Aleksandra Ščukanec

Ščukanec, Aleksandra

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

107Med politiko in stvarnostjo. Jezikovna situacija v novonastalih dr`avah biv{e JugoslavijeUredili: Vesna Po`gaj–Had`i, Tatjana Bala`ic Bulc i Vojko GorjancZbirka Kultura so`itja, Znanstvena zalo`ba Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani, 2009., 315 stranicaMonografija Med politiko in stvarnostjo. Jezikovna situacija v novonastalih dr`avah biv{e Jugoslavije rezultat je desetogodi{nje suradnje jezikoslovaca iz zemalja biv{e Jugoslavije tijekom koje se u okviru razli~itih bilateralnih pro-jekata raspravljalo o jezi~noj situaciji, statusu i percepciji nacionalnih jezika. Knjiga je podijeljena u tri velike cjeline. Prva cjelina (str. 11–115) pod naslo-vom Jezi~na situacija u novonastalim dr`avama biv{e Jugoslavije sastoji se od sedam ~lanaka, druga cjelina (str. 115–181), Status jezi~nih varijanata unutar prvoga jezika, obuhva}a ~etiri ~lanka, dok je u tre}u cjelinu (str. 181–267), Status tu|ih i drugih jezika, uvr{teno pet ~lanaka. Na po~etku monografije nalazi se Predgovor (str. 7–11), a na kraju sa`eci ~lanaka na engleskome jeziku (str. 267–293), biografije autorica i autora (str. 293–303), kazalo imena (str. 303–313) te kazalo pojmova (str. 313–315).Prvi ~lanak prve cjeline Slovenska jezikovna politika pred izzivi Evropske unije (str. 13–25) autora Vojka Gorjanca tematizira polo`aj slovenskoga jezika u okvirima Europske Unije. U novijoj je povijesti prva velika prekretnica za polo`aj slovenskoga jezika bila stvaranje neovisne dr`ave, Republike Slovenije, a druga pridru`enje Europskoj Uniji 2004. godine, kada je slovenski jezik po-stao jedan od 23 slu`bena jezika EU–a. Od prve polovice devedesetih godina pro{loga stolje}a gotovo se ~itavo desetlje}e diskutiralo o zakonskome ure|enju javne uporabe slovenskoga jezika. Diskusija je 2004. godine rezultirala Zako-nom o javnoj uporabi slovenskoga jezika i dono{enjem Rezolucije o nacional-nom programu za jezi~nu politiku 2007. godine. Danas Slovenija stoji pred iza-zovom kako uskladiti svoje jezi~nopoliti~ke principe s onima multikulturalne i multijezi~ne zajednice kakva je Europska Unija te na koji na~in sudjelovati u jezi~nome planiranju EU–a kao ravnopravan ~lan i o~uvati vlastiti jezik.Vesna Po`gaj–Had`i, Tatjana Bala`ic Bulc i Vlado Mihaljek u ~lanku Srbohrva{~ina v Sloveniji: neko~ i danes (str. 27–40) uspore|uju polo`aj srp-skohrvatskoga jezika u slovenskom obrazovnom sustavu i dru{tvu u sklopu biv{e Jugoslavije s njegovim statusom u dana{njoj Republici Sloveniji. Autori isti~u kako je u biv{oj dr`avi srpskohrvatski u`ivao status zajedni~koga jezika na ~itavom teritoriju, a u nekim se sferama, poput vojske ili u poslovnoj ko-munikaciji smatrao presti`nim. U Sloveniji se u~io i neizravno, pod utjecajem okoline ili medija, i izravno kao obvezatni predmet u osnovnim {kolama. Na-kon raspada Jugoslavije status srpskohrvatskoga se promijenio. Ne samo da je dobio negativan prizvuk, ve} se sam jezik »podijelio« na nove jezike, hrvatski, srpski, bosanski i crnogorski. U svojem su istra`ivanju autori ispitali dana{nju sl1999novo.indd   107 09-srpanj-2010   14:18:12Prikazi, ocjene – SL 69, 99–127 (2010)108situaciju i zaklju~ili da je stav Slovenaca prema spomenutim standardima sve pozitivniji, odnosno da se polako gube negativne konotacije. Ve}ina ispitanika vlada tim jezicima barem na receptivnoj razini, a u sve ve}oj se mjeri u~e u {koli.U ~lanku Sociolingvistika hrvatske jezi~ne stvarnosti: komunikacijski i simboli~ki prostor od 1991. (str. 43–57) Jagoda Grani} govori o promjeni hrvat-ske jezi~ne stvarnosti te koliko su na to utjecali izvanjezi~ni ~imbenici, napose rat i poratni doga|aji. Autorica isti~e da je do 1991. godine hrvatski jezik bio sastavni dio zajedni~kog hrvatsko–srpskog komunikacijskog prostora. Nakon raspada biv{e Jugoslavije hrvatski je postao slu`benim jezikom novostvorene Republike Hrvatske u kojoj se jezi~na politika suo~avala s problemima poput rje{avanja standardne ortografije, izrade novih normativnih priru~nika, grama-tika i rje~nika, osnivanja tijela nadle`nih za jezi~na pitanja i jezi~nu politiku, regulacije odnosa ve}inskoga i manjinskih jezika i pove}anja jezi~ne tolerancije. Autorica nagla{ava nu`nost definiranja strategija, sadr`aja i ciljeva jezi~ne po-litike i osvje{}ivanja govornika o va`nosti unutra{njeg priznanja jezika. Samo je tada mogu}e o~ekivati priznanje izvana, kako europskih zemalja tako i na svjetskoj razini.U ~lanku Jezi~ka politika i jezi~ka stvarnost u Srbiji posle 1991. godine (str. 59–71) Ranko Bugarski analizira ustavnu i zakonsku regulativu koja se odnosi na utvr|ivanje naziva, izgovora i pisama jezika u slu`benoj uporabi te na slu`benu uporabu jezika i pisama nacionalnih manjina. Usporedbom Usta-va iz 1974.,1990. i 2006. godine zaklju~uje kako su kvaliteta rje{enja i njihova primjerenost stvarnoj jezi~noj situaciji u stalnom opadanju. Dvije su temeljne promjene: promjena naziva slu`benoga jezika iz srpskohrvatskog u srpski i umanjivanje statusa latinice kao alternativnog pisma. Autor smatra kako se potiskivanje latinice iz javne i privatne upotrebe kosi sa stvarnom jezi~nom situacijom. Isti~e kako odnos izme|u ekavskog i ijekavskog izgovora srpskoga jezika u Srbiji nikada nije bio predmetom ve}ih polemika. [to se pak ti~e je-zika i pisama nacionalnih manjina, u novonastaloj su dr`avi u nekim sferama znatno manje zastupljeni, {to ne iznena|uje, no autor smatra kako postoje izgledi da }e se njihov status pobolj{ati uklju~ivanjem u europske okvire.Slo`ena bosanskohercegova~ka jezi~na situacija predstavljena je u ~lanku Bosanskohercegova~ka sociolingvisti~ka previranja: jezi~na situacija u Bosni i Hercegovini nakon 1991. (str. 73–83) Marine Katni}–Bakar{i}. Dru{tvene i politi~ke okolnosti dovele su do toga da su danas na prostorima Bosne i Hercegovine prisutna tri jezika: bosanski, hrvatski i srpski. U ~lanku je rije~ o problemima supostojanja triju standardnih jezika, naziva jezika te zakon-ske regulacije slu`benoga jezika. Autorica ilustrira kako tri standardna jezi-ka funkcioniraju u razli~itim sferama komunikacije. Posebno upozorava na problem bosanskoga jezika, od samoga naziva do njegove standardizacije, ali i na nedostatak kriti~ke svijesti o postojanju drugih jezika i interkulturalne komunikacije.O jezi~nim pitanjima i jezi~noj politici u Crnoj Gori izvje{tava Igor Laki} u ~lanku Crnogorski jezik: od negacije do standardizacije (str. 85–95). U svome istra`ivanju autor polazi od pretpostavke da se u strukturalnom i geneti~kom sl1999novo.indd   108 09-srpanj-2010   14:18:12Prikazi, ocjene – SL 69, 99–127 (2010)109smislu u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji govori istim je-zikom, a da o ~etiri jezika mo`emo govoriti sa sociolingvisti~koga stajali{ta. Crnogorski je jezik bio dio srpskohrvatskoga, »slu`benoga« jezi~noga sustava u biv{oj Jugoslaviji, ali je ipak imao odre|ene razlikovne karakteristike koje je zadr`ao do danas. Nakon raspada Jugoslavije i uvo|enja novih standar-dnih jezika, hrvatskog, srpskog i bosanskog, i Crnogorci su, unato~ razli~itim politi~kim previranjima i negiranju njihova prava na to, uveli crnogorski jezik. Me|utim, proces njegove standardizacije i dalje je predmetom brojnih diskusi-ja, a autor smatra da se ni u skorijoj budu}nosti ne mogu o~ekivati pozitivnije promjene. Najve}i problem vidi u tome {to se jezik ne normira na temelju su-vremenih lingvisti~kih na~ela i jezi~ne situacije, ve} su u prvom planu emocije i patriotizam.U posljednjem ~lanku prve cjeline, Polo`aj makedonskoga jezika od 1991. do danas (str. 97–111), Aleksandra Gjurkova isti~e kako su suvremeni trendovi u makedonskome jeziku usko povezani s dru{tvenim i politi~kim promjenama nakon 1991. godine i stvaranjem neovisne Republike Makedonije. Autorica se u svojem istra`ivanju bavila pitanjima uporabe makedonskoga jezika, u kojim se sve sferama koristi, s kojim je drugim jezicima u dodiru i kako se to odra`ava na leksi~ki i gramati~ki sustav. Tako|er je ispitala status makedonskoga jezika kako je definiran Ustavom i kakve su promjene donijeli amandmani iz 2002. godine pri ~emu se usmjerava na trijadu nacija – jezik – identitet. U analizu je uklju~ila i ulogu jezika u politi~kom diskursu te istaknula potrebu daljnjih sociolingvisti~kih istra`ivanja makedonskoga jezika u Makedoniji i izvan nje.U prvom ~lanku druge cjeline Jezikovno–stilne in ` anrske spremembe v slo-venskih medijih (str. 115–128) Monika Kalin–Golob tematizira ~injenicu kako ne samo da jezik medija uvelike utje~e na svakodnevni govor ve} i razgovorni jezik sve vi{e prodire u medije. U svojem se istra`ivanju posebice usmjerila na dnevne novine. Budu}i da ovakvim utjecajima nije podlo`an isklju~ivo ` uti tisak nego i ozbiljnije novine, u Sloveniji se od 1990–ih godina sve te`e mo`e razaznati granica izme|u spomenutih vrsta novina. Pojavljuju se novi ` anrovi, mijenjaju se ve} ustaljene jezi~ne prakse i standardi i uvode stilisti~ke novosti. Uz lingvisti~ku se analizu novina autorica bavila i komunikologijom te anali-zom diskursa.Damir Horga i Vesna Po`gaj–Had`i u ~lanku Retorika TV dnevnika (str. 131–143) analiziraju hrvatski dnevnik sa stajali{ta retori~nosti uspore|uju–}i ga s beogradskim i sarajevskim. Utvrdili su kako dnevnici u sve tri zemlje uglavnom ispunjavaju zahtjeve retori~kog oblikovanja govora, jezi~ne i govorne pravilnosti te govorne elegancije. Isti~u kako su dru{tvene i politi~ke promjene nakon 1990. godine pogodovale demokratizaciji medija, ve}em raslojavanju go-vora i odstupanjima od standarda. Razlike u tri prou~avana dnevnika uo~ene su u oblikovanju sadr`aja pojedinih tema. Op}enito se mo`e re}i da mediji svojim selektivnim pristupom odre|ene informacije mogu staviti u prvi plan, a druge zanemariti ili pre{utjeti te tako oblikovati stavove javnosti i utjecati na njih.Vesna Mildner istra`ila je Promjene u stavovima prema hrvatskim govor-nim varijetetima (str. 145–159). U obzir je uzela ispitanike iz 15 hrvatskih sl1999novo.indd   109 09-srpanj-2010   14:18:12Prikazi, ocjene – SL 69, 99–127 (2010)110gradova i mjesta, a rezultate istra`ivanja usporedila s rezultatima dvaju sli~nih istra`ivanja, posebice onoga provedenoga deset godina ranije. Zaklju~ila je da su ispitanici najtolerantniji prema lokalnoj uporabi ponu|enih govora, a najkriti~niji ako se oni pojavljuju u sredstvima javnog priop}avanja. S vreme-nom ispitanici postaju tolerantniji prema razli~itim varijetetima i ne inzistiraju na strogoj upotrebi standardnih oblika. Iako je, kako autorica isti~e, nu`no istra`ivanje provesti me|u ve}im brojem ispitanika, ~ini se da su u pogledu dijalekata, najbolje rangirani {tokavski, a najlo{ije kajkavski govori.O jezi~noj nesigurnosti i percepciji jezika pi{e Simon [uster u ~lanku Jezi-kovna negotovost in jezikovne predstave na primeru maribor{~ine (str. 161–177). U prvom dijelu svoga ~lanka [uster govori o tome kako govornici percipiraju svoj jezik {to potkrepljuje teorijskim postavkama. U tom se kontekstu uvodi pojam jezi~ne nesigurnosti, pri ~emu slovensku situaciju uspore|uje s engle-skim i francuskim istra`ivanjima. Svoje je istra`ivanje proveo u tri razli~ite srednje {kole u Mariboru. Analizom rezultata utvr|eno je da kod nekih u~enika postoje naznake jezi~ne nesigurnosti, a mo`da najva`niji i najo~itiji zaklju~ak studije jest da stupanj i intenzitet nesigurnosti ovisi o tipu {kole i obrazovnom programu. U prvom ~lanku tre}e cjeline, Odnos do tujih jezikov in njihova prepoznav-nost v slovenski dru`bi (str. 181–194) Tatjana Bala`ic Bulc raspravlja o stavovi-ma prema stranim jezicima i njihovoj prepoznatljivosti u slovenskome dru{tvu. Autorica je istra`ila stavove slovenskoga stanovni{tva prema jedanaest stranih jezika i slu`benome, slovenskome jeziku. Istra`ivanje je provedeno na uzorku od 20 ispitanika, studenata prve, druge i tre}e godine Filozofskog fakulteta u Ljubljani. Od svjetskih je jezika najbolje ocijenjen engleski, a od susjednih njema~ki. [to se pak ti~e novih standardnih jezika nastalih nakon politi~kih promjena 1990. godine, Slovenci imaju najpozitivniji stav prema bosanskome, dok srpski i hrvatski izazivaju negativne konotacije {to autorica povezuje sa stereotipima. Osim navedenoga ispitanici su u istra`ivanju trebali prepoznati pojedine jezike. Utvr|eno je da su novonastale standarde vi{e poga|ali nego ih precizno razlikovali. Autorica zaklju~uje da su manje prepoznatljivi jezici negativnije ocijenjeni i da bi slovenska jezi~na politika trebala raditi na njihovu promoviranju u skladu s europskim na~elima.U ~lanku Med dvema jezikoma: med razumljivostjo in sprejemljivostjo (str. 197–211) Ina Ferbe`ar problematizira pitanja razumijevanja, razumljivosti i prihvatljivosti (pisane) jezi~ne produkcije neizvornih govornika slovenskoga jezika. Rezultati istra`ivanja pokazali su da se tekst, ukoliko jezi~ne pogre{ke previ{e ne zadiru u njegovu koherenciju, mo`e razumjeti. Pogre{ke, me|utim, mogu uvelike utjecati na razumljivost i prihvatljivost teksta {to upu}uje na ~injenicu da su potonja dva kriterija usko povezana i da je me|u njima te{ko odrediti jasnu granicu. Autorica tako|er isti~e pojam interkulturalne komu-nikacije koji je veoma va`an, a jo{ nije u potpunosti definiran da bi za`ivio u obrazovnom sustavu.U ~lanku Jezikovna politika za ve~kulturna okolja (str. 213–225) Vesna Mikoli~ iznosi rezultate istra`ivanja na dvojezi~nome istarskome podru~ja gdje, kao i na ostalim prostorima jezi~nih dodira, dolazi do me|ukulturalnih utjecaja sl1999novo.indd   110 09-srpanj-2010   14:18:13Prikazi, ocjene – SL 69, 99–127 (2010)111i komunikacije, ali i stvaranja hibridnih kulturalnih identiteta. U svezi s tim autorica isti~e potrebu formuliranja kako jezi~nih tako i kulturalnih politika u skladu sa stvarnom situacijom i na~elima Europske Unije koja poti~e o~uvanje kulturne i jezi~ne raznolikosti. [to se ti~e istra`ivanog podru~ja, posebno je istaknuta va`nost osvje{}ivanja interkulturalnosti i u okviru obrazovnog su-stava i u obiteljskom okru`enju. Ujedno su izlo`ene aktivnosti na tome polju i planovi za budu}nost.Mirjana Benjak i Neva ^ ebron u svojem se ~lanku bave Stavovima stude-nata hrvatske i slovenske Istre o kulturnom identitetu (str. 227–247). Autorice su istra`ile promjene u jezi~nom, interkulturalnom i identitarnom smislu na podru~ju Istre koja je nakon raspada Jugoslavije podijeljena na hrvatski i slovenski dio. Istra`ivanje su provele me|u studentima koji su odgovarali na pitanja o jeziku, o kontaktima s razli~itim kulturnim okru`jima te njihovim stavovima o interkulturalnim temama. Izme|u ostaloga se pokazalo da su studenti i u hrvatskom i u slovenskom dijelu Istre svjesni izazova `ivota u multikulturalnoj sredini i interkulturalne komunikacije.Posljednji ~lanak u ovoj monografiji autorice Julijane Vu~o tematizira Ma-njinske jezike u obrazovnom sistemu Srbije (str. 249–265). Autorica istra`uje mogu}nosti obrazovanja pripadnika manjinskih skupina na vlastitome jeziku i utvr|uje da se nastava mo`e odr`avati na manjinskome jeziku, dvojezi~no na srpskome i manjinskome te na srpskome uz izborni predmet manjinski jezik s elementima ve}inske kulture. U ~lanku se spominju zakonski standardi koji-ma se regulira jezi~na politika, kao i institucije i instrumenti koji sudjeluju u njezinu stvaranju i primjeni. Posebno su istaknuti naj~e{}i problemi i te{ko}e u organizaciji nastave i podu~avanju, a autorica primje}uje pozitivne pomake u rje{avanju te{ko}a na koje nailaze pripadnici manjinskih zajednica.Kao {to je vidljivo iz ovoga kratkoga prikaza, monografija Med politiko in stvarnostjo. Jezikovna situacija v novonastalih dr`avah biv{e Jugoslavije daje vrlo ekstenzivan uvid u jezi~nu situaciju u zemljama biv{e Jugoslavije i upoznaje nas s jezi~nom politikom pojedinih zemalja upozoravaju}i na goru}e teme i probleme, pozitivne pomake te planove i smjernice za daljnje djelovanje. Posebno je zanimljivo {to su autori svoje ~lanke pisali na materinskim jezici-ma. Monografija nam pokazuje kako su se sve dr`ave nakon velikih dru{tvenih i politi~kih promjena suo~avale sa sli~nim te{ko}ama koje ih prate i danas. Kako je pribli`avanje Europskoj Uniji i usvajanje europskih principa i na~ela zajedni~ki cilj, suradnja svih dr`ava ove regije mogla bi olak{ati njegovo ostva-renje. Jezikoslovci su takvu mogu}nost ve} odavno prepoznali o ~emu svjedo~i i ova monografija.Aleksandra [~ukanecsl1999novo.indd   111 09-srpanj-2010   14:18:13sl1999novo.indd   112 09-srpanj-2010   14:18:13

Vesna Požgaj–Hadži i dr.: Med politiko in stvarnostjo. Jezikovna situacija v novonastalih državah bivše Jugoslavije

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia