Varijantnost je od samih početaka istraživanja bajki uživala status privilegirane teme, pri čemu se analitička pozornost najčešće usmjeravala na tekstualnu razinu. U članku se na primjeru bajke “Schneeweißchen und Rosenrot” Wilhelma Grimma i njezina doslovnog hrvatskog prijevoda (“Bielka i Rumenka” Mijata Stojanovića) te njihove prezentacije u najnovijem izdanju znamenitog međunarodnog kataloga pripovijedaka (The Types of International Folktales) istražuju mogućnosti interpretativnog pomaka s teksta na paratekst. Riječ je, naime, o bajci koju je prema književnom predlošku napisao te u trećem, tzv. malom izdanju, Kinder- und Hausmärchen (1833.) objavio Wilhelm Grimm, a koju je zatim u doslovnom prijevodu, ali ne navodeći izvor, Mijat Stojanović uvrstio u Narodne pripoviedke (1879.), najstariju zbirku tog tipa u hrvatskoj dječjoj književnosti. Osvrtom na paratekstualne strategije i očitovanja Grimmova i Stojanovićeva teksta u članku se iznose ključne odrednice proizvodnje tzv. narodnih bajki i bajki za djecu u 19. stoljeću. Shvaćanja nacije, narodne književnosti, dječje književnosti, autorstva i dr. iščitavaju se iz inicijalnih reprezentacija i reakcija na Grimmov i Stojanovićev tekst, a prezentacija njihovih tekstova u međunarodnom katalogu kao dviju varijanti istoga tipa bajke u zaključku se ne promatra kao tehnička greška, nego kao poticaj za raspravu o ishodištima, mogućnostima, ali u nekim primjerima i gotovo nepremostivim ograničenjima tog tipa folklorističkog znanja.The article discusses the presumptions, interdependences and paradoxes of representations of folktales in 19th century literary collections (Wilhelm and Jacob Grimm Kinder- und Hausmärchen and Mijat Stojanović Narodne pripoviedke) and contemporary scholarly works. The focus is on paratextual and epitextual differences as markers of ideological and epistemological background of Wilhelm Grimm’s “Schneeweißchen und Rosenrot” and its verbatim Croatian translation “Bielka i Rumenka” by Mijat Stojanović. In the conclusion, representation (definition and concordance) of Grimm’s text and its verbatim translation in the latest edition of The Types of International Folktales is discussed regarding the blurring borders between the oral and written, text and research in folk narrative research
