Marija Kaštelan-Macan

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

prikazi knjigaOlga Careviæ i DraÞen Vikiæ-TopiæZnanost, humanost i ekologijaUrednik: Zvonko Benèiæ; Recenzenti: Davorin Rudolf i Ivica Ko-stoviæ; Nakladnik: GRAPHIS d. o. o., Zagreb; Za nakladnika: Eli-zabeta Šunde; ISBN 978–953–279–025–2Knjiga koju predstavljam odlikuje se nesvagdanjim pristupom.Djelo je to dvoje znanstvenika, koji razmišljaju i pišu o problemi-ma koji nisu samo dio njihove uÞe struke. Znanstvenika koji susvojim èlancima u Vjesniku godinama hrvatsku javnost poticali narazmišljanje o znanstvenoj politici, ali i o nuÞnosti humanistièkogapristupa znanosti i zaštiti okoliša. Da su u tome uspjeli, govorebrojne reakcije èitatelja, navedene u opseÞnom poglavlju Osvrti(str. 135–174) na kraju knjige, iz kojih ponegdje proviruje i blagakritika njihova mišljenja, ali gotovo unisono proizlazi zakljuèak dasu autori na pristupaèan i svima razumljiv naèin upoznavali javnosts goruæim temama hrvatske svagdašnjice. Pozdravljam njihovuodluku da objavljene èlanke, dopunjene ponekom novijom spo-znajom, objedine u poglavljima Znanost, Humanost i Ekologija tePrikazi knjiga, Kem. Ind. 59 (12) 619–620 (2010) 619lišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku prof. dr. sc. Gordane Kra-lik), Þupan Vukovarsko-srijemske Þupanije gospodin BoÞo Galiæ,gradonaèelnik grada Vukovara gospodin Ýeljko Sabo, ravnateljicaHrvatske agencije za hranu dr. sc. Zorica Jurkoviæ, dekan Bioteh-nièkog fakulteta u Ljubljani prof. dr. sc. Janez Hribar, dekanPrehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc.Damir JeÞek, dekan Veleuèilišta “Lavoslav RuÞièka” u Vukovaruprof. dr. sc. Antun Pintariæ, predsjednik Hrvatskog društva kemij-skih inÞenjera i tehnologa prof. dr. sc. Branko Tripalo te drugibrojni ugledni gosti (proèelnici, prodekani, èlanovi akademskezajednice, predsjednici uprava, direktori i predstavnici gospo-darskih subjekata, ravnatelji ustanova, predsjednici udruga, pred-stavnici lokalne uprave i samouprave).Skup su pratile i brojne druge aktivnosti: Skup mladih kemièara,odrÞan 15. rujna 2010. godine u RuÞièkinoj kuæi; izloÞba posveæe-na Leopoldu (Lavoslavu) RuÞièki naziva “RuÞièka i Vukovar”,odrÞana 15. rujna 2010. godine, u organizaciji Gradskog muzejaVukovar i DrÞavnog arhiva Vukovar, u predvorju Javne ustanove ukulturi “Hrvatski dom Vukovar”; sveèana veèera odrÞana 16. rujna2010. godine te razlièite društvene aktivnosti tijekom odrÞavanjaSkupa. Osim toga, odrÞalo se i polaganje vijenca i paljenje svijeæau spomen Þrtvama rata u Vukovaru od strane sudionika Skupapredvoðenih èlanovima Znanstveno-organizacijskog odbora kodkriÞa na Dunavu. Od navedenih popratnih aktivnosti posebno jebio zanimljiv Skup mladih kemièara na kojem su svoje radovepredstavili uèenici srednjih škola Vukovarsko-srijemske Þupanije,a dva nagraðena rada prezentirana su i sudionicima Skupa na sa-mom kraju radnog dijela Skupa, 16. rujna 2010. godine. Znan-stveno-organizacijski odbor Skupa dao je punu potporu ovoj ak-tivnosti, a veæ su zapoèele i aktivnosti na daljnjem jaèanju Skupamladih kemièara tako da ubuduæe oèekujemo i veæi broj uèenikasrednjih škola te regionalni karakter tog susreta.Tijekom priprema za Skup tiskana je Prva obavijest Skupa, Drugaobavijest Skupa, Konaèni program Skupa, Knjiga saÞetaka, a u pri-premi je i Zbornik radova za koji je do predviðenog roka zaprim-ljeno 55 znanstvenih i struènih cjelovitih radova.Interes za Skup bio je velik i organizatori su s pravom bili uvjereniu njegov uspjeh. Iz kontakata sa sudionicima Skupa saznali smo dasu bili zadovoljni organizacijom Skupa te da su im predavanja bilavrlo interesantna, èemu u prilog govori popunjenost dvorane tije-kom cijelog Skupa. Osobito je bio uspješan dio Skupa koji seodnosio na posterska priopæenja gdje su gotovo svi prijavljeni su-dionici izloÞili svoje postere. Skup je takoðer bio izuzetno us-pješan i u financijskom dijelu, osobito uzimajuæi u obzir èinjenicuda su kotizacije za Skup bile izuzetno povoljne te da je veliki dioprihoda ostvaren putem sponzorstava i donacija. OrganizacijuXIII. RuÞièkinih dana pomogle su brojne institucije i tvrtke koje subez ikakvog ustezanja pristale biti sponzori i donatori Skupa. Po-sebno treba istaknuti pomoæ Vukovarsko-srijemske Þupanije i gra-da Vukovara te ustanova i sluÞbi grada Vukovara koji su nesebiènopomogli u organiziranju Skupa.Ýelja organizatora je da ova dugogodišnja smotra znanstvene istruène djelatnosti iz podruèja kemije, kemijskog i biokemijskoginÞenjerstva, prehrambene tehnologije i biotehnologije, medicins-ke biokemije i farmacije, zaštite okoliša, poljoprivrede i šumarstva,posveæena sjeæanju i štovanju na prvog hrvatskog nobelovca, ke-mièara Leopolda (Lavoslava) RuÞièku i dalje ostane znaèajno mje-sto susreta, razmjene iskustava i uspostave suradnje izmeðu zna-nosti i gospodarstva.U Osijeku, 27. listopada 2010.Predsjednik Znanstveno-organizacijskogodbora XIII. RuÞièkinih danaprof. dr. sc. Drago Šubariæobjave u knjizi koja æe omoguæiti i èitateljima koji nisu pratiliVjesnik da bolje razumiju hrvatsku sadašnjost i upoznaju neke ve-likane naše prošlosti.Ali krenimo otpoèetka. U Predgovoru, koji potpisuje akademik Ivi-ca Kostoviæ te u Uvodu akademika Davorina Rudolfa naglašava sekako su autori isprepleli svoja znanja i sposobnosti te svojim zano-som i voljom bitno pridonijeli populariziranju znanosti i etièkogapristupa rješavanju problema. DraÞen Vikiæ-Topiæ svojim pozitiv-nim razmišljanjem pobija medijsku sliku o potpunom crnilu kojenas obavija i tvrdi da se, unatoè svemu, radom, moralom i stvara-laštvom moÞe postiæi izvrsnost.Slièna razmišljanja nit su vodilja cijele knjige. Poglavlje Znanost(str. 7–68) zapoèinje prilogom o ulozi znanosti u razvitku društva.Svjesni da još uvijek znanstvena politika nije dosegla svoj optimum(nedostatak novca, nedovoljno razraðen sustav osmišljavanja ivrednovanja projekata), Þele upoznati èitatelje s nastojanjima Mi-nistarstva znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ) da se ona ne-prestano poboljšava. Kao pozitivne primjere navode donošenjedokumenta “Znanstvena i tehnologijska politika Republike Hr-vatske 2006.–2010.”, osnivanje Hrvatskoga instituta za tehnologi-ju i sudjelovanje sve veæega broja hrvatskih znanstvenika u Okvir-nim europskim programima (FP6 i FP7). Tomu treba dodati pro-gram “Jedinstvo uz pomoæ znanja” (UKF), kojim MZOŠ od 2007.kreditom Svjetske banke financira suradnju s hrvatskim znanstve-nicima u inozemstvu. Buduæi da sam meðu prvim korisnicimasredstava toga fonda, mogu posvjedoèiti da su kritiènost i nepri-stranost u recenziranju projekata, redovito praæenje njihove pro-vedbe, nuÞnost povezivanja s proizvodnim tvrtkama te kolièinadodijeljenih sredstava usporedive s europskim projektima i nadatise da æe se to jednom postiæi i u domaæim projektima. DrÞava jeshvatila da ulaganje u znanost nije trošak, ali novca nema ili se trošinenamjenski. Najavljeno financiranje projekata putem Nacional-ne zaklade za znanost (NZZ) do konca 2009. još se ne nazire, alihrvatski su znanstvenici i dosad entuzijazmom pokazali da unatoèbesparici Þele raditi za boljitak Hrvatske. Treba vjerovati da æe imHrvatska to jednom i vratiti.Buduæi da su mi, kao korisnici, poznati svi problemi znanstvenepolitike, mnogo su mi zanimljivija bila razmišljanja o povijesti pi-smenosti u nas od glagoljice, preko hrvatskoga narodnoga pre-poroda do danas. U Hrvatskoj i danas ima nepismenih, pojampismenosti s vremenom se proširuje i mijenja, pa je nuÞno uèiti ci-jeloga Þivota. Ýene i povijest znanja tema je koja je obogatila mojespoznaje o velikim Þenama filozofije, knjiÞevnosti i znanosti odstarih kultura do danas. U dvadesetom im je stoljeæu sveuèilišteotvorilo svoja vrata. Premda ih je meðu dobitnicima Nobelove na-grade tek oko 5 %, njihov prinos svjetskoj znanosti je nemjerljiv.Podatcima koje su naveli autori dodat æu i ovaj iz Naredbe oustrojstvu Tehnièke visoke škole u Zagrebu iz 1918. u kojoj senaglašava: “Pod uvjetima pod kojima se slušaèi upisuju, mogu seupisati i Þene kao redovite i izvanredne slušaèice”. Spominjem tojer je za povijest našega Sveuèilišta vaÞno da je zahvaljujuæi tojodluci prva Þena tehnièkih znanosti na prostorima tadašnje Kra-ljevine Srba, Hrvata i Slovenaca bila Vjera Marjanoviæ, poslijedugogodišnja ugledna profesorica analitièke kemije na današnjemFakultetu kemijskoga inÞenjerstva i tehnologije.Vrlo su iscrpni, informativni i korisni prilozi posveæeni nekolicinivelikana znanosti u povodu njihovih obljetnica: Charlesu Darwi-nu, Andriji Mohorovièiæu, jednom od najpoznatijih istraÞivaèaseizmologije svoga vremena, Rugjeru Boškoviæu, sveæeniku iznanstveniku koji je svojim djelom “Teorija prirodne filozofije”(1758.) i danas aktualan, potvrdivši neraskidivo zajedništvo filozo-fije i znanosti. Ivan Supek, knjiÞevnik, filozof, prirodoslovac, za-sluÞio je posebno mjesto u srcu autorice Olge Careviæ, koja mu jebila suradnica i dobro poznavala njegovo djelo. U opširnom i lije-po pisanom prilogu doznajemo kako je Þivio i radio, koliko je pri-donio hrvatskoj i svjetskoj znanosti osnivanjem Meðunarodnogasveuèilišnoga središta (International University Center, IUC) u Du-brovniku koje je i danas okupljalište i širitelj multidisciplinarnogapristupa rješavanju znanstvenih problema. Bio je rektor Sveuèilištau Zagrebu u vrijeme ponovnoga raðanja hrvatske samosvijesti ipridonosio tome svojim djelovanjem. Statut Hrvatskoga sveuèilištaiz 1971., kojim je Þelio ujediniti sva hrvatska sveuèilišta nije, zbognasilnoga gašenja hrvatskoga proljeæa, nikada zaÞivio, ali ime Iva-na Supeka nije zaboravljeno. Ovim prilozima pripada i èlanak onobelovcima koji su bitno pridonijeli istraÞivanjima unaprjeðenjaljudskoga Þivota. Premda meðu njima nije spomenut naš nobelo-vac Vladimir Prelog, on je to zasluÞio svojim svekolikim humanim,moralnim i znanstvenim djelovanjem.Teme poglavlja Humanost isprepliæu se, donekle, s onima ostalihpoglavlja, što je i logièno s obzirom na humanistièki pristup autorasvim temama. Parafrazirajuæi Pascala, oni svoje priloge temelje naizreci “Znanost nije samo pitanje uma nego i humanosti, daklesrca”. Promišljaju o humanizmu i znanosti, ulozi znanosti u uspo-stavljanju svjetskoga mira i blagostanja. Je li to utopija ili stvarnost,prosudit æe naraštaji koji dolaze, a mi se sjeæamo neetièke upo-trebe znanosti u ratne ili poduzetnièke svrhe koje su dovele doubijanja, razaranja, uništavanja prirodnih i kulturnih dobara. Alipamtimo i apel nobelovaca za mir u Hrvatskoj i kolegicu Gretu Pi-fat, koja je pridonijela da se svijet upozna s tom velikom podrškomznanosti ranjenoj Domovini. Dobro je zapamtiti Supekovu izreku:“Znanost je istina, sloboda i humanost” i zamisliti se nad rijeèimakardinala Kuhariæa koji je 1995. hrabro posvjedoèio svoje krš-æansko uvjerenje govoreæi: “Temeljne etièke vrijednosti moraju sesaèuvati u vlastitoj savjesti, makar okolo bile porušene. Kad èovjekostaje uspravan, èovjeèan, vjeran i èastan makar bio okruÞenzlom, on tek tada dokazuje svoju unutarnju vrijednost”. Mnogi gatada, opijeni srdÞbom i osvetom zbog nanesena zla nisu razumjeli,ali da su ga poslušali, moÞda bismo danas bili sretniji. Autori u višeèlanaka obraðuju teme prava èovjeka, rata i poraæa, prognanika iizbjeglica, povratka u domove i pomirbe. Pišu o svijetu bez nasilja,o djelovanju UNICEF-a i Crvenoga kriÞa. Pozivaju na dijalog meðurazlièitim kulturama, religijama, narodima i jezicima u Europi iizvan nje. Svjesni da se danas mijenjaju vrijednosne kategorije, daopada moral, poštenje i ljubav meðu ljudima, vjeruju u prevlastopæega dobra prema èovjeku i prirodi.Poglavlje Ekologija (str. 105–131) zapoèinje prilogom o Danu pla-neta Zemlje, èije je obiljeÞavanje u Hrvatskoj uspostavljeno 1990.na poticaj èasopisa Priroda. Taj bi dan trebao èovjeèanstvo pod-sjeæati da mora ponovno uspostaviti suÞivot s prirodom i svojomokolinom, jer svake godine nestaje na tisuæe Þivotinjskih i biljnihvrsta, a èovjek nerazumnim postupcima ugroÞava i vlastiti opsta-nak. Premda nas politièari i politikanti iz “zelenih” udruga godina-ma bombardiraju velikim rijeèima o odrÞivu razvoju i potpisujuprotokole i deklaracije, vrlo se malo na svjetskoj razini èini zauspostavljanje Þeljene ravnoteÞe. Hrvatska je blagoslovljena èis-tom vodom, stoljetnim šumama i moèvarnim staništima, koja su seoduprla socijalistièkoj “melioraciji”. Autori nas pobudnim teksto-vima Þele upozoriti na njihovu vrijednost, pokazati kako se uHrvatskoj organizirano brinulo o zaštiti šuma još od osnivanja Go-spodarskoga šumarskoga uèilišta u KriÞevcima 1860. i opisujuæišume poetiènim citatima i stihovima M. Krmpotiæa, J. Kozarca i T.Gulbranssena.Knjiga završava Þivotopisima Olge Careviæ i DraÞena Vikiæa-To-piæa, koji su bogati ne samo znanstvenim radovima nego i empati-jom i ljubavlju. Oni su dobri ljudi koji Þele prepoznati zrncadobrote u svemu što ih okruÞuje i to prenijeti èitateljima. Vrijedi ihposlušati, moÞda nauèimo poštovati Þivote naših predaka koji sugradili odrÞive i energetske kuæe, uzgajali ekološku hranu, pozna-vali prirodu i prijateljevali s njom slijedeæi narodnu mudrost iBoÞje zapovijedi. Mene je knjiga potaknula na razmišljanje, proèi-tajte je, neæete poÞaliti.Marija Kaštelan-Macan620 Prikazi knjiga, Kem. Ind. 59 (12) 619–620 (2010)

Prikazi knjiga Znanost, humanost i ekologija / Olga Carević i Dražen Vikić-Topić

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia