk ih radnika. Os im Davorina Eržišnika ko j i je uspjehu savjetovanja pr idonio i zradom dva referata o vr lo značajnim temama iz ove oblasti (»Organi i organizacije Republ ike u razdoblju 1953—1963.« i »Uredsko poslovanje organa uprave u razdobl ju nakon 1945. g.«), treba is­taknut i akt ivn i doprinos mlađih arh ivsk ih radn ika iz većeg bro ja naših arh ivsk ih ustanova (B. Džidić, »Središnji organi vlast i u N R H u razdoblju 1945—1963.«, N . Jelečanin, »Razvoj organa uprave u N R Hrvatsko j (oblas­t i , okruži i kotari) 1945—1962.«, D. Pajalić, »Sačuvanost građe uprave u SR Hrvatsko j 1945—1962.«, V . Pavliček, »Povezanost promjene stvarne i mjes­ne nadležnosti na pr imjeru kotara Varaždin u razdoblju 1945—1967«. B . Zakošek, »Organi uprave na području Istre od 'Sporazuma o Jul i jskoj kra­j i n i ' do raspuštenja«, D. Validžić. »Oblici pr ivrednih asocijacija od 1945— 1962.«, S. Šadek i K . Miholović). U okv i ru savjetovanja učesnici su posjeti l i K lanjec upoznavši se sa Muze jom A. Augustinčića i prekrasnim kulturno-povi jesnim dvorcem Mirjana. Savjetovanje je završilo drugarskim susretom učesnika savjetovanja u Kumrovcu . Organizatori savjetovanja su materi jalne i druge probleme vezane uz održavanje savjetovanja rješavali suradnjom sa većim brojem sponzora od ko j i h valja is taknut i Pr imat-Mar ibor , Paloma Sladkogorska, Z E T — Zaareb, T R C »Mihanović« — Tuheljske toplice, SG Zagreba. Skupštinu općine Dugo Selo ,USIZ kul ture grada Zagreba, I N A - N A F T A P L I N — Zagreb, Chemocolor — Zagreb, Jugorapid — Zagreb i niz drugih. 157 

Savezno savjetovanje arhivskih radnika Jugoslavije

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia