Herman Haller

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

39Prof. dr. sc. Henrik Bosner(9. 11. 1928.–21. 02. 2008.)Zauvijek nas je napustio prof. dr. sc. Henrik Bosner, na{ dragi i nepre`aljeni kolega, prijatelj i u~itelj brojnih generacija studenata medicine i ostalih sveu-~ili{nih i stru~nih studija na Medicinskom fakultetu Sveu~ili{ta u Rijeci, kao i brojnih specijalizanata ne samo iz Rijeke i susjednih `upanija, ve} iz svih dijelova zemlje. Smrt profesora Bosnera nenadoknadiv je gubitak ne samo za nas, njegove prijatelje i suradnike, ve} i za {iru dru{tvenu zajednicu. Svi za-jedno izgubili smo vrsnog lije~nika, znanstvenika, nastavnika i nadasve dra-gog, po{tenog i dobrog ~ovjeka, a njegova obitelj uzornog supruga, oca, dje-da, brata i svekra.Henrik Bosner ro|en je 9. studenog 1928. godine u Lokvama. Gimnaziju je upisao 1939. godine u Sarajevu, a maturirao 1948. na Su{a~koj gimnaziji u Rijeci. Medicinski fakultet zavr{io je u Zagrebu 1955. nakon ~ega se zapo-{ljava u Domu zdravlja Delnice. Godine 1959. zapo~eo je specijalizaciju iz ginekologije i opstetricije u Bolnici »Su{ak» u Rijeci, a specijalisti~ki ispit polo`io je 1963. godine na Ginekolo{koj klinici u Ljubljani. Iste godine iza-bran je za asistenta na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Habilitirao je 1972. godine izvan postupka natje~aja i stekao naziv naslovnog docenta. Na Medi-cinskom fakultetu u Rijeci je 1974. godine obranio doktorsku disertaciju pod naslovom »Spontani porod na zadak« pa je 1977. godine izabran za izvanrednog, a 1983. za redovitog profesora na Medicinskom fakultetu Sveu~ili{ta u Rijeci. Od 1963. do 1976. godine vr{io je du`nost {efa Odjela, a potom zamjenika {efa Klinike. Od 1985. godine do odlaska u mirovinu 09. studenog 1993. vr{i du`nost {efa Poro|ajnog odjela Klinike i zamjenika predstojnika Katedre. Sudjeluje u dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi, a voditelj je nastave za predmet: »Ginekologija i opstetricija« na Studiju za vi{e medicinske sestre. Svoj znanstveni rad profesor Bosner usmjerio je prete`no u podru~je opstetricije, o ~emu je objavio mno{tvo znanstvenih i stru~nih radova. Prvi je u nas opisao i objavio rad o spontanom porodu na zadak koji je tiskan u monografiji »Perinatalna medicina«. Bio je mentor brojnim pristup-nicima pri izradi diplomskih i magistarskih radova te doktorskih disertacija. Sakupio je i prou~io sva mogu}a  saznanja klasi~ne opstetricije, uskladio modernu opstetriciju svojega doba s klasi~nim znanjima te postao u~iteljem mnogim generacijama lije~nika, specijalizanata i specijalista.Posebnost profesora Bosnera u komunikaciji sa svima bila je prijaznost i ugoda koju su osje}ali kao budu}i stru~njaci. Upravo je to odavalo vrsnog u~itelja, vrlo zanimljivog sugovornika i nadasve obrazovanu i kulturnu osobu. Po{tovanju mla|ih nije bilo kraja kada su u trodnevnom internatskom boravku u ra|aonici nai{li ne samo na mladog asistenta zadu`enog za edukaciju, ve} na osobu koja se i prema studentima odnosila kao prijatelj i savjetnik. Znao bi re}i: »Kolege, sada nema posla u ra|aonici i na ginekologiji, oti|ite na kirurgiju te pogledajte {to oni u hitno}i rade«. U takvom ozra~ju vrlo su brzo prolazile neprospavane no}i i dolazila jutra, a dojmovi vi|enog i osje}aji sudjelovanja u jednom fantasti~nom procesu pomo}i rodiljama, unesre}enima i bolesnim ljudima, ostali su nezaboravni za mnoge generacije studenata medicine koje je ispunio osje}ajem pripadnosti zahtjevnoj i napornoj ali prekrasnoj profesiji.Suvi{no bi bilo ovdje nabrajati brojna sudjelovanja u diskusijama, izvje{}a na kongresima, radove i istupe u me-dicinskoj javnosti, no ne mo`e se ni u ovom kolegijalnom i prijateljskom obra}anju u ime svih nas, njegovih kolega i prijatelja, kao i ostalih medicinskih djelatnika koji su osobno upoznali proferosra Henrika Bosnera, ne spomenuti i njegovu izuzetnu ulogu u stalnom i neumornom nagla{avanju osnovnih zada}a opstetri~ara, kao {to su: izbjega-vanje poro|ajne traume, intrauterine hipoksije i traumatiziraju}ih zahvata u porodu, skra}enje trajanja poroda i {iru primjenu carskog reza, a sve sa ciljem ne samo smanjenja perinatalnog mortaliteta, ve} i morbiditeta kao krajnjeg cilja svakog opstetri~ara.Osim {to je bio izuzetno cijenjen kao stru~njak i lije~nik, profesor Bosner je bio i vrhunski intelektualac. Zani-mala su ga vi{e-manje sva podru~ja `ivota i ljudskih aktivnosti. Njegove opservacije i diskusije o pro~itanoj bele-tristici i inoj literaturi, razumijevanje ljudskih dosega ali i slabosti, ~esto su bili predmet razgovora. Znao je mla|im kolegama istaknuti jedno upozorenje: »Bez obzira na stupanj znanja, razvoja tehnologije i znanosti, nikada nemojte zaboraviti da je za sve ljudske aktivnosti najva`niji zdrav razum i uva`avanje drugih. Kada se na tu ~injenicu zabo-ravi nastupaju, moj sinko, te{ki trenutci«. Svojim marljivim radom i dosljednim stavovima, ne samo u stru~nom IN MEMORIAMOBITUARIES40Gynaecol Perinatol 2009;18(1) In memoriamradu, obilje`io je svoj cjelokupni `ivotni vijek. Krasio ga je visoki stupanj tolerancije, intelektualnost i nadasve uspje{no preno{enje vlastita znanja, iskustva i na~ina razmi{ljanja na mlade nara{taje. Svojim samoprijegornim i samozatajnim radom ostavio je neizbrisiv trag me|u svojim studentima, kolegama i pacijentima. Uva`avaju}i sve odlike profesora Bosnera, i nakon njegova odlaska u mirovinu, ~itav je niz kolega prihvatio njegovu `ivotnu filozo-fiju, te su je nastavili primjenjivati u svakodnevnom `ivotu i radu u Klinici.Profesor Henrik Bosner, goranski sin i pu~ko{kolac, su{a~ki gimnazijalac, zagreba~ki student medicine, pa go-ranski lije~nik, a zatim rije~ki ginekolog i opstetri~ar, redoviti profesor Medicinskog fakulteta Sveu~ili{ta u Rijeci, suprug, otac, djed i brat, a nadasve humanist i intelektualac po habitusu, napustio nas je u 80-toj godini `ivota, podna{aju}i bolest i vlastiti kraj uz neizmjerno strpljenje, razumijevanje i intelektualnu znati`elju. Davao nam je, na znanje, po ne znamo koji put, da svako putovanje, osim svog po~etka i trajanja, ima i svoj neminovni zavr{etak, za kojega nikad ne znamo kako }e i kada do}i.Tijek poroda s vrsnim opstetri~arem uz postelju trudnice i rodilje, svaki put iznova ima svoj po~etak, kulmina-ciju, eventualne opstetri~ke intervencije i zavr{etak, naj~e{}e pra}en sveop}im osje}ajem olak{anja i zadovoljstva za uspje{no vo|en i dovr{eni porod, ~iji je razultat sretna majka sa zdravim novoro|en~etom. Za razliku od toga da spada u jednu od osnovnih djelatnosti nas opstetri~ara i ginekologa, ljudski `ivot, ma kako uspje{an bio, iako mo`e zavr{iti i osje}ajem olak{anja, mi lije~nici koji se ~itav `ivot borimo protiv bolesti i smrti, zavr{etak svakog ljud-skog `ivota uvijek do`ivljavamo kao profesionalni poraz. Stoga i smrt dragih i bliskih osoba do`ivljavamo mnogo te`e od onih koji nisu optere}eni jo{ i profesionalnim osje}ajem izgubljene bitke. Sve to nas ~ini jo{ tu`nijima zbog gubitka prof. Henrika Bosnera.@elja nam je oprostiti se od na{eg profesora, kolege, prijatelja i u~itelja sa sljede}im razmi{ljanjima filozofa  Ericha Fromma: »Cjelokupna koncepcija pro{losti, sada{njosti i budu}nosti, tj. vremena, ulazi u na{e `ivote zbog na{e tjelesne egzistencije, ograni~enog trajanja na{ega `ivota, stalnog zahtjeva na{ega tijela da se o njemu brinemo, prirode fizi~kog svijeta kojim se moramo koristiti da bismo se odr`ali. Ne mo`emo vje~no `ivjeti. Budu}i da smo smrtni, ne mo`emo ignorirati vrijeme, ni izbje}i mu. Ritam no}i i dana, sna i jave, rastenja i starenja, potreba da se odr`avamo radom i da se branimo, sve nas te ~injenice prisiljavaju na uva`avanje vremena, ako `elimo `ivjeti, a na{a nas tijela primoravaju udovoljiti toj `elji«.Nije nam ni sada, dragi profesore, te{ko zamisliti da biste na sve ovo uz smije{ak komentirali: »Rekao sam Vam da svi mi imamo razne, pa mo`da ponekad i pametne misli, ali nam uvijek netko umniji mora ovako lijepo i jedno-stavno objasniti na{ tzv. zdrav razum«.Neka je vje~na hvala i slava profesoru Henriku Bosneru za sve dobro koje je u~inio u svom `ivotu!Prof. Herman Haller i suradnici

Prof. dr. sc. Henrik Bosner

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals