M. Kaštelan-Macan

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

mišljenja i komentariO neusklaðenosti hrvatskih naziva u zaštiti okolišaM. Kaštelan-MacanFakultet kemijskog inÞenjerstva i tehnologije Sveuèilišta u ZagrebuHrvatska je drÞava nakon ostvarenja samostalnosti zapoèelasvojim zakonskim aktima i normama promicati uporabu hrvatsko-ga strukovnog nazivlja. Tako se u Zakonu o vodama iz 1995.1 (po-glavlje 7. Zaštita voda, èlanak 69) tuðice kontaminacija*1 i poluci-ja*2 zamjenjuju hrvatskim istovrijednicama oneèišæivanje i zagaði-vanje,*3 koje navodi veæ Vlatko Dabac u svom Tehnièkom rjeèniku(1970.).5 Vladimir Aniæ u Rjeèniku hrvatskoga jezika6 naziv oneèi-stiti tumaèi kao “uèiniti neèistim; uèiniti da više ne bude èisto”, azagaðivati kao “ širenjem bakterija, virusa, smradova i štetnih tvariu tlu, zraku i vodi kvariti kvalitetu Þivota i odnose izmeðu prirode ièovjeka kao njezina dijela”.U Rjeèniku hrvatskoga jezika LZ “Miroslav KrleÞa”7 za zagaðivaèstoji: “èovjek koji zagaðuje okoliš; industrijski pogon i njegovproizvod koji izbacuje neèiste, štetne tvari; zagaðivalo”, a zaoneèišèivaè “tvar koja uzrokuje oneèišæenje; osoba ili djelatnostkoja oneèišæuje okoliš.”Zanimljivo je da se u Ladanovu Osmojeziènom enciklopedijskomrjeèniku8 pod natuknicama vezanim uz oneèišæenje*4 kao eko-loški pojmovi tumaèe zagaditi (engl. pollute), zagaðenost (engl.pollution) i zagaðivaè (engl. pollutant).Oneèišæivanje i zagaðivanje te njima srodni pojmovi obraðeni su iu mnogim enciklopedijskim izdanjima Leksikografskoga zavoda“Miroslav KrleÞa” izmeðu 1997. i 2009.Tako u Tehnièkoj enciklopediji9 autor Velimir Pravdiæ osim ostalo-ga navodi: “U vezi s okolišem valja razlikovati zagaðivanje odoneèišæivanja. Zagaðivanje (engl. pollution) je ljudskom djelat-nošæu uzrokovano unošenje zagaðivala (tvari ili energije) u okoliškoje uzrokuje štetne posljedice za Þiva biæa i za ljudsko zdra-vlje, onemoguæuje ili ometa tradicionalne ljudske djelatnosti,smanjuje kvalitetu zraka, vode ili tla te opæenito smanjuje opæu iliestetsku vrijednost prirodnih ekosustava ili izvora dobara. Izvori(uzroènici) zagaðivanja nazivaju se zagaðivaèima.Oneèišæivanjem (engl. contamination) se naziva pojava neke tvariu okolišu u nekom odreðenom mjestu, vremenu i koncentraciji,koja nije posljedica nekog trajnog stanja i koje ne uzrokuje štetukao zagaðivanje. Takva se tvar zove oneèišæivalom, a izvor (uz-roènik) oneèišæivanja je oneèišæivaè.”U Hrvatskoj enciklopediji isti autor tumaèi oneèišæenje (kontami-naciju) kao “prisutnost neke strane tvari (oneèišæivala) u okolišu ukoncentraciji ili nepostojanom obliku koji u kraæem vremenu neuzrokuje izravnu štetu za zdravlje ljudi ili drugih Þivih organi-zama.” i nastavlja “Zakonski se granica dopuštene prisutnostioneèišæivala u okolišu ili pojedinim njegovim dijelovima definiramaksimalnom dopuštenom koncentracijom (MDK). Taj je pojamuveden u praksu kako bi omoguæio zakonske intervencije nadjelatnosti koje uzrokuju oneèišæenje, odnosno zagaðivanje. Pri-sutnost neke tvari ispod zakonski utvrðene MDK naziva se one-èišæenjem. Primjena ogranièenja oneèišæenja na temelju MDK neuzima uvijek u obzir informaciju o nakupljanju oneèišæivala u Þi-vim organizmima, o njihovu odgoðenom ili dugoroènom štetnomdjelovanju, ni o kruÞenju oneèišæivala u cjelini ekosustava. Usluèaju da je koncentracija oneèišæivala veæa od dopuštene, ili jetvar u vrlo opasnom obliku, govori se o zagaðivanju.”10,*5U istoj ediciji Pravdiæ tumaèi i sljedeæe pojmove: “zagaðivaè – fi-zièka ili pravna osoba koja nekom svojom djelatnošæu unosi uokoliš zagaðivala i time utjeèe na materijalnu ili estetsku kvalitetuokoliša ili prirode, ugroÞava dobrobit i opstanak Þivih biæa, ili ne-gativno utjeèe na zdravlje ljudi. Zagaðivaè je odgovoran za nane-senu štetu okolišu, ljudskim zajednicama ili pojedincima (naèelo:zagaðivaè plaæa); zagaðivalo – tvar ili energija èijim se unosom udijelove okoliša ili prirode izaziva šteta koja se naziva zagaðivan-jem. […] Zagaðivala se klasificiraju u skupine prema otrovnosti iliekotoksiènom djelovanju, postojanosti, brzini kruÞenja u okolišu,odnosno sposobnosti ulaÞenja u prehrambeni lanac; zagaðivanje –unošenje neke strane tvari ili energije (radioaktivnost, buka, topli-na) u postojanom obliku, u okoliš, u koncentraciji ili kolièini, kojau nekom razdoblju uzrokuje izravnu štetu za okoliš, dijelove priro-de, Þiva biæa ili ljudsko zdravlje. Zagaðivanjem se naziva i dugo-trajni štetni, èesto nepovratni utjecaj na dobrobit okoliša i njegovematerijalne ili estetske vrijednosti.”12Tehnièki leksikon LZ “Miroslav KrleÞa”13 takoðer na slièan naèintumaèi natuknice oneèišæenje i zagaðivanje.Meðutim aktualno hrvatsko okolišno zakonodavstvo ne razlikujeta dva pojma. Rijeè je o Zakonu o zaštiti okoliša (ZZO) iz 2007.,Zakonu o vodama (ZOV) iz 2010. te ostalim dokumentima iz togapodruèja u kojima sam našla niz nedosljednosti i meðusobneneusklaðenosti u tumaèenju nekih pojmova. U pojmovniku ZZO-a,2007.,14 (èlanak 3) nalazimo sljedeæe definicije:Mišljenja i komentari, Kem. Ind. 59 (11) 547–550 (2010) 547*1 kontaminacija: (lat. contaminare -uprljati, ukaljati, oneèistiti, oskvrnuti,obešèastiti, patvoriti;2 engl. contaminate – to make impure or unsuitableby contact or mixture with something unclean, bad, etc.)3*2 polucija: (lat. pollutio – kvarenje, zagaðivanje, opoganjivanje;4 engl.pollution – the introduction of harmful substances or products into envi-ronment; the act of polluting, or the state of being polluted)3*3 Prema svjedoèenju akademika Velimira Pravdiæa, hrvatski jezikoslovac,prevoditelj i enciklopedist Tomislav Ladan protivio se ruskoj posuðenicizagaðivanje, pa ja kao hrvatsku istovrijednicu za pollution predlagao nazivoneèišæenje. Buduæi da nije bilo prihvatljivoga protuprijedloga za contami-nation, s vremenom je naziv zagaðivanje kao hrvatska istovrijednica za po-llution našao svoje mjesto u enciklopedijama i rjeènicima, ukljuèujuæi iLadanov Osmojezièni enciklopedijski rjeènik!*4 Do danas je tiskano sedam svezaka Osmojeziènoga enciklopedijskogrjeènika, zakljuèno sa slovom Š, pa zagaðivanje nije obraðeno kao zasebanpojam*5 Da je Pravdiæevo tumaèenje razlike izmeðu oneèišæivanja i zagaðivanjaaktualno i u svijetu potvrðuje èlanak P. M. Chapmana11“Oneèišæivaè je svaka fizièka i pravna osoba, koja posrednim ilineposrednim djelovanjem, ili propuštanjem djelovanja uzrokujeoneèišæivanje okoliša;Oneèišæavanje okoliša je promjena stanja okoliša koja je posljedi-ca nedozvoljene emisije i/ili drugog štetnog djelovanja,*6 ili izo-stanaka potrebnog djelovanja, ili utjecaja zahvata koji moÞe pro-mijeniti kakvoæu okoliša;Oneèišæujuæa tvar je tvar ili skupina tvari, koje zbog svojih svojsta-va, kolièine i unošenja u okoliš, odnosno u pojedine sastavniceokoliša, mogu štetno utjecati na zdravlje ljudi, biljni i/ili Þivotinjskisvijet, odnosno biološku i krajobraznu raznolikost;Opasna tvar je propisom odreðena tvar, mješavina ili pripravak,koji je u postrojenju prisutan kao sirovina, proizvod, nusproizvodostatak ili meðuproizvod, ukljuèujuæi i one tvari za koje se moÞepretpostaviti da mogu nastati u sluèaju nesreæe;Opasnost je bitno svojstvo opasne tvari ili uvjeti u kojima se ta tvarmoÞe zateæi, a kojima se moÞe ugroziti ljudsko zdravlje i Þivot, ma-terijalna dobra i okoliš;Štetna tvar je tvar štetna za ljudsko zdravlje ili okoliš, s dokazanimakutnim i kroniènim toksiènim uèincima, vrlo nadraÞujuæa, kance-rogena, mutagena, nagrizajuæa, zapaljiva i eksplozivna tvar, ili tvarkoja u odreðenoj dozi i/ili koncentraciji ima takva svojstva.”Dok je u definicijama navedenim u prvom dijelu èlanka jasnorazluèeno da je djelovanje zagaðivala na okoliš i ljude daleko štet-nije i opasnije od oneèišæivanja, iz definicija u ZZO-u to se teškomoÞe razlikovati. Doduše, utjecaj štetnih tvari naglašeniji je odutjecaja opasnih, što je u neskladu s tumaèenjem tih pojmova uhrvatskome jeziku. Prema Aniæu15 štetan je “onaj koji nanosi šte-tu”, a opasan je “pogibeljan, prijeteæi”. Iz èlanka 15 istoga Zakonakoji govori o naèelu “oneèišæivaè plaæa” (engl. polluter pays)moÞe se zakljuèiti da zakonodavac oba engleska pojma (pollutanti contaminant) prevodi kao oneèišæivaè, što je suprotno defi-nicijama u tekstu Okvirne direktive o vodama (Water FrameworkDirective, WFD),16 vodeæega europskog dokumenta o upotrebi izaštiti voda, na kojemu bi se moralo temeljiti i naše okolišno zako-nodavstvo.Pogledajmo mreÞne stranice Hrvatskih voda koje iscrpno izvješ-æuju o svom djelovanju. Pod Djelatnosti, Zaštita voda17 mogu se idanas proèitati definicije oneèišæenja i zagaðenja voda u skladu stekstovima zakona o vodama iz 1990-ih, a i definicija opasnih tva-ri razlikuje se od one u ZZO-u (2007.), pa se opasnim tvarima“smatraju tvari, energija i drugi uzroènici koji svojim sastavom, ko-lièinom, radioaktivnim, toksiènim, kancerogenim, mutagenim ilidrugim svojstvima štetno djeluju na Þivot i zdravlje ljudi i stanjeokoliša.”Nastavi li se pretraÞivanjem pod naslovom Okvirna direktiva o vo-dama, ODV),18 naæi æemo spomenuti engleski izvornik i nesluÞbe-ni prijevod dokumenta na hrvatski.19U toèki 38. prijevoda uvodnoga dijela Direktive rijeè je o “povratutroškova korištenja voda, ukljuèujuæi i troškove za zaštitu okoliša ikorištenje resursa povezane sa štetama ili negativnim posljedica-ma po vodni okoliš, posebno u sukladnosti s naèelom ‘zagaðivaèplaæa’ (engl. the polluter-pays principle)”.U èlanku 2 navedene su definicije koje se rabe u Direktivi, odkojih su za ovaj èlanak zanimljive sljedeæe toèke:“29. Opasne tvari (engl. harmfull substances) znaèe tvari ili grupetvari koje su toksiène, postojane i sklone akumuliranju u Þivom svi-jetu (bioakumuliranju), kao i druge tvari ili grupe tvari koje dajurazloge za sliènu zabrinutost.30. Prioritetne tvari (engl. priority substances) znaèe tvari od-reðene sukladno èl. 16 (2) i popisane u Dodatku X.20 Meðu timtvarima nalaze se prioritetne opasne tvari (engl. priority hazar-dous substances), što znaèi tvari utvrðene sukladno èl. 16 (3) i (6).31. Zagaðivalo (engl. pollutant) znaèi bilo koju tvar koja moÞeizazvati zagaðenje, a posebno tvari navedene u Indikativnom po-pisu glavnih zagaðivala u Dodatku VIII.21,*733. Oneèišæenje (engl. pollution!!!) znaèi izravno ili neizravnounošenje, izazvano ljudskom djelatnošæu, tvari ili topline u zrak,vodu ili tlo, što moÞe biti štetno (engl. harmfull) za ljudsko zdravljeili kvalitetu vodnih ekosustava ili kopnenih ekosustava izravnoovisnih o vodnim ekosustavima, koje dovodi do štete po materijal-nu imovinu, ili remeti znaèajke okoliša, ili utjeèe na druge legitim-ne oblike korištenja okoliša.”U èlanku 16 Strategija protiv zagaðivanja voda (strategies againstpollution of water) stoji: “Europski parlament i Vijeæe donijet æeposebne mjere protiv oneèišæenja voda zagaðivalima ili grupamazagaðivala (engl. pollution of water by individual pollutants orgroups of pollutants) koja predstavljaju znaèajnu opasnost zavodni okoliš, ukljuèujuæi i opasnost za vode koje se koriste zazahvaæanje vode za piæe. Kod takvih zagaðivala, mjere æe bitiusmjerene na postupno smanjivanje i, za prioritetne opasne (engl.hazardous) tvari, definirane u èl. 2 (30), na prestanak ili postupnoiskljuèivanje ispuštanja, emisije i gubitaka.”Upada u oèi da je hrvatski prijevod engleskoga izvornika Direktivepreveden vrlo površno. Kako inaèe protumaèiti èinjenicu da je na-ziv pollutant preveden kao zagaðivalo, a nekoliko redaka niÞe na-ziv pollution kao oneèišæenje. Zagaðivalo se i nadalje spominje usvim navedenim definicijama, ali nije definiran pojam zagaðiva-nje. Drugi primjer nedosljednoga prijevoda jest pojam harmfull,koji se u toèki 29 prevodi kao opasan, a u toèki 33 kao štetan. Utoèki 30 pak “hazardous substances” prevedene su takoðer kao“opasne tvari.Slièno je s naèelom “polluter-pays” koji se u ZZO-u i ZOV-u pre-vodi kao “oneèišæivaè plaæa”, a u Direktivi kao “zagaðivaè plaæa”.Oèito je da prevoditelji miješaju pojmove štetan i opasan premdase njihove definicije bitno razlikuju. MoÞda oni nuÞno ne morajupoznavati problematiku, ali što je s odgovornošæu struènjaka kojisu sudjelovali u donošenju tih zakona i dokumenata?Slièna se terminološka zbrka javlja i u èlanku 2 Uredbe o opasnimtvarima u vodama22 koju je donijela Vlada republike Hrvatske 21.studenoga 2008.:“Prioritetne opasne tvari su pojedinaèna zagaðivala ili grupe za-gaðivala koja predstavljaju znaèajnu opasnost za vodni okoliš te suposebno klasificirana kao opasna. Mjere poduzete kod takvih za-gaðivala usmjerene su na prestanak ili postupno iskljuèivanjeispuštanja, emisija i gubitaka. Prioritetne opasne tvari su tvari izPopisa 1, a posebno su oznaèene u Tablici 1 Dodatka II oveUredbe koja je nešto modificiran Dodatak X Okvirne direktive ovodama.” Tablica je naslovljena “Standard kakvoæe voda (SKV) zaprioritetne opasne tvari i ostale oneèišæujuæe tvari” premda se udefiniciji prioritetnih tvari iste Uredbe spominje samo pojam za-gaðivala.Pojmove zagaðivalo i zagaðenje ne nalazimo u Zakonu o voda-ma,23 koji je stupio je na snagu 1. sijeènja 2010. U èlanku 3 nave-dena su znaèenja izraza koji se uporabljuju u tekstu Zakona. Na-vodim one navedene pod toèkama 52–54.“52. Oneèišæenje je izravno ili neizravno unošenje tvari ili toplineu vodu i tlo izazvano ljudskom djelatnošæu, što moÞe biti štetno zaljudsko zdravlje ili kakvoæu vodnih ekosustava ili kopnenih ekosu-stava izravno ovisnih o vodnim ekosustavima, koje dovodi do štete548 Mišljenja i komentari, Kem. Ind. 59 (11) 547–550 (2010)*6 Usporedi s Pravdiæevom definicijom oneèišæenja u Tehnièkoj enciklo-pediji*7U izvornom dokumentu “Indicative list of the main pollutants”po materijalnu imovinu, remeti znaèajke okoliša, zaštiæene prirod-ne vrijednosti ili utjeèe na druge pravovaljane oblike korištenjaokoliša;53. Oneèišæujuæe tvari su tvari koje mogu izazvati oneèišæenje, aosobito tvari odreðene propisom iz èlanka 41*8 stavka 1 ovoga Za-kona, ukljuèivo opasne, prioritetne i druge oneèišæujuæe tvari;54. Opasne tvari su tvari ili skupine tvari koje su toksiène, postoja-ne, kancerogene, mutagene, teratogene, bioakumulativne i drugetvari ili skupine tvari koje izazivaju jednaku razinu opasnosti,utvrðene propisom iz èlanka 41 stavka 1 ovoga Zakona;”U èlanku 59 Zakona o vodama navodi se: “Oneèišæivaè snositroškove nastale oneèišæavanjem voda i vodnog okoliša premanaèelu oneèišæivaè plaæa.”Što zakljuèiti? Prilikom prevoðenja europskih dokumenata pisanih(uglavnom) engleskim jezikom treba obratiti pozornost na svakustruènu rijeè i naæi onu koja odgovara stvarnom stanju. Pri tomenajveæu odgovornost snose znanstvenici i struènjaci koji se bavetom problematikom. Oni bi morali biti vrsni poznavatelji struke,izvornoga jezika dokumenta i hrvatskoga jezika. Dobro je potraÞitisavjet jezikoslovaca koji æe provjeriti je li naziv dio hrvatskoga je-ziènoga korpusa, a ako nije, sugerirati kako izgraditi nov naziv, iliposuðenicu iz stranoga jezika prilagoditi hrvatskoj jeziènoj normi.Pojmovi zagaðenje, zagaðivala, oneèišæenje i oneèišæivala nekolikosu se desetljeæa rabili u hrvatskome strukovnom nazivlju vezanomuz okoliš. Njihova su tumaèenja u svim rjeènicima hrvatskoga jezi-ka, enciklopedijama i leksikonima vrlo jasna i odreðena. Genera-cije hrvatskih studenata slušale su predavanja i èitale udÞbenike ukojima su se rabili ti nazivi. Obranjeni su mnogi diplomski radovi,magisteriji i disertacije, napisani mnogi èlanci u struènim èasopisi-ma i napisi u medijima.I nakon svega, zbog nedosljednosti i neusklaðenosti definicija uvaÞnim dokumentima iz zaštite okoliša, moram se zapitati zašto sebez ozbiljne analize i rasprave u struènim èasopisima krenulo uobjedinjavanje (po znaèenju vrlo razlièitih) pojmova oneèišæivala izagaðivala u naziv oneèišæujuæe tvari? Što se time postiglo? Je li seunaprijedio hrvatski strukovni jezik u zaštiti okoliša? Je li èitateljuslovo zakona postalo jasnije?Ja mislim da nije, a Vi?Literatura:1. Zakon o vodama, Narodne novine 107/95.2. J. Mareviæ, Latinsko-hrvatski enciklopedijski rjeènik, Maticahrvatska, I. svezak, A-L, Zagreb, 2000., str. 593.3. Random House Webster, s Unnabridged Dictionary, RandomHouse, New York, 1996.4. J. Mareviæ, Latinsko-hrvatski enciklopedijski rjeènik, Maticahrvatska, II. svezak, M-Z, Zagreb, 2000., str. 2374.5. V. Dabac, Tehnièki rjeènik, 2. dio, Hrvatskosrpsko-njemaèki,Tehnièka knjiga, Zagreb, 1970., str. 720 i 1510.6. V. Aniæ, Rjeènik hrvatskoga jezika, Novi Liber, Zagreb 1991.,str. 416 i 826.7. Rjeènik hrvatskoga jezika (ur. J. Šonje), Leksikografski zavod“Miroslav KrleÞa” i Školska knjiga, Zagreb, 2000, str. 755 i1383.8. Osmojezièni enciklopedijski rjeènik (ur. T. Ladan), Leksiko-grafski zavod “Miroslav KrleÞa”, 4. svezak, Zagreb 2002., str.814.9. V. Pravdiæ, Zaštita okoliša. U: Tehnièka enciklopedija (ur. D.Stefanoviæ), Leksikografski zavod “Miroslav KrleÞa”, 13.svezak, Zagreb, 1997., str. 579–583.10. V. Pravdiæ, Oneèišæenje. U: Hrvatska enciklopedija (ur. S.Ravliæ), Leksikografski zavod “Miroslav KrleÞa”, 8. svezak, Za-greb 2006., str. 89.11. P. M. Chapman, Determing when contamination is pollution.Weight of evidence determination for sediments and ef-fluents, Environment International 33 (2007) 492–501.12. V. Pravdiæ, Zagaðivaè, zagaðivalo, zagaðivanje. U: Hrvatskaenciklopedija (ur. S. Ravliæ), Leksikografski zavod “MiroslavKrleÞa”, 11. svezak, Zagreb 2009, str. 655.13. Tehnièki leksikon (ur. Z. Jakoboviæ), Leksikografski zavod “Mi-roslav KrleÞa”, Zagreb 2007., str. 577 i 987.14. Zakon o zaštiti okoliša, Narodne novine (NN 110/2007),http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/329475.html (2.10. 2010.)15. V. Aniæ, Rjeènik hrvatskoga jezika, Novi Liber, Zagreb 1991.,str. 416 i 826.16. Directive 2000/60/EC of the European Parliament and of theCouncil of 23 October 2000 establishing a framework forCommunity action in ther field of the water policy, OfficialJournal of the European Communities, L.327/1–72, 22. 12.2000.17. Hrvatske vode, http://www.voda.hr/Default.aspx?sec=35 (2.10. 2010.)18. Hrvatske vode, http://www.voda.hr/Default.aspx?sec=194(2. 10. 2010.)19. Hrvatske vode, Zavod za vodno gospodarstvo, Direktiva2000/60/EC Europskog parlamenta i vijeæa kojom se uspo-stavlja okvir za djelovanje Zajednice na podruèju politikevoda, od 23. listopada 2000. (Okvirna direktiva EU o voda-ma).20. Decision No 2455/2001/EC of the European Parliament andof the the Council of 20 November 2001 establishing the listof priority substances in the field of water policy and amen-ding Directive 2000/60/EC, Official Journal of the EuropeanCommunities, L.331/1–4, 15. 12. 2001.21. Okvirna direktiva o vodama-dodaci–2000/60/EC,http://www.voda.hr/Default.aspx?sec=194 (16. 6. 2010.)22. Uredba o opasnim tvarima u vodama, Narodne novine137/2008.23. Zakon o vodama, Narodne novine 153/09;http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbe-ni/2009_12_153_3744.html (16. 6. 2010.)Mišljenja i komentari, Kem. Ind. 59 (11) 547–550 (2010) 549*8 Èlanak 41. naslovljen je “Standard kakvoæe voda i utvrðivanje stanjavoda”

Mišljenja i komentari: O neusklađenosti hrvatskih naziva u zaštiti okoliša

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia