Josip Vončina

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

DRUS1'VENI I POVIJESNI MOTIVI PRE ESENOG ZNACENJA Velikim društvenim .promjenama uvijek se mogu .naći tragovi u jeziku, a na,pose u leksici i stilu. Svaka klasa, koja se u nas u prošlosti formirala, unosila j-e u rječnik našega jezika čitave skupine riječi. osobito takvih, koje se tiču socij alnih konvencija (odnosi među ljudima, društveni položaj pojedinaca ci t. d.), a uj edno odbacivala od-govaraJucI rječnički materij a l prethodne klase. Kako su socijalne promjene dosta brze, za razliku od jezičnih , mnoge su se riječi opirale i nastojale produžiti svoj život u novim prilikama. Kada je iz života ipak potpuno nestala realna osnova, na koju se pojedina riječ oslanja i bila joj simbol, mo-gla se takva 'riječ očuvati u prenesenom smislu. U 10m vrenju, što ,ga je u jeziku uvje-tovalo društveno mij enjan je, književni je-zik imao je j ednu ulogu, a razgov(}rni drugu. U rječniku književnoga jezika skupljao se jezični materijal prošlosti i zadržao ondje aktivnu funkciju. Pravo, historijski i soci-jalni roman, novinske rubrike () međuna­rodnim zbivanjima - da spomenem samo neke primjere - m<>raju se služiti riječi ma, kao što su kralj. princ, kmet. A naš suvre-meni rrazgovorni jezik opet ne zna, što će s takvim rriječima, jer se u našem svakida-šnjem zbivanju više ne mogu naći kraljevi, prinčevi, kmetovi. Na toj se osnovi razvila zanimljiva su-radnja između književnoga i razgovornoga jezika. Citalac je u jeziOnom smislu vezan dvjema sponama : prvo, knjigom, i drugo. svoj(}m zivom okolinom. U neprestanom na-stojanju, da iz knjige naučeno rječničko blago što više aktivira, on mora doći u dik-mu: št(} da učini s rriječima, koje ne pripa-daju u današnji život? OV(} dvoumijenj e prirodno završava rp(}redbom, na pr. hist(}-rijski rob bio je' čovjek fizički i duhovno neograničeno podvrgnut svojemu gospodaru; slično može i neki današnji čovjek biti pod-ložan ponosu, strasti i t. d. Takav 5e č(}vjek prema svojoj strasti nalazi u otprilike istom 159 (}dnosu, u .kojem je ' bio rob prema gospo-daru. Iz te poredbe nastaju metalorički iz-razi: rob svoje strasti, Tob sv(}ga ponosa i t. d. - Preneseni smisao drugi je dio ove jezične suradnje. Kad se novi smisao učvrsti u u,potrebi rrazgovornoga jezika, može Ile vratiti u književni jezik, pa tako dolazi i treća faza: pre(}blikovano se značenje vrata iz razgovora u književnost. Ovakva transformacija značenja na .putu književnast - razgov(}rni jezik - književ-n(}st može objasniti pojam američkih kra-ljeva (kralj automobila, kralj petroleja ... ). Sjedinjene Američke Države, 'kao tradicio-nalna buržoaska republika, nisu imale mo-narha. Znatna koncentracija kapitala u ru-kama pojedinaca stvorila je tak(} moćna pri-vatna indu'Strijska poduzeća, da su njihovi vlasnici mogli diktirati proizvodnju i nad-zirati tržište. Usp(}redbom privredne moći takvih pojedinaca i vladarske moći baljeva po ostalom svijetu našlo se među njima ne-što zajedničko, pa su se i bogati američki kapitalisti prozvali kraljevima u svojoj pri-vrednoj ,grani. Zanimljivu evoluciju d(}živjela je !'iječ klWalir. U prvo vrijeme značila je isto što vile:: (tal. cavalliere=konjanik). AH kako su srednjovjekovni kavaliri osim rata smatrali svojom dužnošću da brane podanike, os(}bito nezaštićene žene, pa pošto su se iz.gubili svi ostali atributi imenice kavali·,., u nedavnoj prošlosti, pa još dijelom i danas, kavaliri-ma su se zvali oni, koji su se prema žena-ma odnosili susretljivo i pažljivo. Najveći pak br(}j takvih prenesenih zna-čenja javlja se u prijel(}m.nim povijesnim trenucima, kada jedna klasa smjenjuje dru-gu pa odbacuje njezin p(}redak, ideje i obi-čaje. Mnogi nazivi, koji su prije neke revo-lucije značili velike i poštovane stvari, II novom su poretku postali predmet poruge. Put, kojim promjena značenja u ta'kvim pri-likama teče, nešto je drugačiji. Riječ se uzi-ma iz realn(}ga, ali uprav(} prošloga života, preobražava se u razgov(}rnom jeziku i na-pokon može ući u književn(}st. Naše je građanstvo raspolagalo ~nat.niIll brojem takvih izraza. Građanskomu menta-160 litetu bili su tuđi odnosi feudalnoga dru-štva. Tako je za razmaženo i svojeglavo di-jete postojao izraz majčin princ; uzor se na-šao u slično odgojenoj djeci nekadašnjih plemića. Za djevojku, koja sniva o dobroj udaji, kažemo da čeka sVDjega kraljevića, jer i u narodnim pripovijetkama iz feudal-noga doba kraljevići usrećuju siromašne dje-vojke .. . Covjeku, koji na svoj ugled i po-ložaj suviše polaže, govorilo se njegDva vi-SDst. U zagrebačkom žargonu često se može čuti riječ kmet za neuglađena, neobrazovana čovjeka; preneseno značenje ima svoj kori-jen u historijskom kmetu, kojeg su vlastela nemilim iskorišćivanjem držala u neznanju i . neprosvijećenosti. Proces ,promjene značenja može zbog so-cijalnih protivnosti .započeti i u starom, do-traj alom društvenom uređenju prije njego-ve propasti. Svoj odnos prema bespravnom ieljaštvu i radništvu naš je građanski sta-lež izražavao na ovaj način: seljakDm su pripadnici građanskoga sloja zvali i sva-koga stanovnika sela i svakoga neukog čo­vjeka; prDleter je bio ili svaki radnik ili ivak i beskućnik. Ali je u toj društvenoj na-petosti i .riječ gDspDdin dobila drugo zna-čenje : tim su se imenom stali nazivati svi oni ljudi, .kojima je vlast, moda i lažna uglađenost prva, a rad i obrazovanje po-slj ednja briga. Otuda i potječe današnje nastojanj e, da se gDspDdin zamijeni riječju drug, koja više odgovara. Ali i <riječ gDsPD-din ima svoje posebno značenje u pozitivnom Ilmislu ; ona znači i čovjeka vrijednih dušev-nih kvaliteta. Ali ipak nema sumnje, da će Ile riječ gDsPQdin u m;gativnom značenju održati u rječniku književnoga jezika kao ostatak prošlih vremena i aktivno sredstvo l!1l. njihovo književno i naučno oživljavanje. Pored ovih u današnjem razgovornom jeziku postoje i brojni drugi primjeri. i oni bi se mogli naširoko ređati. Tu je još i na-ziv šef, koji sve manje dolazi za rukovo-dioca ustanove, a sve se više upotrebljava za čovjeka, koji je u svojoj struci stekao veliko znanje i vještinu. Tu je i riječ ga-zda, koja zapravo znači vlasnika srednjega posjeda, a stječe o~pri1ike istu novu službu, koju i šef. Sve je ovo zanimljivo, jer služi kao do-kaz, kako jezik kao živ organizam nastoji svojim organima naći novu funkciju, kada im stara iščezne. Ako se i čini , da su neka od navedenih novih značenja osuđena da životare i nestanu u okvirima, koje im po-stavlja obični slang, to nije razlog za osu-du. Bez protesta !>mo primili naslov Sin-clairova romana »Kralj petroleja« i film »Robovi prošlosti« (u kojem uživao ci droga robuju sVDjDj .prošlosti). A kao što moramo nastojati, da se razgovorni jezik či!>ti i uljepšava pod utjecajem književnoga, mo-ramo i dopustiti, da književni iz razgovor-noga preuzima također sve ono, što je u njemu vrijedno. JDsip VDnčina ZAVRSENO JE PETOOODISTE»JEZIKA« Ovim brojem, koji je zbog završetka škol-ske godine izišao potkraj mjeseca svibnja, za-vršava se peto godište izlaženja »Jezika«. I ove godine porastao je broj čitalaca našega lista, tako da će se »Jezik« u jesen pojaviti u povećanoj nakladi. Prvi broj će izići u početku listopada, pa molimo čitaoce, da već II rujnu DbnDve pretplatu, a suradnike, da nam pošalju svoje član'ke najkasnije dD kraja srpnja. Kako se pokazalo, da je naj-bolja propaganda za stjecanje novih pret-platnika lična agitacija, molimo svakog pret-platnika, da pokuša naći bar jednog novog pretplatnika. Uredništvo zahvaljuje čitaocima na pa-žnji, a Franji Petričeviću iz Splita posebno zahvaljuje za ponovni novčani prilog za po-kriće troškova »Jezika« u iznosu od 20.000 Din. Knjižničare upozorujemo, da će sadr-žaj petoga godišta izići u prvom broju še-stoga godišta. JEZIK, časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika. - Izdaje Hrvatske fileloško društvu u Zagrebu. - Uređuje uređivački odbor: Josip Hamm, Mate Hraste, Ljudevit Jonke. Glavni i odgoverni urednik: L;udevit JDnke. - Časepis izlazi svaka dva mjeseca. 

Social and Historical Motives of Figurative Meaning

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia