Veselko Huljić

Huljić, Veselko

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Recenzije i prikazi. Arhivski vjesnik, 32/1989. sv. 33, str. 143—'153. ANDRO GABELIĆ: »USTANAK H V A R S K I H PUČANA 1510—1514« Spl i t 1988. Ustanku hvarsk ih pučana i njegovom vođi Ma t i j i Ivaniću naša historiograf i ja je pokloni la podosta pažnje. No , to je učinjeno na na­čin ko j i čitaoca i zbunjuje i iznenađuje. Sve sama neslaganja i oprečnosti. Ist ina, kako Andro Gabelić ističe u predgovoru svoga djela, pojedini radovi , »zasebno uzeti«, od l iku ju se man jom i l i većom logičnošću i nesumnj ivom vrijednošću, a l i kad je u pi tanju c je l ina l i terature o ustanku to je u teme­l ju zb i r kontradikc i ja i skup teza koje se uzajamno isključuju i međusob­no poništavaju«. Objašnjavajući uzroke takvog stanja Gabelić ističe da je upravo ta šarolikost i kontradiktornost teza o Ivaniću i ustanku ko jemu je on b io na čelu odlučujuće utjecala na izbor koncepta knjige. To je kon­cept kritičnog odnosa prema sv im — doslovno s v im — tekstovima napisa­n i m o ustanku hvarsk ih pučana, o d tekstova P i e t ra Bemba, Marcantoni ja M ich i e l a i Ludovica Tuberona, preko Aleksandra Gazarovića, Jero l ima K a -vanj ina i Andrea Ciccarel i ja , do tekstova Šime L jub ica , Grge Novaka, Nade Klaić i desetine drug ih pisaca. Doslovno svi autor i ko j i su o Ivaniću i puč­k o m ustanku pisa l i »suočeni« su u Gabelićevoj kn j i z i s dokument ima. A budući da se Gabelićeve interpretacije i njegovi zaključci znatno, a često i bitno, raz l ikuju od interpretaci ja i zaključaka drug ih autora, na kra ju knj i ­ge objavl jeni su svi dokumenti . P r ema piščevim navodima, to ie učinjeno »da b i h zainteresiranom čitaocu omogućio da sam može utvrd i t i ko j i je autor u pravu i čiji se tekst baz i ra n a izvorima«. Potrebno je dodati da ta­ko skupl jen arhivski mater i ja l n a jednome mjestu (153 dokumenta na 101 stranic i knjige) i sam po sebi predstavl ja ve l iku vri jednost uto l iko veću što se među objavl jenim dokument ima nalaz i oko 40 novih, do pojave ove knj i ­ge potpuno nepoznatih dokumenata koje je autor otkr io većim di je lom u Archiv io d i Stato (Frari) u Veneci j i , a manj im u našim arhiv ima. Važno je spomenuti da t i novootkriveni dokument i predstavl jaju oko polov inu cjelo­kupnog sada poznatog arhivskog mater i ja la posvećenog neposredno pučkom ustanku i Ivaniću. I još nešto. Z a ra z l i ku od izvora poznatih od ranije, ko j i skoro potpuno predstavl jaju prepričanu i vr lo sažetu verzi ju or ig inalnih do­kumenata (Sanudo), novootkrivena izvorna građa sastoji se većim dijelom od samih or ig inalnih dokumenata, a manj im di je lom od nj ihovih cjelovit ih pri jepisa. Moglo b i se kazat i da je malo znanstvenih djela — o pučkom ustanku i Ivaniću nimalo — u ko j ima je tako potpuno iskorištena stara izvorna gra­đa ko ja su tol iko obogaćena nov im dokument ima kao što je to slučaj s Gabelićevom knj igom »Ustanak hvarsk ih pučana«. Prema riječima dr . T. Raukara , recenzenta knjige, djelo A. Gabelića »se ističe temel j i tom argu­mentaci jom, neprek idnim nastojanjem autora da u postupku zaključivanja upotr i jebi sve, pa i najsitnije, podatke u sačuvanim vre l ima. Upravo to^ nas­tojanje pisca da svoje zaključke grad i na izvornoj podlozi , ko ju je značajno proširio i obogatio i osobnim istraživanjima, i da tako stvorene zaključke suprotstavi ran i j im histor igra fsk im gledištima, b i tna je značajka djela«. Druga osnovna značajka djela je cjelovitost obrade teme. Pučki~ustanak je, naime, u ovoj kn j i z i p r v i put zahvaćen kompleksno o d preduvjeta do pos­l jedica. S pravom je u recenziji napisano da je djelo o kojemu je riječ »naj­potpuni ja monografi ja o ustanku hvarsk ih pučana u našoj historiografiji« od koje će »u buduće nezaobilazno polazit i svako istraživanje o društvenim pokret ima u Dalmac i j i u X V I . st.« (Raukar). Osnovna mater i ja knjige podijel jena je u pet dijelova i šesnaest poglav­l ja. Prvo poglavlje posvećeno je nastanku hvarske komune i grada Hvara , drugo stanovništvu i pr ivredi , treće pro izvodnim i društvenim odnosima, a četvrto pučko-plemićkim nesuglasicama u desetljećima ko ja su prethodi la 146 Recenzije i prikazi. Arhivski vjesnik, 32,1989. sv. 33, str. 143—'53. ustanku. Osnovni akcenti ovoga dijela knjige su na stvaranju i obl ikovanju frontova ko j i će se sudar i t i u ustanku, anal iz i socijalne strukture pučkog staleža, razvoju pojedinih pr ivrednih grana i utjecaju relativnog bogatstva hvarske komune na karakter ustanka, raščlanjivanju proizvodnih i društ­venih odnosa i utjecaju toga faktora na ustanak te, najzad, na anal iz i bor­be pučana za nj ihova prava prije ustanka, t j . one borbe čiji su se sadržaji pretočili u radikalni je ciljeve ustanka . Drug i dio knjige i m a t r i poglavlja čiji su naslovi : »Priprema ustanka«, »Tok ustanka« i »Nakon poraza«. Prvo poglavlje u osnovi je kritička analiza Zbirke spisa o »čudu« od 6 .II. 1910. g. K a o što je poznato, to su dokumenti ko j i govore o tome kako su se pučki prvac i zakle l i na križ da će uništiti hvarsko plemstvo, poslije čega je taj križ »proplakao krvlju«. Za raz l iku od rani j ih pr ikaza ustanka ko j i su tu Zb i rku spisa i l i bagatel iz iral i , i l i nekritič­k i interpret iral i , Gabelić je kritičkom anal izom tog arhivskog materi jala, ispod debelih naslaga fantazije i praznovjerja otkr io mnoga racionalna zrnca (podatke) od vel ikog značenja za histor i ju pučkog ustanka, naročito za ra­zumijevanje njegove pr ipremne faze. U stvari , ovom knj igom kronologi ja ustanka p r v i je put dobi la poglavlje o njegovoj pr ipremi . Drugo poglavlje ovog dijela knjige — »Tok ustanka« — najduže je i svoj im sadržajem čini okosnicu knjige. U cje l inu rekonstrukci je događaja od 23. V . 1510, kada je ustanak počeo, do 16. X . 1514. g, kada je vješanjem 20 pučkih prvaka na Capellovoj gal i j i ustanak završen, ovdje su ukomponirana skoro sva otkrića do ko j ih se došlo posl jednjih 10 — 12 godina, a od ko j ih se većina upravo ovom knj igom prezentira znanstvenoj javnosti . T u naročito spadaju otkrića vezana za pučke programske zahtjeve i ona ko ja tumače stavove mletačke vlade prema t im zahtjevima, zat im otkrića vezana za stanje u redovima hvarskoga plemstva i napore pučana da prošire k rug on ih plemića ko j i su (pod prinudom) pr ihvat i l i imperative ustanke. T u su i mnogi dokument i ko j i bacaju dosta novoga svjetla na Contarini jevu, Navajerovu i Giust inia-novu kampanju i , naročito, dokumenti o završnom činu drame ustanka na osnovu ko j ih autor izvodi mnoge značajne zaključke. U cje l ini b i se za ovo poglavlje moglo kazat i da je to ne samo naj iscrpnija, nego i u mnogome sasvim nova, do sada nepoznata kronologi ja pučkoga ustanka. U trećem poglavlju ovoga dijela knjige — »Nakon poraza« — najpri je se i lus t r i ra nas­tojanje mletačke vlade da političkim mjerama učvrsti izvojevanu vojničku pobjedu nad ustanic ima. Dalje se nižu podaci o djelatnosti M . Ivanića do njegove smrt i , uloga njegova imena i djela, a također i uloga njegova s ina Ivana ko j i je — prema mletačkim izvor ima — »naslijedio očevu zlobu«. Najzad, u ovome poglavlju anal iz iraju se h is tor i j ska zbivanja ko ja su dovela do opadanja uloge H v a r a i njegovog osiromašenja, te s t i m u vezi i do socijalne transformacije porodice Ivanić čiji su nek i članovi — Petar i Je-ro l im Ivanić, unuci M . Ivanića — dekretom mletačke vlade postal i plemići. Treći dio knjige i m a četiri poglavlja. Prvo poglavlje nos i naslov »Vojna panorama ustanka«. Pošto su objašnjene vojne karakter ist ike vremena u ko­jemu je ustanak vođen, naznačene specifičnosti vezane za geografske okvi­re i demografski potenci jal hvarske komune te navedene vojne akt ivnost i pučana pri je ustanka — u ovom poglavlju izvršena je podrobna analiza sv ih vojnih akci ja od 23. V . 1510. do 16. X . 1514. Slobodno se može kazati da ovo poglavlje u našoj historiograf i j i predstavlja jedinstven pr imjer obrade voj­ne komponente borbe jednog srednjovjekovnog revolucionarnog pokreta na našem t lu . Prema autorov im navodima, temelj i ta obrada toga problema b i l a ie neophodna kako b i se precizanije mogao u tv rd i t i karakter cjelokupne borbe pučana. T i m pitanjem bavi se drugo poglavlje ovog dijela knjige čiji ie naslov »Buna i l i ustanak?«. U ovom poglavl ju autor ukazuje na nevjero­jatnu zbrku u l i teratur i koja borbu hvarsk ih pučana s Ivanićem na čelu definira svakako: kao bunu i l i pobunu, prevrat i ustanak; zat im kao pučku, 147 Recenzije i prikazi. Arhivski vjesnik, 32/1989. sv. 33, str. 143—153. al i i seljačku bunu, odnosno ustanak, revoluci ju sirotinje, embrio građanske revolucije, i td . Uz šira obrazloženja, Gabelić bo rbu o kojoj je riječ def inira kao pučki ustanak ko j i je prerastao u građanski rat s izraženim elementi­ma ranograđanske revolucije. T u svoju tezu autor dokazuje u narednom, trećem poglavl ju, anal izom cil jeva ustanka izraženih u pučkim zahtjevima. Ovdje je važno is taknut i da je stari ja histor iograf i ja znala samo za pučke zahtjeve iz 1510, a novi ja historiografi ja i za one iz 1511., dok Gabelić iz lazi i s otkrićima pučkih zahtjeva iz 1512. i 1514. godine. P rema tome, ovo pog­lavlje predstavl ja daleko najpotpunij i pregled ci l jeva pučkog ustanka u na­šoj historiograf i j i . U četvrtom poglavlju trećeg di je la knjige analiziraju se evropski renesansni tokovi u koje spada i hva r sk i renesansni krug (Pribo-jević, Lučić, Hektorović, Benetović, drevno hvarsko kazalište, javno i stam­beno graditeljstvo itd), čije materijalne i duhovne karakter is t ike predstavlja­j u realnu osnovu za onakve odl ike ustanka kakve su prezentirane u pret­hodna dva poglavlja. U četvrtom dijelu knjige, ko j i ima t r i poglavl ja, anal i z i ra se odnos usta­nka hvarsk ih pučana i pučkog bunta Dalmaci je , odnos Venecije prema puč­kom ustanku i utjecaj konstelacije s i la na Medi teranu na taj ist i ustanak. Peti dio knjige i m a dva poglavlja čiji su nas lov i : »Matij Ivanić« i »Tra­dici ja ustanka«. Prvo poglavlje ovoga di je la na jpotpuni j i je pr ikaz rodoslov­lja porodice Ivanić — od djeda pučkog vođe do devetog koljena, kada kra ­jem X V I I I . st. loza Ivanić izumire na otoku H v a r u . Naročito su značajni novootkriveni podaci o imovnom stanju ekonomski vr lo moćne porodice Ivanić, a također i podaci o društveno-političkim p r i l i k ama u koj ima je M . Ivanić stasao i izrastao u kormi la ra borbe za pučka prava. U drugom pog­lavl ju ovoga dijela knjige registrirano je sve što govori o kontinuitetu tra­dicije ustanka kroz vjekove i , posebno, o u l o z i te tradici je u revolucionar­n im borbama novijeg vremena, naročito u t o k u narodnooslobodilačkog rata 1941—1945. g. Kn j i ga je bogata i pr i loz ima ko j i zauzimaju 160 stranica. Tu spada: sažeti pr ikaz sadržaja knjige na engleskom jez iku, popis izvora i l i terature, dokumenti (stari, nov i j i i dosad nepoznati), reg istr i (ličnosti, geografskih na­ziva, pojmova), popis skraćenica, bilješka o p i scu i table (slike). Možda b i još na kra ju o Gabelićevoj kn j i z i trebalo reći da se čitalac i ne mora složiti baš ša sv im autorovim ocjenama i zaključcima. Međutim, kad je u p i tanju radnja, događanie, tok ustanka, njegova kronologija i re­konstrukci ja , posebno, kad je u pi tanju zasnovanost svega toga na izvornoj podlozi, tada ne samo da b i b i lo teško naći neku zamjerku knj iz i , nego — kako je u Raukarovoj recenzij i rečeno — autoru treba odati puno pr izna­nje za »golem t r u d . . . entuzijazam i i s t insku l jubav spram istraživanja o hvarskom društvenom pokretu«. To b i i b i o razlog zašto je u ukupnom fundusu l i terature o Ivanićevom ustanku, za k o j i smo na početku r ek l i da svoj im kontroverzama i zbunjuje i iznenađuje, knj iga A. Gabelića vr i jedna punog povjerenja čitalaca. Po riječima drugog recenzenta knjige, prof. J . Stjpišića, ona se odl ikuje »znanstvenom ozbiljnošću«, a čita se »sa zaniml j i -vošću, bez naprezanja, j e r je lišena u metodi i načinu prikazivanja svake suhoparnosti«. Vesel jko Huljić M I K R O G R A F S K I F O T O L A B O R A T O R I J G E N E A L O Š K O G DRUŠTVA U B A D V I L B E L U K R A J F R A N K F U R T A . • Genealoško društvo iz Utaha u SAD započelo je s mikro f i lmiran jem ar­hivsk ih dokumenata 1938, a sigurnosno spremište u gran i tn im stijenama Wa­satch masiva 40-ak k m od Salt Lake City-a, najveće te vrste u svijetu, gra­đeno je od 1961. do 1965. godine. Os im u SAD, mikrogra fsk i centri Društva 148 

Andro, Gabelić: »Ustanak Hvarskih pučana 1510—1514«

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia