This paper presents a study of the sports services market in Slovenia, besides the educational system, based on an analysis of several sources of public data: the income structure of sports organizations involving a sample of 8,092 organizations, the population’s consumption expenditure on sport using a representative sample and the public expenditure on sport according to reports about the realization of the national programme for sport in Slovenia. The research reveals that the total expenditure on sport in Slovenia in the studied year of 2005 amounted to 1.93% of GDP. In the structure of expenditure, the largest share of 85% is taken by private money (corporations, households), whereas public funding (state budgeting, local authorities, lottery money, EU funding) amounts to slightly less than 15%. The overall amount of expenditure was constantly rising until 2005 due to a stronger economic growth in Slovenia. Nevertheless, the amount spent on sport lags behind the increase in the population’s consumption expenditure on the so-called leisure industry, resulting in sport losing the market share within the industry. The average Slovenian household spends 2.88% of the family budget on sport, equalling EUR 496 per year. Two-thirds of these funds are spent on sports products and one-third on sports services. More and more sports services are being offered by the private sector, although the non-governmental sports sector created 70.6% of the total income of sports organizations. Left unchallenged, the weaknesses of the Slovenian sports services market could become a real obstacle to the further successful development of sport; therefore, some countermeasures to improve and form new sports services are presented in the last part of the paper.Ovaj se članak bavi istraživanjem sportskog tržišta usluga u Sloveniji, isključujući sustav edukacije, temeljen na analizama nekoliko izvora javnih podataka: strukturi prihoda sportskih organizacija koje uključuju uzorak od 8092 organizacije te potrošnji građana na sport procijenjenih pomoću reprezentativnog uzorka ispitanika, kao i na javnoj potrošnji na sport prema izvještajima o realizaciji nacionalnih sportskih programa u Sloveniji. Rezultati istraživanja pokazuju da je ukupna potrošnja na sport u Sloveniji tijekom istraživačke 2005. godine bila 1,93% BDP-a. U strukturi potrošnje najveći dio od 85% ukupne potrošnje pokriven je privatnim novcem (tvrtke, kućanstva), dok se javnim novcem (državni proračun, lokalne zajednice, lutrija, fondacije Europske unije) pokriva nešto manje od 15%. Ukupna potrošnja konstantno se povećavala tijekom godina sve do 2005. Zbog sve jačeg ekonomskog rasta u Sloveniji. Ipak, ukupna financijska potrošnja na sport zaostaje za povećanjem u potrošnji građana na takozvanu industriju slobodnog vremena što je rezultiralo smanjenjem sportskog tržišta unutar cjelokupne industrije. Prosječno slovensko kućanstvo troši 2,88% obiteljskog budžeta na sport, što iznosi 496 eura godišnje. Dvije trećine tih fondova troši se na sportske proizvode, a jedna trećina na sportske usluge. Sve više i više sportskih usluga nudi se u okvirima privatnog sektora, iako nevladini sportski sektor tvori 70,6% ukupnih primanja sportskih organizacija. Ukoliko se nešto ne promijeni, slabosti slovenskog tržišta sportskim uslugama mogle bi postati ozbiljna prepreka daljnjem uspješnom razvoju sporta. Stoga su u posljednjem dijelu članka predstavljene neke protumjere za unapređenje i formiranje novih sportskih usluga
