Članak o značajnim postignućima na polju iskopavanja provedenih 30-tih god.20..stoljeća u Južnoj Srbiji, te o tada gorućim problemima vezanih uz napredak na tom polju, a čiji je korjen u financijskoj situaciji muzeja

Gjorgje Manno Zissi

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

ISKOP AVANJA U JU2NOJ SRBIJI.Po.~ljednjih godina mn~go je razvijena ak-trvno.st na polju Ls'traoži,va'!ljastaorma u Juž-no.j SrD~Ii. Nekolik,o n3.učnih gmpa vršesvake godine veOlffia važna sist emaItskaiskopavanja.G. dr. Nikola V u I i ć, <por.oI.univ. u Beo-graođu, u d1"Uštvu sa g. Ko3dćem, k11&tosommuzeja iz SkOiplja. tlJs{peo,j.eda obe\o.dani uTrebeništu kod Ohrida ,izvanrednearha;j,sJ<.e.sLaormeiz 6. stoljeća pre Hr., mzjednog novOoggroba ~pasle ve.ć paznatih, ,adBugaJl'a o.tkrivenih 7 grobova), a ove 1932 .. g.o.n je Oitkrio jaš cea niz novih g.r·a,barvasadrrugacenastima ,dalsaodnepa,znatim. Njega-vim rrudam definitivno le atJIdaniena hipote-za o. najamničlkim gn6im v,ađama sahranje-nim s1uča;jna u avim p.re.delima. već cela si-buaciJja lliPu6uje na istraiivame naselja u :bli-zini ove rasJ<.ošne n ek.r.apale. To utvrđujepre svega fakt, da se pared muških grobo-va naišla i na ženSJke, u kaj,ima nije nađenaoruž,ja, ali u .t'OHka više navag nrukita i as-talih pre,dmeta vn~dnih i:spitwanja. ParedaJrhajs,kih (grčkih ·delom punih) zlatnih mas-ki, ,sandala, TIUIkavica,.ogleda, na,kita i apli-kacija na ,branzenim i SJrebrnim predmetima,- ,i onih SJudava sa reljefima jezdećih !ko-njaniJka i trona žaca sa meduzama i živati-njama - koji ne daju kriti Oltmeni ,k,arintskiuk<UJs- većma predmeta ipak jeste p;r·a-dukt .orig,ma1ne damaće ilirs,ke kulture.(Nar.ačita šlern, amžje, i.gle, nakiJt,i etc.).Nemački Arheo\o.šJ<.iInstitut u sarad.n.ji sabeaigraodskim Narodn·jm Historis;ka-ume,t-nič<kim Muzejem, vrslO je a'vag pra-Ijeća i9kapavanja na G rad i š t u, brduiznrud Man. Sv. Erazrna, Eeverno odO h il"~d a. Ekspe.dic·uja na čelu sa Dr. Un-verzagtom, direktoram Museuma fiir Viil-kerkunde u Berlinu, a u kaj'aj su sude-lova.li mladi nemački na,uDnici Dr. Reiswitzi Dr. Keller, a ad strane be.agr<Lds'kagmu-zeja Dr. Grbić, uspela je da othije jednuveliku tvrdaV'u, koja je igrala značajIlJUulogu u borhi Make·danaca pr.ativ Rnmljana.U S u v o.,d o I u, u blizini Bita·lja, Sk'OIl}S,kije Muzej o,tpočeo iskopavanje. ~edIl10,gka.snogan:tiČlk,ognruselja, verovatno keiTamije. G. Dr.Mesesnel tu je naišao na veama ~na.čajnuraJlloh.rišćanSJku baziliku sa mozaicima.Već 9 I!o.d,inavrši beogadSlki Naradni Hi-sLoris1ko-umetnički Muzej S<istematska OIliko-palVanJjana ušću Cme Reke u Vardar, u bLi-zini Graodsko,g, u S t o b ima. Radavi, kaqeje o,ljpače.o Dr. Saria, pro.f. univ. uLjubijaoni- ofuiV1ši ve\.iki mramorni teate.r iz IIJ.stoieća, - nastavlja se sve većim u~ehomekspedicija TllJI1z~a!p<l'dvodstvam Dr. VIa,d.R Peltkavića, praf. unw. i direktara m1.llZe-ja, a u kajoj pOSllednih go,dina reoda,vn,asu-de\.upu Dr. Jow Peobrovi,ći G,jorgje Mann:o-Zil>si, kustasi ista·!! muzeja. U ,alkviru ,jednebedemima (hizants'kJim faIiifikacianim .&i.ste-mom) opasane var,aši atkrrveni su ostaci do-sta manumentalne građevine ep.is~apa:lne ba-zilike ~kbitar FiliJp epis,k<>p),jedne velike pri-vatne ipalate (pa ,nađenam pečatu na D11<m-čanorn ko.Iutil6u) Partheni·a'sa; je,dne prva-bitna jevreli6lke sinaoga,ge (prema natpisu nasLubu p1'e,dvocria,dao. je s<l<grwiti šef jeV'Tej-ske ap.štime Palih=ois) ,p,re'tvarene kasnijeu h.rišćansJw ,c,r,~VlU,a u vezi je sa jednampalatam; terme i .jedne zanimLjive ja.vne gra-đevine sa agromnim predvorjem, hipakau-~Lima i vel,i,kom ,peći. OtkdveI1Ja je većnekoliko. ulica. vod'o,vo,di .kanallizaci,ana mre-ža i naizw glaV1lla u1<LZll1agradSIka .kapija.Na Crn aJ reci palStaie asolaci starog mas,ta,Znaočajn'o je da su a,ve ,građe,vine, u,pr·apaš-ćenag grada zernljOitresam u IV s1aleću, sa-čuvale za naUlkJustil i planove arhitektureIV.-VI. stal. pa.sle Hr. One daqu pa,tpunanav pagled na prelaznu ranahrišćanslkru ibiza,ntins!kru umffino'st ta,ga daha, ko,ja jemače !>vru~daveama slaba saoČ<uVaJlla.Zna-čaJjna je i ,dek,aracija tih ~rađevina sa ras-~o·šnam a,žurnom biLjnom ornamentikam uffi;TamOlnUi staklu (namcit·o u -episkapsJ<.ojcnkvi) s raznoba,jn:im mazaicima i rafinira-nim impresianističk.im freskama. Ove teh-n:ike također pruža'ju izvanredne mative istilske osabine, za ka,je 1e tešlko naćipaJThdane i aJnalogiie. Velj,ki biTaj prvo-.klasne antičke s,kuLpLure sa stHs:kim 0.50.-Mnama kasnag helenizma II-III st<>lećaSV'Taća također paŽlllju na sebe. I s<ku-pacene brQIlze i mram01l'ne s.tatue i torza[ '1"eljefi daneli su n:a v:delo dana po-neke pa,ljpl\1lD.anave vaoriaJI1te.Među njimapo mon:umentalna.st.i ističe se je.dna pa1Ttre-statua sa OITijentaJ1nambra,dom i kratkam1<,as(}mu tog,i (sa sV'it1wm u ITUci?),klasična!bista jedne mlađe žene-matrQIle, torzo Am-fi,trite (.donji dio. tela sa deUm,om), glavaPoseido.na, ad mram,arnih sikulptura - a dvasaUra o,d hronze (»d ,k.o.ji!hjedaJll 19,ra a d,l'U-gi SV'l'ra u dvojnicu. Od re'liefa ističu &earhaistiČJkam <draži i,gre nimfi ako. Pana i55po mohvlu <zanimljiv Dionisiie u svom ras·kaJ3Jšenom društvu.AmeoLoštka ,izloiba, priređena juna me-sec'a 1932. u Umetn~čtl~om Pavilj01llU»CV1ijeteZuzorić« u Beogll',adu - pokazaJ.a je sve po-kret1jive vned'IlJos.tiiz Stobija i Tre.beništa naClIk'UlPu.I tu je bio V'id.an tkva.litelt i tkvanti-tet 1.LSIPe.han<liPwlI1ihterelllskih ~adova.All u vezi sa t,im iskopavanjima pClljav~lasu 'se akJti'Villijapitanja, tk.oja traže ~woja re-šenja. Njihov tkoJ'en je u finansilsko,j situac~jinaših muzeja. To su: 1. što hoLje 'kOIhZerv~-raill.je i <ielimična lI'es'tauracija ot:k~~venih gra-'devinskih objeikataj 2. pOJd~zanae lotkalnihmU!Zeja Ikraj mesta ilsikOlPinaj3. podizanjezg~aJda ;za muzeje u BeCllgrwu i Skoplju, ukojima ,bi se najz3Jd dostojll1o izloiiJe publici,stralllcirma i nauci SNeove =3Jčajne telkov:ner3Jda jedne <iecelllije na rp:riJkrurr>ljanjrunarodnei annoke I;rtarillle. Gjorgje Manno-Zissi.NEšTO O STAROM HRVATSKOM ORUžJU.1.Vj. Klaić ,izn<lJšau svoj,oj »Povjesti Hr-V3Jta« I. .stil'. 27, među o'srtalim o srtarimSlavenima i ,oIvIo:»U~ sve to h1Li su S1awenRlI'aIborborni1jrUJdi»oij1llnaoi li boju, o,sooolto kw im je heb alo»brani,tj domovinu. O njihovu rat.o'Vanj'u»priča potanko c·ar Maur1cije: "Slaveni ra,-»tovahu olMono pj·eš1re, ohonlŽ!avši I;e ČVIl'-»stim i teškim štitom. Uza to rabl\lj3JŠeim»još drwlen luk i maJ.ene, otl1'ovom nJaJkvaJšene»strjelice" K<lJdbi doš1o do š'3Jk,a,b.ori.li hi se"m1atom (Strei,thammer), topuwm (Ham-»merbeil) i palicom (StIl'e~tk,oJben)«.Vladimir Mažuranić (»Prrinosi za hrvatskip.ravno-povje'SJtnJi rje,čniJk«) ne n·avodi, da lije OZlIla:kazla 'o,bmmbeno lorrružlj,e»š'bit«, šć~t,m. clYiPel\l'S,sQuwm, slavens1kog porijekla, noĐtimologiria kaže već I;ve.Za luk m. arcUlSl, o!l'užje za 'SJtiIl~jetlanjekaže, rda je praslo v j en s k 31riječ: \.onk(lenk).za :riječ kladivo n. dem. kJadivac, m.,m., mal1eus, ček,ić k,aže, da je p I' 31st 31I' 31i ,da .e »po 19v~h !jjevemih i sjevero-zapa<illlih stranah orbi.čna«.Sjekira, selk-, sik-, 1. s.eCUTdJs:ve sJL o v j.riječ. V. s.ječa.~ijll'c, JciJjec,m., demin. kij, m!aJ.leus ali ,isrednje IlaJt.Cla.Via,camJhura, kJadiiva.c, m3Jljić,znaoi hoJ;IIliOo[11Ž!j'elila oblik Iffira1jaHi bata.V. bal. Sve s lov j. I' ije Č. I~rp. A. R.(srebrn kij, rO,gat kij).Kako vid,imo, i!ornje su oznakezao I'U Ž j e, koj ti m s u st 31r i S Ila v 0111iprema Maur~ki·osu vojevali [sla-ven s k o il! rpo r i,je lkJ a. I il ir e mat amemo:ralli b ,LsmoO zatk,\iučiti, da sug 31 i 5' ami ost al r ~ SJa v e III,i izr 31đ i-va 1 i.Po 'kaiZiv<UljuLj. Karamana "Iz koljevkehrva.tske rpII1ošk>s~«(Zai&reb 1930. JrLdailljeMaJIIDceHrvaob6ke &br. 124) »Na hrvaJtislkom»kneževisllcom dv.o!l"Ubio je žup·am Oll1lliŽa1I'»(armige:r); jCllš s.e lirpomin!ie žup an hu z-»d'ovanar za kneza, rpače i za tkne-»g'1n 'j u (macecchari'U!s i macecchariiUJs co-56»mitissae). U doba k:raftljelvlau kJraljevoj }e»pra1mj~ š ti b'OIllo š 31«.ZanimJlj~vo je, oda čast bruzdovanall'anisam mog,a.o naći kod drugihsredov.ječn~h vladara O'nogaeJ,o bra I~Z Hr~rsi'tOlII':~Ja's,kil.hp.,o"dJa.rtiatka,koje sam prol\llčio u tu svrhu.Glavno ol'UŽ!j,esredovječnJClIg junaka, su-deći prema dosalru3JŠllljimilstkorpdnra.maooja'šemač.Mažurranić veLi o maču: »Mač meč, meč,»m. ~lad~UJs"e~s.is. s!patra (spa.tha gll'č. i dr.»R·ieč sveslov,jenska«). Svodi se u»svezu i IS go,L maJci, meki. lslP' Rječnik»hrva1:lSlkogaiJ.i srps.koga ~.e!7Ji.kJa.~danje Ju-»go's.\avem,ke aJkademije. Za,grr.e,b1880. i d.»Miklosich FII'IatI1Z.Etymologisches Wortel1'-»buch ,dJelI',s.1aV'is,chenSprachen. Wien 1866.»'paJk SchraJder O. ReaJ.1exJiJoon der mdo-»germanilSc.hen AJ1J~lerrbumskUJll!de.StI1'aJSISJbuIl'g»1901. 748 (ndem. Schwert sv,odi Ile»U drevnu svezu /) naš·im svrd,lo).»V. K o II"da, Rieč s 31b ,1 j '31 (lat acmaces,»pe:rsicUJs gladiusj aa:p. Bartad Ant. Glossa-»riJum mediJae et lilnf,ima.e latinJitatils regni»HunJg3Jrill'e,.LiJpstiae 1901. s. M. aCID3JSda-»masceII!Us) p rais t alI"31 je u <IJJaSli o st 31-»lih Sl,ov,jena, aH tamll10 j,o,j je po-»S,t 31rn j e. U II1jemaOkijezik uJiazi meč !stoon»okalo 19.1500«.«')Prema 't·ome su i mač isabi,jab,i,I,i 1P'0\2JnaIUi starim Sla,v enl\~ma.Starohrvatoski ma'Č imao je d'VollliekJuošh i-nu .s:a kJratkOrffin3Jk11Srticomna ha,\čakru, k0Taje jedva provirivada preko šill'·me oštll'ice.On poIDazuj.e oblik, kojli je bio apćenito pro-širen u zapadnoj Evl1'Opi.Tak'OVlis.rumačeviiskJoipamili iz st:aJro,hrvats.kih g;I101bovau Biskurpiijlik,od ~a i ~oilijana. k,od VeJoilk.e,ačuvaju se u mruz,eju li ~u.Iz is'kopina groborva iko,d Kec5,kemMa, na-lazak hrežuljka »Czedula-'hatZ« i ko,d Torlela(ž,u,panija p eštans!ka) , nadalje iskQPtne kodKa.ssa .(b~aalIj~ka žUlpanijaJ, te pronalazak&l"oha ko,d Demk6h~ya vi,dimo, da su tamo') V. M ,31žur 31n.i ć »PlI'inJ~s~za hrvatJsMpravno.povjesni rječl1i1k. Z<l1l!il'eb1908.~1922.

Iskopavanja u Južnoj Srbiji

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals

ISKOP AVANJA U JU2NOJ SRBIJI.Po.~ljednjih godina mn~go je razvijena ak-trvno.st na polju Ls'traoži,va'!ljastaorma u Juž-no.j SrD~Ii. Nekolik,o n3.učnih gmpa vršesvake godine veOlffia važna sist emaItskaiskopavanja.G. dr. Nikola V u I i ć, <por.oI.univ. u Beo-graođu, u d1"Uštvu sa g. Ko3dćem, k11&tosommuzeja iz SkOiplja. tlJs{peo,j.eda obe\o.dani uTrebeništu kod Ohrida ,izvanrednearha;j,sJ<.e.sLaormeiz 6. stoljeća pre Hr., mzjednog novOoggroba ~pasle ve.ć paznatih, ,adBugaJl'a o.tkrivenih 7 grobova), a ove 1932 .. g.o.n je Oitkrio jaš cea niz novih g.r·a,barvasadrrugacenastima ,dalsaod nepa,znatim. Njega-vim rrudam definitivno le atJIdaniena hipote-za o. najamničlkim gn6im v,ađama sahranje-nim s1uča;jna u avim p.re.delima. već cela si-buaciJja lliPu6uje na istraiivame naselja u :bli-zini ove rasJ<.ošne n ek.r.apale. To utvrđujepre svega fakt, da se pared muških grobo-va naišla i na ženSJke, u kaj,ima nije nađenaoruž,ja, ali u .t'OHka više navag nrukita i as-talih pre,dmeta vn~dnih i:spitwanja. ParedaJrhajs,kih (grčkih ·delom punih) zlatnih mas-ki, ,sandala, TIUIkavica,.ogleda, na,kita i apli-kacija na ,branzenim i SJrebrnim predmetima,- ,i onih SJudava sa reljefima jezdećih !ko-njaniJka i trona žaca sa meduzama i živati-njama - koji ne daju kriti Oltmeni ,k,arintskiuk<UJs- većma predmeta ipak jeste p;r·a-dukt .orig,ma1ne damaće ilirs,ke kulture.(Nar.ačita šlern, amžje, i.gle, nakiJt,i etc.).Nemački Arheo\o.šJ<.iInstitut u sarad.n.ji sabeaigraodskim Narodn·jm Historis;ka-ume,t-nič<kim Muzejem, vrslO je a'vag pra-Ijeća i9kapavanja na G rad i š t u, brduiznrud Man. Sv. Erazrna, Eeverno odO h il"~d a. Ekspe.dic·uja na čelu sa Dr. Un-verzagtom, direktoram Museuma fiir Viil-kerkunde u Berlinu, a u kaj'aj su sude-lova.li mladi nemački na,uDnici Dr. Reiswitzi Dr. Keller, a ad strane be.agr<Lds'kag mu-zeja Dr. Grbić, uspela je da othije jednuveliku tvrdaV'u, koja je igrala značajIlJUulogu u borhi Make·danaca pr.ativ Rnmljana.U S u v o.,d o I u, u blizini Bita·lja, Sk'OIl}S,kije Muzej o,tpočeo iskopavanje. ~edIl10,gka.snogan:tiČlk,ognruselja, verovatno keiTamije. G. Dr.Mesesnel tu je naišao na veama ~na.čajnuraJlloh.rišćanSJku baziliku sa mozaicima.Već 9 I!o.d,inavrši beogadSlki Naradni Hi-sLoris1ko-umetnički Muzej S<istematska OIliko-palVanJjana ušću Cme Reke u Vardar, u bLi-zini Graodsko,g, u S t o b ima. Radavi, kaqeje o,ljpače.o Dr. Saria, pro.f. univ. uLjubijaoni- ofuiV1ši ve\.iki mramorni teate.r iz IIJ.stoieća, - nastavlja se sve većim u~ehomekspedicija TllJI1z~a!p<l'dvodstvam Dr. VIa,d.R Peltkavića, praf. unw. i direktara m1.llZe-ja, a u kajoj pOSllednih go,dina reoda,vn,asu-de\.upu Dr. Jow Peobrovi,ći G,jorgje Mann:o-Zil>si, kustasi ista·!! muzeja. U ,alkviru ,jednebedemima (hizants'kJim faIiifikacianim .&i.ste-mom) opasane var,aši atkrrveni su ostaci do-sta manumentalne građevine ep.is~apa:lne ba-zilike ~kbitar FiliJp epis,k<>p),jedne velike pri-vatne ipalate (pa ,nađenam pečatu na D11<m-čanorn ko.Iutil6u) Partheni·a'sa; je,dne prva-bitna jevreli6lke sinaoga,ge (prema natpisu nasLubu p1'e,dvocria,dao. je s<l<grwiti šef jeV'Tej-ske ap.štime Palih=ois) ,p,re'tvarene kasnijeu h.rišćansJw ,c,r,~VlU,a u vezi je sa jednampalatam; terme i .jedne zanimLjive ja.vne gra-đevine sa agromnim predvorjem, hipakau-~Lima i vel,i,kom ,peći. OtkdveI1Ja je većnekoliko. ulica. vod'o,vo,di .kanallizaci,ana mre-ža i naizw glaV1lla u1<LZll1agradSIka .kapija.Na Crn aJ reci palStaie asolaci starog mas,ta,Znaočajn'o je da su a,ve ,građe,vine, u,pr·apaš-ćenag grada zernljOitresam u IV s1aleću, sa-čuvale za naUlkJustil i planove arhitektureIV.-VI. stal. pa.sle Hr. One daqu pa,tpunanav pagled na prelaznu ranahrišćanslkru ibiza,ntins!kru umffino'st ta,ga daha, ko,ja jemače !>vru~daveama slaba saoČ<uVaJlla.Zna-čaJjna je i ,dek,aracija tih ~rađevina sa ras-~o·šnam a,žurnom biLjnom ornamentikam uffi;TamOlnUi staklu (namcit·o u -episkapsJ<.ojcnkvi) s raznoba,jn:im mazaicima i rafinira-nim impresianističk.im freskama. Ove teh-n:ike također pruža'ju izvanredne mative istilske osabine, za ka,je 1e tešlko naćipaJThdane i aJnalogiie. Velj,ki biTaj prvo-.klasne antičke s,kuLpLure sa stHs:kim 0.50.-Mnama kasnag helenizma II-III st<>lećaSV'Taća također paŽlllju na sebe. I s<ku-pacene brQIlze i mram01l'ne s.tatue i torza[ '1"eljefi daneli su n:a v:delo dana po-neke pa,ljpl\1lD.anave vaoriaJI1te.Među njimapo mon:umentalna.st.i ističe se je.dna pa1Ttre-statua sa OITijentaJ1nambra,dom i kratkam1<,as(}mu tog,i (sa sV'it1wm u ITUci?),klasična!bista jedne mlađe žene-matrQIle, torzo Am-fi,trite (.donji dio. tela sa deUm,om), glavaPoseido.na, ad mram,arnih sikulptura - a dvasaUra o,d hronze (»d ,k.o.ji!hjedaJll 19,ra a d,l'U-gi SV'l'ra u dvojnicu. Od re'liefa ističu &earhaistiČJkam <draži i,gre nimfi ako. Pana i55po mohvlu <zanimljiv Dionisiie u svom ras·kaJ3Jšenom društvu.AmeoLoštka ,izloiba, priređena juna me-sec'a 1932. u Umetn~čtl~om Pavilj01llU»CV1ijeteZuzorić« u Beogll',adu - pokazaJ.a je sve po-kret1jive vned'IlJos.tiiz Stobija i Tre.beništa naClIk'UlPu.I tu je bio V'id.an tkva.litelt i tkvanti-tet 1.LSIPe.han<liPwlI1ihterelllskih ~adova.All u vezi sa t,im iskopavanjima pClljav~lasu 'se akJti'Villijapitanja, tk.oja traže ~woja re-šenja. Njihov tkoJ'en je u finansilsko,j situac~jinaših muzeja. To su: 1. što hoLje 'kOIhZerv~-raill.je i <ielimična lI'es'tauracija ot:k~~venih gra-'devinskih objeikataj 2. pOJd~zanae lotkalnihmU!Zeja Ikraj mesta ilsikOlPinaj3. podizanjezg~aJda ;za muzeje u BeCllgrwu i Skoplju, ukojima ,bi se najz3Jd dostojll1o izloiiJe publici,stralllcirma i nauci SNeove =3Jčajne telkov:ner3Jda jedne <iecelllije na rp:riJkrurr>ljanjrunarodnei annoke I;rtarillle. Gjorgje Manno-Zissi.NEšTO O STAROM HRVATSKOM ORUžJU.1.Vj. Klaić ,izn<lJšau svoj,oj »Povjesti Hr-V3Jta« I. .stil'. 27, među o'srtalim o srtarimSlavenima i ,oIvIo:»U~ sve to h1Li su S1awenRlI'aIborborni1jrUJdi»oij1llnaoi li boju, o,sooolto kw im je heb alo»brani,tj domovinu. O njihovu rat.o'Vanj'u»priča potanko c·ar Maur1cije: "Slaveni ra,-»tovahu olMono pj·eš1re, ohonlŽ!avši I;e ČVIl'-»stim i teškim štitom. Uza to rabl\lj3JŠeim»još drwlen luk i maJ.ene, otl1'ovom nJaJkvaJšene»strjelice" K<lJdbi doš1o do š'3Jk,a,b.ori.li hi se"m1atom (Strei,thammer), topuwm (Ham-»merbeil) i palicom (StIl'e~tk,oJben)«.Vladimir Mažuranić (»Prrinosi za hrvatskip.ravno-povje'SJtnJi rje,čniJk«) ne n·avodi, da lije OZlIla:kazla 'o,bmmbeno lorrružlj,e»š'bit«, šć~t,m. clYiPel\l'S,sQuwm, slavens1kog porijekla, noĐtimologiria kaže već I;ve.Za luk m. arcUlSl, o!l'užje za 'SJtiIl~jetlanjekaže, rda je praslo v j en s k 31riječ: \.onk(lenk).za :riječ kladivo n. dem. kJadivac, m.,m., mal1eus, ček,ić k,aže, da je p I' 31st 31I' 31i ,da .e »po 19v~h !jjevemih i sjevero-zapa<illlih stranah orbi.čna«.Sjekira, selk-, sik-, 1. s.eCUTdJs:ve sJL o v j.riječ. V. s.ječa.~ijll'c, JciJjec, m., demin. kij, m!aJ.leus ali ,isrednje IlaJt.Cla.Via,camJhura, kJadiiva.c, m3Jljić,znaoi hoJ;IIliOo[11Ž!j'elila oblik Iffira1jaHi bata.V. bal. Sve s lov j. I' ije Č. I~rp. A. R.(srebrn kij, rO,gat kij).Kako vid,imo, i!ornje su oznakezao I'U Ž j e, koj ti m s u st 31r i S Ila v 0111iprema Maur~ki·osu vojevali [sla-ven s k o il! rpo r i,je lkJ a. I il ir e mat amemo:ralli b ,LsmoO zatk,\iučiti, da sug 31 i 5' ami ost al r ~ SJa v e III,i izr 31đ i-va 1 i.Po 'kaiZiv<UljuLj. Karamana "Iz koljevkehrva.tske rpII1ošk>s~«(Zai&reb 1930. JrLdailljeMaJIIDceHrvaob6ke &br. 124) »Na hrvaJtislkom»kneževisllcom dv.o!l"Ubio je žup·am Oll1lliŽa1I'»(armige:r); jCllš s.e lirpomin!ie žup an hu z-»d'ovanar za kneza, rpače i za tkne-»g'1n 'j u (macecchari'U!s i macecchariiUJs co-56»mitissae). U doba k:raftljelvlau kJraljevoj }e»pra1mj~ š ti b'OIllo š 31«.ZanimJlj~vo je, oda čast bruzdovanall'anisam mog,a.o naći kod drugihsredov.ječn~h vladara O'nogaeJ,o bra I~Z Hr~rsi'tOlII':~Ja's,kil.hp.,o"dJa.rtiatka,koje sam prol\llčio u tu svrhu.Glavno ol'UŽ!j,esredovječnJClIg junaka, su-deći prema dosalru3JŠllljimilstkorpdnra.maooja'šemač.Mažurranić veLi o maču: »Mač meč, meč,»m. ~lad~UJs"e~s.is. s!patra (spa.tha gll'č. i dr.»R·ieč sveslov,jenska«). Svodi se u»svezu i IS go,L maJci, meki. lslP' Rječnik»hrva1:lSlkogaiJ.i srps.koga ~.e!7Ji.kJa.~danje Ju-»go's.\avem,ke aJkademije. Za,grr.e,b1880. i d.»Miklosich FII'IatI1Z.Etymologisches Wortel1'-»buch ,dJelI',s.1aV'is,chenSprachen. Wien 1866.»'paJk SchraJder O. ReaJ.1exJiJoon der mdo-»germanilSc.hen AJ1J~lerrbumskUJll!de.StI1'aJSISJbuIl'g»1901. 748 (ndem. Schwert sv,odi Ile»U drevnu svezu /) naš·im svrd,lo).»V. K o II"da, Rieč s 31b ,1 j '31 (lat acmaces,»pe:rsicUJs gladiusj aa:p. Bartad Ant. Glossa-»riJum mediJae et lilnf,ima.e latinJitatils regni»HunJg3Jrill'e,.LiJpstiae 1901. s. M. aCID3JSda-»masceII!Us) p rais t alI"31 je u <IJJaSli o st 31-»lih Sl,ov,jena, aH tamll10 j,o,j je po-»S,t 31rn j e. U II1jemaOkijezik uJiazi meč !stoon»okalo 19.1500«.«')Prema 't·ome su i mač isabi,jab,i,I,i 1P'0\2JnaIUi starim Sla,v enl\~ma.Starohrvatoski ma'Č imao je d'VollliekJuošh i-nu .s:a kJratkOrffin3Jk11Srticomna ha,\čakru, k0Taje jedva provirivada preko šill'·me oštll'ice.On poIDazuj.e oblik, kojli je bio apćenito pro-širen u zapadnoj Evl1'Opi.Tak'OVlis.rumačeviiskJoipamili iz st:aJro,hrvats.kih g;I101bovau Biskurpiijlik,od ~a i ~oilijana. k,od VeJoilk.e,ačuvaju se u mruz,eju li ~u.Iz is'kopina groborva iko,d Kec5,kemMa, na-lazak hrežuljka »Czedula-'hatZ« i ko,d Torlela(ž,u,panija p eštans!ka) , nadalje iskQPtne kodKa.ssa .(b~aalIj~ka žUlpanijaJ, te pronalazak&l"oha ko,d Demk6h~ya vi,dimo, da su tamo') V. M ,31žur 31n.i ć »PlI'inJ~s~za hrvatJsMpravno.povjesni rječl1i1k. Z<l1l!il'eb1908.~1922.

Iskopavanja u Južnoj Srbiji

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals