Kobilje mlijeko: sastav i frakcije proteina u usporedbi s drugim vrstama mlijeka

Abstract

The usage of the mare’s milk as functional food especial for children intolerant to cow’s milk, with neurodermitis, allergies and similar disorders desiring to improve the quality of life is fiercely debated for last decades but there were no scientific studies to suggest such use of mare’s milk based on scientific research. The objectives of this study were to determine similarities of mare’s milk in comparison with milk of ruminants (cattle, sheep and goat) and human milk in terms of milk composition and protein fraction as whey proteins, caseins and micelles size. All differences were discussed regarding usage of mare’s milk in human diet and compared to milk which is usually used in human nutrition. Regarding composition, the mare’s milk is similar to human milk in of crude protein, salt and lactose content, but it has significantly lower content of fat. Fractions of main proteins are similar between human and mare’s milk, except nitrogen casein (casein N) which has twice lower content in human than in mare’s milk. Content of casein N from all ruminants’ milk differ much more. Just for true whey N and non-protein nitrogen (NPN) similar content as human and mare’s milk has also goat milk. The casein content is the lowest in human milk; this content is three times greater in mare’s milk and six to seven times greater in goat’s and cow’s milk, while in sheep’s milk it is more than 10 times grater. In many components and fractions mare’s milk is more similar to human milk than milk of ruminants. A detail comparison of protein fraction shows quite large differences between milk of different species. More study and clinical research are needed that can recommend usage of mare’s milk in human diet as functional food on scientific bases.Upotreba kobiljeg mlijeka kao funkcionalne hrane, s ciljem poboljšanja kvalitete života, osobito djeci netolerantnoj na kravlje mlijeko s utvrđenim neurodermatitisima, alergijama te sličnim poremećajima, tema je mnogih rasprava posljednjih godina. No, nedovoljno je znanstvenih studija koje bi predlagale upotrebu kobiljeg mlijeka baziranu na znanstvenim činjenicama. Ciljevi ovoga rada bili su utvrđivanje sličnosti između kobiljeg mlijeka i mlijeka preživača (goveda, ovce i koze) te humanog mlijeka, obzirom na kemijski sastav mlijeka te proteinske frakcije odnosno proteine sirutke, kazeine te veličinu micela. Utvrđene razlike analizirane su s aspekta upotrebe kobiljeg mlijeka u prehrani ljudi te komparirane s kravljim mlijekom. Obzirom na sastav, kobilje mlijeko slično je humanom glede sadržaja sirovih proteina, minerala i laktoze, no sadrži značajno manji udio mliječne masti. Obzirom na glavne proteinske frakcije, kobilje je mlijeko slično humanom uz izuzetak kazeinaskog N, čiji je sadržaj u humanom dvostruko niži, dok su u mlijeku preživača utvrđene znatno veće razlike. Sadržaj ukupnih proteina sirutke i neproteinskog dušika (NPN) sličan onome u humanom i kobiljem utvrđen je i u kozjem mlijeku. Sadržaj kazeina u mlijeku najniži je u humanom mlijeku, tri puta je viši u kobiljem, šest do sedam puta viši u kozjem i kravljem, te više od deset puta u mlijeku ovaca. Obzirom na mnoge uspoređene komponente i frakcije, kobilje je mlijeko sličnije humanom u odnosu na mlijeko preživača. Detaljna usporedba proteinskih frakcija ukazuje na vrlo veliku razliku između mlijeka različitih vrsta domaćih životinja. Prije znanstveno utemeljene preporuke upotrebe kobiljeg mlijeka kao funkcionalne hrane u prehrani ljudi potrebne su dodatne znanstvene studije te klinička istraživanja

    Similar works