Ivana Grgurev

Grgurev, Ivana

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

342Rev. soc. polit., god. 17, br. 2, str. 339-344, Zagreb 2010. Informacije i osvrtipravne i institucionalne okvire za učinkovito i sustavno suzbijanje korupcije. Nadalje, treba dodatno povećati transparentnost listi čekanja, kao i  transparentnost u radu cjelovi-tog zdravstvenog sustava. Naposljetku, treba bolje regulirati zakonske uvjete po kojima liječnici zaposleni u državnim zdravstvenim ustanovama mogu pružati zdravstvene uslu-ge u okviru svoje privatne prakse.Zaključno: Iako su vidljivi napreci u provođenju obaju procesa, poglavito u kontekstu suradnje i koordinacije među akterima te vidljivosti programa, fokus ove Konferencije bio je usmjeren na negativne učinke fi nancijske krize koja je multiplici-rala različite socijalne probleme. Nadalje, pod utjecajem krize došlo je i do intenziv-nijeg promišljanja o povezivanju različitih aktera/sektora i sinergijskom učinku usmje-renom prema krajnjim korisnicima (prven-stveno radno aktivnima).  Provođenje mjera i upravljanje ovim procesima predstavlja izazov za uključene dionike. Stoga će biti zanimljivo vidjeti kako će se već započeti ili planirani reformski procesi uklopiti u struk-turu modela otvorene koordinacije (JIM-a i JAP-a) te koja će se inovativna rješenja osmisliti i kakve će rezultate polučiti do-datni napori u vremenu krize. Ivan Lakošdoi: 10.3935/rsp.v17i2.950AKADEMIJA ZA EUROPSKO PRAVO: GODIŠNJA KONFERENCIJA O RADNOM PRAVU EU-aTrier, 25. – 26. ožujka, 2010.Akademija za europsko pravo (Eu-ropäische Rechtsakademie Trier – ERA) omogućila je sudionicima Godišnje kon-ferencije o radnom pravu EU-a susret s vodećim stručnjacima (praktičarima i sveučilišnim nastavnicima) koji se bave radnim pravom EU-a. Izlagači, kojima je zadatak bio iznijeti svoje stavove o novos tima u razvoju legislative i sudske prakse u području radnog prava EU-a, bili su sljedeći: prof. Catherine Barnard sa Sveučilišta Cambridge i Trinity Colle-ge, odvjetnik Rachid Brihi iz Francuske koji u svojoj praksi zastupa sindikate, dr. Katharina Dahm sa Sveučilišta Johannes Gutenberg u Mainzu, prof. Marc de Vos sa Sveučilišta Ghent, odvjetnik John Hendy iz Londona koji zastupa sindikate, prof. Jonas Malmberg s Pravnog fakulteta u Uppsali, prof. Michel Miné iz Pariza i njemački odvjetnik dr. Sascha Morgenroth koji u svojoj praksi savjetuje poslodavce. Iz struk-ture izlagača vidljiva je zastupljenost obiju interesnih strana – sudionici konferencije imali su priliku čuti stavove bliske radnici-ma kao i one bliske poslodavcima. Jednako tako, izlagači - sveučilišni nastavnici, iako interesno neutralni, bili su kritični prema pojedinim rješenjima sadržanim u pravnoj stečevini EU-a. Još raznolikija bila je struk-tura sudionika – bilo je predstavnika vlada (ministarstava rada) država članica EU-a, predstavnika sindikalnih i poslodavačkih udruga te sveučilišnih nastavnika koji se bave radnim pravom.Prvi izlagač dr. Sascha Morgenroth go-vorio je o novijim slučajevima Europskog suda pravde koji se odnose na radničku participaciju (slučajevi Mono Car Styling SA, Fijitsu Siemens Computers i Dansk Arbejdsgiverforening) te o značajnim no-vinama sadržanim u Direktivi 2009/38/EZ o europskim radničkim vijećima. Kao pozi-tivnu stranu rješenja sadržanih u navedenoj direktivi istakao je činjenicu da promiču atmosferu dijaloga, ali istodobno su vrlo složena i u postupovnom smislu zahtijevaju mnogo vremena.Rev. soc. polit., god. 17, br. 2, str. 339-344, Zagreb 2010.343Informacije i osvrtiDrugi izlagač Rachid Brihi bio je još kritičniji prema navedenoj direktivi. Baš stoga što se na nju čekalo preko deset godina, za njega, ona predstavlja veliko razočarenje. Smatra da su odredbe te di-rektive nejasne glede funkcija europskog radničkog vijeća te da zato stvaraju pravnu nesigurnost. Ipak, ističe i njene prednosti - odredbe prvenstveno tehničkog karak-tera koje su rezultat uključivanje u njen sadržaj stavova izraženih u praksi Europ-skog suda pravde (slučajevi Bofrost, Küh-ne i Nagel).Treći izlagač prof. Michel Miné kon-centrirao se na dvije teme: najnoviji razvoj europskog radnog prava glede radnog vre-mena i glede diskriminacije na temelju dobi. Sudionici konferencije mogli su iz njegova izlaganja saznati da, iako je pro-pao pokušaj iz 2009. godine da se izmijeni Direktiva 2003/88/EZ o određenim aspekti-ma organizacije radnog vremena, i dalje za njenu izmjenu postoje inicijative i konkretni koraci. Analizirajući tri slučaja o kojima je odlučivao Europski sud pravde (slučajevi Petersen, Wolf i Kücükdeveci), ukazao je na pravac u kojem ide radnopravna zaštita (i iznimke) od dobne diskriminacije u okvi-ru EU-a.Četvrta izlagačica dr. Katharina Dahm govorila je o pomirenju privatnog i profe-sionalnog života radnika. Pritom je analizi-rala noviju praksu Europskog suda pravde, odredbe nove Direktive o roditeljskom do-pustu i prijedlog nove Direktive o rodiljnom dopustu. U svojem izlaganju spomenula je iznenađujuću statistiku prema kojoj viša stopa zaposlenosti žena dovodi do više sto-pe nataliteta te da radnici koji rade u punom radnom vremenu imaju više djece od radnika koji rade u nepunom radnom vremenu. To je protumačila njihovom većom materijal-nom sigurnošću uslijed koje se odlučuju na nova roditeljstva. Istaknula je i pomake u Njemačkoj glede korištenja roditeljskog dopusta od strane očeva djece. Dok je 2007. godine tek 3,5% očeva u Njemačkoj koristilo roditeljski dopust, uvođenjem neprenosivog dijela roditeljskog dopusta i naknađivanjem plaće tijekom njihova korištenja, 2009. go-dine je zabilježen značajan rast broja očeva koji se odlučuju koristiti roditeljski dopust (njih 18,6%).Peti izlagač prof. Marc de Vos upoznao nas je sa slabo poznatim Europskim fondom za prilagođavanje globalizaciji (European Globalisation Adjustment Fund). Svrha je tog fonda da pruži podršku odnosno da se solidarizira sa »žrtvama« globalizacije (glo-balne krize). Kritizirao je odredbe Uredbe 1927/2006 o osnivanju Europskog fonda za prilagođavanje globalizaciji (Uredba je izmijenjena Uredbom 546/2009) jer je pretpostavkama na temelju kojih države članice traže sredstva iz navedenog fonda gotovo nemoguće udovoljiti, a i postupak predugo traje. Uspoređujući navedeni fond sa sličnim programom koji je 60-ih godina prošloga stoljeća postojao u SAD-u (Trade Adjustment Assistance) i koji se nije poka-zao efi kasnim, smatra ga simboličkim a ne strukturalnim rješenjem.Šesti izlagač prof. Jonas Malmberg govorio je o iskustvima glede izaslanih radnika koja su uslijedila u nordijskim državama članicama EU-a nakon slučaja Laval. Naime, nakon tog slučaja i u Danskoj i u Švedskoj došlo je do promjena, odnosno prijedloga za promjenama odgovarajućih zakona. U Danskoj, upravo zbog slučaja Laval, došlo je do izmjene Zakona o iza-slanim radnicima. Taj zakon odnedavno je dopuštao sindikatima organiziranje indu-strijskih akcija protiv stranog pružatelja usluga u cilju sklapanja kolektivnog ugo-vora kojim bi se isključivo uredilo pitanje plaća izaslanih radnika, ali ne i drugi uvjeti rada. I u Švedskoj su, pri  donošenju prije-dloga novog propisa kojim bi se uredile industrijske akcije usmjerene uređivanju uvjeta rada za izaslane radnike, bili potak-nuti slučajem Laval, ali taj propis u vrije-me održavanja konferencije još nije bio prihvaćen u švedskom parlamentu.344Rev. soc. polit., god. 17, br. 2, str. 339-344, Zagreb 2010. Informacije i osvrtiSedmi izlagač John Hendy upoznao nas je s praksom Europskog suda za ljudska pra-va glede prava na udruživanje u sindikate i prava na štrajk (slučajevi Demir i Baykara protiv Turske, Enerji Yapi-Yol Sen protiv Turske, Danilenkov protiv Rusije, Saime Özcan protiv Turske, Kaya i Seyhan pro-tiv Turske). Analizirajući slučajeve iz svoje prakse, izlagač ističe kako kao zastupnik interesa sindikata često nije uspješan pred engleskim sudovima jer je zaštita sindikal-nih prava u Velikoj Britaniji slaba.Posljednja izlagačica prof. Cathrine Barnard naslovila je svoje izlaganje Lisa-bonski ugovor i socijalna politika. Ukazala je na novi jezik korišten u čl. 2. i 3. Ugovora o EU-u, tj. spominjanje solidarnosti i so-cijalno tržišnog gospodarstva, što, dakako, otvara pitanje o mogućem novom smjeru djelovanja EU-a glede socijalne politike. Govorila je i o Povelji temeljnih prava EU-a kao o prvom nadnacionalnom doku-mentu u kojem su gospodarska i socijalna prava ravnopravna građanskim i političkim pravima. Međutim, istaknula je dihotomiju prava i načela sadržanih u toj Povelji, te da za razliku od prava, načela nisu izravno primjenjiva. U tom kontekstu, značajan je slučaj Kücükdeveci kao prvi slučaj u kojem se Europski sud pravde pozvao na Povelju temeljnih prava EU-a nakon stupanja na snagu Lisabonskog ugovora. Spomenula je i da su poduzeti koraci za pristupanje EU-a Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (što omogućuje čl. 6. Ugovora o EU-u), ali da taj postupak neće biti jednostavan.Svako od navedenih izlaganja potaklo je živu raspravu među sudionicima koji su redom imali različita mišljenja o istom pravnom pitanju. Sudionici, iako i sami stručnjaci za radno pravo, pokazalo se, imaju što čuti od izlagača i jedni od drugih, pogotovo glede toga kako pravna stečevina »živi« u njihovim nacionalnim zakonoda-vstvima i kako je razumiju/primjenjuju nacionalni sudovi. U tom pogledu osobi-to je zanimljivo bilo čuti kako se različiti pravni krugovi (skandinavski, kontinental-ni, anglosaski) prilagođavaju zajedničkim pravnim rješenjima sadržanim u pravnoj stečevini EU-a. Konferencija se pokazala kao vrijedno mjesto razmjene mišljenja i iskustava pravnih stručnjaka koji se bave radnim pravom.      Ivana Grgurev

Academy of European Law: Annual Conference on EU Labour Law

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia