Jelka Vince Pallua

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

na taj nerazmjer. Miles iznosi da su žene idanas suočene s vječnim mitom o ženskom– žene su tu za muškarce i moraju biti za-hvalne. Nigdje to nametanje nije tako u-padljivo kao u holivudskoj filmskoj indus-triji i drugim masovnim medijima. Auto-rica ističe da treba proučiti razmjere ukojima su masovni mediji 20. stoljeća pre-uzeli ulogu starih oruđa vladanja u nasto-janju da se žene zadrže pod jarmom te damoramo posvetiti pozornost ženama kojene žive u zapadnom svijetu, gdje je terornad ženama i danas svakodnevan.Ipak, smatra Miles, čak i na Zapadumuškarci još imaju vodeću ulogu u za-konu, politici, poslovanju, industriji i vla-sti. Ženska prava nisu izjednačena s "ljud-skim pravima", odnosno s muškim pravi-ma. Dubinski se obrasci sporo mijenjaju,pa je stoga potrebno preoblikovati moder-no društvo – ni jedna revolucija, ni jedanzahtjev za ravnopravnošću do sada nije iz-borio ravnopravnost među spolovima. Nijedno društvo nije uspješno uklonilo spol-nu podjelu rada ni novca i moći koje raddonosi. Nigdje žene ne uživaju ista prava,povlastice i mogućnosti kao muškarci. Po-vijest žena, koja je toliko dugo nastajala,na neki je način tek rođena – žene se sadane bore samo za nove definicije, zaključu-je Miles, nego i za pravo da definiraju.Djelo Rosalind Miles bit će zanim-ljivo onima koje zanima drugačiji pogledna povijest koji upozorava na dosad zane-maren ženski udio u oblikovanju kulture icivilizacije, onima koji se pitaju zbog čegaje u povijesnim prikazima zastupljeno ta-ko malo žena te aktivistima koji se baveljudskim pravima i prevencijom diskrimi-nacije. U ovoj je knjizi autorica nastojalaodgovoriti na ta i slična pitanja na provo-kativan način, blizak široj publici. Pritomse nije služila znanstvenim pristupom, paje mjestimično, kako ističe urednica knji-ge, čak iznosila nepotpune ili povijesnonetočne podatke. Iako Miles ističe daovom knjigom iznosi povijest žena, a nefeminizma, ona je ipak, želeći istaknutivažnost ove teme, često isticala upravo fe-minističku perspektivu, zanemarujući dru-ge perspektive. Ipak, njezino je djelo aktu-alno, provokativno i potiče na daljnjeistraživanje. Nepobitno je da su žene go-tovo potpuno zanemarene u zapisivanjupovijesti čovječanstva te da njihova pričamora biti ispričana. Moramo učiti o žena-ma iz povijesti i sadašnjosti čije priče ni-smo čuli, da bismo odali počast ženamakoje su stvarale i koje stvaraju povijest, za-jedno s muškarcima.Mia BašićMilana Černelić,Marijeta Rajković,Tihana Rubić (ur.)ŽIVJETI NAKRIVOM PUTUOdsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju,Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Grad-ski muzej Senj; Zagreb, sv. I/2008., sv. II/2009.,sv. III/2009., 973 str.U katalogu izložbe "Iz baštine bačkih Hr-vata Bunjevaca" (Etnografski muzej u Za-grebu, 1998.) možemo pročitati: "Predmetipomoću kojih smo ovom izložbom poku-šali posjetiteljima ispričati priču o životubunjevačkih Hrvata iz Bačke od kraja 19.stoljeća pa do četrdesetih godina 20. sto-ljeća, pripadaju naraštajima Bunjevki i Bu-njevaca koji danas žive u Hrvatskoj (str.26) (...) Osobito smo njihovim sunarod-njacima u Hrvatskoj željeli nešto više is-pričati o bunjevačkom načinu života kakobi bolje upoznali njihovu vrijednu baštinui bogatu ravničarsku dušu. ... Nadamo seda sada o njima više znamo i da je ovo tekpočetak boljeg i dubljeg upoznavanja" (str.DRU[. ISTRA@. ZAGREB RECENZIJEGOD. 19 (2010), I PRIKAZIBR. 6 (110),STR. 1185-1198118840). Iz ravničarskoga kraja, gdje je prvot-no istraživala podunavske Bunjevce, Mi-lana Černelić doista kreće prema njihovudubljem (u)poznavanju i prije desetak go-dina, ponukana znanstvenom znatiželjom,a i u potrazi za vlastitim korijenima, po-vezujući i uspoređujući kulturna obilježjai način života, prelazi iz ravničarskogakraja na primorske obronke Velike Kapeleponad Senja, na istraživanje primorsko--ličkih Bunjevaca, ogranka s područja Hr-vatske, onome kojemu pripadaju BunjevciKrivopućani, o kojima je riječ u ovoj tro-sveščanoj monografiji.Svjedoci smo globalizacije svijeta,ali i regionalizacije i partikularizacije, dva-ju procesa koja se istodobno odvijaju, a uzkoje se neminovno javlja zanimanje i po-traga za identitetom, ključnom riječi su-vremene etnologije i antropologije – biloda je riječ o kulturnom, nacionalnom, etnič-kom, subetničkom, regionalnom ili nekomdrugom identitetu. Znanstvenoj javnostiveć je poznato da je monografija "Živjetina Krivom Putu" plod višegodišnjih etno-regionalnih istraživanja pitanja etnogene-ze Bunjevaca i bunjevačkog / bunjevačkihidentiteta u okviru dvaju znanstvenih pro-jekata izv. prof. Milane Černelić ("Identiteti etnogeneza primorskih Bunjevaca" te "I-dentitet i etnokulturno oblikovanje Bunje-vaca"), timski obavljanih etnoloških istra-živanja koja su se, često i u najoštrijim kli-matskim uvjetima, sustavno odvijala od2003. do 2007. godine na području Krivo-ga Puta, naselja na primorskim padinamaVelike Kapele ponad Senja. Važno je istak-nuti da je projekt Krivi Put zamišljen u o-kviru terenske i seminarske nastave glav-ne nositeljice projekta na Odsjeku za et-nologiju i kulturnu antropologiju te da jeu istraživanju sudjelovalo i "ispeklo zanat"više generacija studenata. Posebna zaslu-ga u tom poslu, procesu stvaranja ove mo-nografije, ide predanom mentorskom ra-du osobito M. Černelić, ali i nemalom ta-kvom udjelu i mladih kolegica asistentica,također urednica monografije – M. Raj-ković i T. Rubić.Ovu velebnu monografiju od goto-vo tisuću stranica čine tri konceptualno ne-odvojiva dijela koji čine tematsko-znan-stvenu cjelinu, rukopis koji je već od prvo-ga sveska koncipiran tako da ostavlja pro-stora logičnom sadržajnom i metodološ-kom povezivanju s drugim dvama svesci-ma. Prvi svezak, kao okvir i kontekst dru-gim dvama, sadrži sedam interdiscipli-narnih priloga, u kojima je naglasak stav-ljen na povijesni prikaz ovoga područja ibunjevačkoga fenomena, na jezično-go-vorne osobine stanovništva, njegove geo-grafske osobine te na segmente tradicijskekulture vezane uz razne etnološke teme(Danijela Birt, Mile Bogović, Ankica ČilašŠimpraga, Matija Dronjić, Jasmina Jurko-vić, Blaženka Ljubović, Enver Ljubović,Marijeta Rajković, Ivana Šarić Žic, TihanaRubić, Marko Šarić). Uvodni dio u sva trisveska koncipiran je slično: iznošenje svr-he i cilja istraživanja, teorijsko-termino-loškog okvira te metodologije istraživanja,u svakom svesku prilagođene dotičnoj pro-blematici. Drugi svezak monografije sastojise od devet cjelina s temama iz duhov-noga i društvenoga života i kulture Krivo-pućana (Obitelj i lokalna zajednica, Odijeva-nje, Prehrana, Medicina, Pučka pobožnost, Go-dišnji običaji, Vjerovanja, Mogućnosti korište-nja i prezentacije tradicijske baštine). Autoripriloga, poneki i više od jednog, redom je-su: Milana Černelić, Marijeta Rajković, Ti-hana Rubić (Uvod); u ostalim prilozima Dra-gica Husanović-Pejnović i Dane Pejnović;Tihana Rubić, Danijela Birt, Marinko Vuko-vić, Milana Černelić, Enver Ljubović, Alek-sandra Vlatković, Jasmina Jurković, PetraKelemen, Marija Kulišić, Ivana Vuković,Marijana Belaj, Nevena Škrbić-Alempije-vić, Blaženka Ljubović te Marijeta Raj-ković. Treći svezak, s podnaslovom koji u-jedno tumači njegovu tematiku, "Život mla-dih, pripreme za brak i sklapanje braka",1189DRU[. ISTRA@. ZAGREB RECENZIJEGOD. 19 (2010), I PRIKAZIBR. 6 (110),STR. 1185-1198satkan je od sedam poglavlja autorica Sa-nje Lončar, Lucije Čurić, Valentine Dačniki Irene Ivić. Autorice Uvoda trećeg sveskajesu Milana Černelić i Sanja Lončar. Važnoje istaknuti da je u trećem svesku, osim štoje koatorica uvodnih riječi, kao autorica naj-zastupljenija Sanja Lončar, i to čak u četiriod sedam priloga. Vrlo je velik broj auto-rica, osobito u drugom svesku, i ta činjeni-ca pridonosi različitosti i vrsnoći pristupatemama odabranima prema specijalnosti iafinitetu svake pojedine istraživačice. Sva-kako je dobrodošla i odluka urednica dase uvrsti pretisak teksta Ivana KukuljevićaSakcinskog "Pirni običaji okolo Senja" izDanice 1845. godine, nešto što, nažalost, ni-je moguće imati uz svaku istraživanu temu,dok je ovdje poslužio i kao kakav kurio-zitet.Monografija je plod ozbiljnih, dugo-godišnjih i vrsnih etnoloških istraživanja.Naglasak je stavljen na pitanja bunjevač-kog identiteta i etnogeneze, a pratimo pro-šli i sadašnji način življenja Bunjevaca Kri-vopućana. U knjizi ćemo naići na mnogo-vrsne pristupe u istraživanju njihova ži-vota i kulture – i u etnografskom prikazugrađe i u etnološkoj interpretaciji. Autori-ma je bio cilj utvrditi, s jedne strane, kon-tinuitete, a s druge transformacije tradicij-skih obrazaca, uz odgovarajuću primjenuklasičnih etnoloških metoda, ali i sasvimnovih pristupa – suvremenih trendova is-traživanja višedimenzionalnosti identitetaod lokalnoga i regionalnoga do nacional-noga i transnacionalnoga.Promotrimo li likovnu opremu ovetrosveščane monografije, njezine tri naslov-nice, moći ćemo vizualizirati hod istraži-vačke ekipe po zavojitoj stazi prostransta-va podno Velike Kapele na prve dvije na-slovnice, ali i vijugav hod znanstveno-pro-jektnim te izdavačkim i suizdavačkim na-porima. Pažljivije će oko, naime, moći uo-čiti da isti snimljeni prizor možemo naćina naslovnicama 1. i 2. sveska, i to na pod-ručju Vrataruše, ali da na drugoj naslovni-ci već vidimo postavljene vjetrenjače (i) kaorezultat priloga jedne od autorica u pr-vom svesku o mogućnosti realizacije pro-jekta iskorištavanja snage vjetra upravona tom području. Naslovnicu trećega sve-ska o pripremama za brak i sklapanju bra-ka krasi pavenka, biljka koja je uobličena usvadbeni vijenac krunila mladu u svadbe-nim običajima ovoga kraja. Na naslovnicipak trećega sveska naći ćemo rascvalu pa-venku, koja također krasi i kruni posao us-pješno priveden kraju.Pri promociji prvoga sveska mono-grafije "Živjeti na Krivom Putu" poneki suKrivopućani pomalo s nevjericom komen-tirali ovakav naslov knjige posvećene nji-hovu selu, ne znajući da taj intrigantni na-slov, vezan uz predaju o dolasku Bunje-vaca u ovaj kraj, uz kasnije objavljena jošdva sveska, upravo odgovara objedi-njenoj slici gotovo svih segmenata životaod kraja 19. stoljeća do danas. Kasnije sepokazalo, i na lokalnim web-stranicama,da je monografija "Živjeti na Krivom Pu-tu" uspješna i u popularizaciji struke te daje postala "kultna" i na ponos čitavom tomkraju (kao što je za neke mlade Zagrepča-ne kultna i gostionica Krivi Put u Zagre-bu), knjiga koju bi "svaki Krivopućanintrebao posjedovati". Slično, dio znanstve-ne javnosti ponekad je etnološki rad no-siteljice projekta karakterizirao kao životna (teorijsko-metodički) starom / krivomputu, pa je takav naslov monografije dvo-značan i ocrtava i život istraživanih i po-nekad život glavne istraživačice, ujednojedne od urednica.U svakom slučaju, istraživanja naKrivom Putu, ukoričena u obliku ovogamonografskog trolista, pokazala su da sutri istraživačice - urednice – Milana Čer-nelić, Marijeta Rajković i Tihana Rubić –osmislivši ovu vrlo vrijednu i unikatnu mo-nografiju, napravile pomak prema rješa-vanju bunjevačkoga pitanja na putu pre-ma vrijednim, izvornim etnološkim istra-DRU[. ISTRA@. ZAGREB RECENZIJEGOD. 19 (2010), I PRIKAZIBR. 6 (110),STR. 1185-11981190živanjima, i to upravo na jednom od naj-deficitarnijih područja u hrvatskoj etnolo-giji – etnološkim monografijama. Osimtoga, sudeći po odjeku kod lokalne zajed-nice, ova monografija važan je doprinospopularizaciji struke, ali i nemalen čimbe-nik u procesu prepoznavanja i boljega po-znavanja njihova bunjevačkog identiteta ikulturne baštine ovoga dosad premalo is-traživanoga potkapelskog kraja.Prikaz ove knjige započeli smo re-zultatima istraživanja bunjevačkoga podu-navskog ogranka, znanstvenih napora zakoje se može reći da su bili klica nastankai ove monografije o primorskim Bunjev-cima. Jedna i druga istraživanja postala supak poticaj za daljnja istraživanja ličkihBunjevaca, koja već traju, Bunjevaca koji sovim primorskima čine zaokruženu cjeli-nu. Nedavno je monografija "Živjeti naKrivom Putu" dobila nagradu "Milovan Ga-vazzi", u kategoriji za znanstveni i nastav-ni rad, što je HED, Hrvatsko etnološkodruštvo, dodjeljuje svake godine. No, pomojem sudu, danas još nije moguće datikonačnu ocjenu vrijednosti ove monogra-fije. Njezinu znanstvenu i kulturološku vri-jednost bit će moguće u konačnici proci-jeniti tek kad bude završena rekonstrukcijačitavoga bunjevačkog znanstvenog moza-ika, puzzlea, tzv. bunjevačkoga pitanja, a snaglaskom na njihov identitet, kulturnupovijest i podrijetlo. Daljnji terenski istra-živački koraci, kako je istaknuto, već su po-duzeti, a hoće li oni, pošto se istraže i pre-ostali bunjevački ogranci u sklopu svih a-kulturacijskih i asimilacijskih procesa, za-vršiti u suglasju s matičnim prostorom bu-njevačke pradomovine – na jugoistočnomdinarsko-jadranskom graničnom područ-ju – pokazat će vrijeme i nova istraživanja.Jelka Vince PalluaMichał Sznajder,Lucyna Przezbórska,Frank ScrimgeourAGRITOURISMCABI, Oxfordshire, UK, 2009., 282 str.Agroturizam predstavlja primarnu ili do-datnu aktivnost mnogih poslovnih subje-kata u svijetu s vrlo različitim opsegom ioblicima. Autori u knjizi "Agritourism" da-ju prikaz novoga vala agroturizma u raz-nim dijelovima svijeta iz perspektive njiho-va znanstvenog interesa, a to su: poljo-privreda, agroekonomika, okoliš, ruralnirazvoj, ruralni turizam i agroturizam. U knji-zi autori, Michał Sznajder i Lucyna Przez-bórska iz Poljske (University of Life Scien-ces) te Frank Scrimgeour s Novoga Zelanda(University of Waikato), pišu o provede-nim istraživanjima u području agroturizma.Iako rekreacija na selu ima vrlo du-gu povijest, autori polaze od činjenice da1950-ih godina nitko odmor na selu ne binazvao agroturizmom. Moderna vremenakomercijaliziraju ovaj tip rekreacije, pa jeagroturizam sada dinamičan poslovnisektor u mnogim dijelovima svijeta. Osimtoga, ima sve više znanstvenih istraživa-nja koja se bave ovom tematikom. To je za-mjetan napredak, jer se donedavno agro-turizam smatrao aktivnošću s nedovoljnoulaganja i dinamičnosti. Turisti žele doživ-jeti iskustvo u poljoprivredi i ruralnost nanov i intenzivniji način, a agroturizam bu-dućnosti postaje moderan i unosan posaokoji se temelji na informacijskoj tehnolo-giji.Knjiga se sastoji od četiri dijela, ko-ja su podijeljena na ukupno 19 poglavlja.Prvi dio, pod nazivom Uvod u ekonomiku a-groturizma, sadrži četiri poglavlja u kojimasu definirani koncept te ekonomska i soci-jalna važnost agroturizma, multifunkcio-nalni razvoj ruralnih područja i prostor ukojem se agroturistička aktivnost ostvaruje.U definiranju termina autori po-laze, pozivajući se na mišljenja stručnjaka1191DRU[. ISTRA@. ZAGREB RECENZIJEGOD. 19 (2010), I PRIKAZIBR. 6 (110),STR. 1185-1198

Milana Černelić, Marijeta Rajković, Tihana Rubić (ur.) ŽIVJETI NA KRIVOM PUTU

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia