Mirna Velčić

Croatian

Velčić, Mirna

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Nar. umjet. 27, 1990, str. 247-331, PRIKAZIUz dnevnike autorica je iskoristiia i autobiografsku gradu sto ju je sabra1a vodeCirazgovore s piscima dnevnika. U uvodnim komentarima svakom dnevniku upoznaje nass tim zanirnljivim licnostima.Jedan, nekad blizak faSistickoj ideji, dozivljava talijansku ratnu kampanju u Africi kaos10m te ideje. Doista, u svom buducem zivotu viSe se nikad neee zalagati ni angazirati upolitici.Drugi svoje ratovanje u Gr&oj i zarobljenistvo u Njemackoj promatra ocima seljaka.Opisuje glad, bolest, nastojanje da izbjegne teZi rad i opasnije vojne duznosti; njegovsvijetjedva da dodiruje onaj rat koji poznajemo iz povijesnopolitickih opisa. Taj "veliki"rat, rat sto ga vode mocni, i u kojem su pojedinci tek pioni, kao da se dogada u nekomdrugom svijetu koji tek dodiruje pojedincevu ratnu svakodnevicu.TreCi se kao okupacijski vojnik nasao u Jugoslaviji. Nakon kapitulacije Nijemcitalijanskim vojnicima ne dopustaju povratak kuCi, pa se ovi pridruzuju jugoslavenskimpartizanima, nadajuCi se da ce se tako brze dokopati domovine - Jtalije. Dojucerasnji"rebelli" - pobunjenici postaju sad sudrugovi u borbi. Taj treCi vojnik dozivljava teskeborbe u SandZaku, smrzavaju mu se noge, dospijeva u partizansku bolnicu Cbezlijekova iosnovnih uvjeta za cistocu i medicinsku njegu), da bi napokon bio zarobljen odNijemaca. Zbog ozeblina i gangrene amputirana mu je noga i tako docekuje kraj rata.Ova knjiga nastala je u talijanskoj antropoloskoj praksi istrazivanja pripovijedanja 0zivotu i zivotnih povijesti. Polazi se od pretpostavke da pricanje 0 zivotu otkrivapojedinca, njegovo videnje svakodnevice u datom povijesnom razdoblju. Kao iskaz 0svakodnevici autobiografsko pripovijedanje postaje ogledalom socijalne povijesti. Uprvom je planu individua, promjene njenih stavova na temelju osobnih iskustava.Sredisnji dogadaji niposto nisu neka zbivanja kojima je povijest dala uzviseno zvanjevel ike "bitke", "pobjedc" i "poraza", Vee pojedinacni trcnuci koji odreduju zivotnoiskustvo pojedinca.Izvrstan prcdgovor knjizi napisao je Pietro Clemente. Osvree se na objavljivanjebiografskih I.apisa koje ima odredenu tradiciju u ltaliji: cesto su ti zapisi skupljani snaivnom, gotovo ideoloskom tendencijom kao "protu-price", protiv vlasti i moenih,protiv sluzbene povijesti. Clemente smatra da sadaSnje objavljivanje razlicitih biografskihzapisa u ltaliji tvori nov dokumentacijski sustav s novom relevantnoseu s obzirom napovijesno i drustveno istrazivanje. U tom smislu razvija se i jedan novi projekt tzv. arhivna pucku pismenost. Pojedinacni dokumenti postaju izvor intelcktualne spoznaje.Ne mogu zavrsiti ovaj prikaz a da se, nazalost, ne osvrnem na nasa etnoloska ifolkloristicka istraiivanja, koja, iako je napisano nckoliko izvrsnih teorijskih i preglednihclanaka 0 pricanjima 0 zivotu (v. M. Boskovie-StuIli, u novije vrijeme M. VeiCie) josuopce nisu usvojila biografsku metodu kao nacin skupljanja izvanredno relevantne grade,ne samo za etnologiju i antropologiju nego, kako rece Clemente, uopce za intelektualnuspoznaju. Kad bismo sarno uzeli temu rata. 0 njoj imamo rnnostvo memoarske literature,mahom vodeeih ljudi u ratnim zbivanjima. ani se bave politickim pitanjima i sukobima,vide rat ideoloskim ocima u njegovim uzvisivanjima i padovima. A sto je s videnjimasvakodnevice, sa stavovima takozvanih obicnih ljudi koji rat zacijelo nisu dozivljavalisamo u svjetlu ideologije. Ako su ideoloski pogledi dosad sprecavali naS pristup povijestiratne svakodnevice, ne bi Iivee bilo vrijeme da se stirn temama uhvatimo ukostac?Dunja RIHTMAN-AUGUSTINKnjiga je zbornik radova koji suo bilipredstavljeni na Treeoj folkloristickojamericko-madarskoj konferenciji, odrzanoj uBudimpesti 16-22. kolovoza 1987. 0 temipripovijedanja 0 zivotu. Termin "povijest 0zivotu" (eng!. "life history") "prokrijumcarili"su u akademske tekstove najprije antropolozii folkloristi, a kasnije sociolozi. Rijec jeuglavnom 0 usmenim (auto)biografskimoblicima koji se pripovijedaju u svrhuLife History as CulturalConstruction/Performance,edited by Tomas Hofer and PeterNiedermuller, The EthnographicInstitute of the HungarianAcademy of Sciences" Budapest1988,490 str.287Nar. umjet. 27,1990, str. 247-331, PRIKAZIistrazivanja tzv. biografskih modela. IstrazivaCi skupljaju na terenu razlicite oblikeautobiografskog kazivanja. Svoje kazivace navode da im pricaju anegdote iz osobnogzivota, da im se ispovijedaju ili da se prisjete uspomena iz pojedinog razdoblja njihovazivota. Na temelju dobivenog materijala izvode se zakljucci 0 kulturno-povijesnomkontekstu koji utjece na strukturu zivota pojedinca. Nairne, svaka kultura, svako drustvopribavlja svojirn clanovima neke vrste "opCeg scenarija" za predstavljanje zivotnog vijeka izivotnih razdoblja. ZahvaljujuCi tom scenariju mi "znamo" gdje su granice medupojedinim periodima, kad treba iskazati prijelaze, navodi nas da uocavamo "prijelornnarazdoblja" zivota i opcenito uvlaci drustvena znacenja u predstave osobnog identiteta ipripovjedne strategije biografskih modela.U knjizi je zastupljeno sveukupno 17 radova, pisanih iz pera istaknutih americkih imadarskih folklorista. Medu njima je i rad dr. Dunje Rihtman-AuguStin koja je kaopredstavnik jugoslavenske etnologije i kao go~ca bila pozvana da sudjeluje u raduKonferencije. Tekstovi su podijcljeni u tri dijela s ovim naslovima: kulturno prenosenjemodela 0 zivotnom vijeku, oblici osvrta na zivot vezani uz odrcdenu sredinu, te povijesnipritisci i pojedinacne strategije. Uvodni tekst napisao je Tamas Hofer, a zakljucnunapomenu sastavio jejos jedan gost skupa - Hermann Bausinger.Tematski radovi pripovijedanja 0 osobnom zivotu otkrivaju nekoliko krupnih imetodoloski osjetljivih tema u sklopu antropoloskih istraiivanja. Treba odmah reei da sveone pogadaju zapletene odnose izmedu drustva, povijesti i pojedinacnih ljudskih zivota.Tocnije, rijec je 0 interdisciplinarnom prostoru unular kojcg suvremeni folkloristi nastojerazumjeti mehanizam prema kojcmu se predstave pojedinacnih ljudskih sudbinaartikuliraju jedino kao drustvene konstrukcije, kao proizvodi odredene kulture. Nairne,pojedinacni identiteti zive kao osobne putanje. Prepoznajemo ih najcesce kaoprofesionalne karijere, ljubavne iii obiteljske zivote - ali oni nisu posljedica kontinuitetapostojanja, nego, obratno, nase se postojanje sastoji u neprekidnom redefiniranju tihputanja. U tom smislu nase price jesu nasi zivoti. Odgovoriti na pitanje kako drustveneuloge, spol, mediji i povijesni kontekst utjecu na izgradnju autobiografskih predstava,odnosno, kako drustveni interesi rukovode konkretnom pricom 0 zivotu, osnovni jemetodoloski zadatak sto ga nastoje ispuniti raznolika istrazivanja 0 kojima govore autoripredstavljeni ovom knjigom.Jedni ce nastojati pratiti promjene koje su dozivjeli zivotni projekti u suvremenimbiografskim oblicima s obzirom na klasicne oblike usmenog pripovijedanja (Degh,Apte, Domotor). Drugi ce nastojati objelodaniti utjecaj istrazivackog konteksta naautobiografska kazivanja s terena, pokazati kako istrazivacki projekti reguliraju biografijekazivaca i kako se tu proizvode "narucene" osobne price (Oring, Pataki). Treei eepratiti vrlo konkretne i uglavnom zapostavljene biografije kao sto su, naprimjer,osmrtnice, ispovijesti emigranata, lovacke price (Rihtman-Augustin, Carpenter,Huseby-Darvas, Bauman). U te se metodolo~ke smjernice i pod utjecajemfcministickih studija upleeu takoder istrazivanja zene i zenskih biografskih model a(Degh, Babcock, Klaniczay).Izdvajamo dva rada teorijske naravi s kritickim pogledom na etnografsku praksu. Prvije pod naslovom: Autoriziranje fivota pisala americka amropoloskinja BarbaraKirshenblatt-Gimblett, a bavi se strategijama predstavljanja subjekta u oblicimaautobiografskog kazivanja. Autorica polazi od pretpostavke da tekst uz pomoe retorikeprvog lica stvara iluziju potpune prisutnosti autora i prirodnosti njegova govora. Osobniiskazi imaju poseban status u (americkoj) etnografiji zato sto vee niz godina sluze kaometoda u istrazivanju ne samo kompliciranih odnosa izmedu jedne kulture u drugu.Pritom veliku ulogu imaju iskazi temeljeni na sjceanjima iz djetinjstva. Osjetljivost zatakav metodoloski pristup potaknula je antropologe da analiziraju konvencijeetnografskog pisanja i da kriticki proucavaju uvjete pod kojima nastoje "autobiografskietnografski eksperiment". Kad se naime osobna prica kazivaca predstavi kao (pri)povijestpredstavnika odredene kulturno-drustvene zajednice, stvara se iluzija da taj sto kaze "ja"ujedno i rukovodi konvencijama sebepredstavljanja. Zbiva se, medutim, nesto drugo.Dolazi do premjestanja autorstva, kaze B. Kirshenblatt-Gimblett: izvorno osobnokazivanje prepoznaje se tek posredstvom "price" istrazivaca. "Ja" koje pripovijedapredstavljeno jc u okviru "mi" koji smo slusali, razgovarali, otkrili, transkribirali, opisali,analizirali i koji sada govorimo u ime citave te prakse. Autorica naglasava moralno-288Nar. umjet. 27,1990, str. 247-331, PRIKAZIideoloske implikacije procesa autorizacije, procesa kojeg jednostavno zovemo:pripremanje snirnljenog materijala za tisak.Drugi tekst s kritikckim pogledom na istrazivanje kulture kroz tude zivotnepripovijesti napisao je predstavnik madarske etnografije - Peter Niedermtiller - podnaslovom: Od pricanja 0 fivotu prema povijesti fivota: povijesni kontekst,drustveni procesi i biografska metoda. Autor polazi od zapazanja 0 dvamaistovremenim shvacanjima osobnih kazivanja. Prema jednom, "life history" je znanstvenametoda koja sluzi kao legitiman naCin dolaienja do povijesnih, etnoloSkih, antropoloskih,folkloristickih i socioloskih podataka. Prema drugima, rijec je 0 iskazima koji sunametnuli "obicne Ijude" kao temu u sklopu drustvenih disciplina i kao problem vrijedanpaznje. Tu povijest zivota nije metoda, nego drustveno-jezicna tvorevina s otiscimasubjektivnog iskustva. S jedne strane, dakle, ona je znanstveni instrument; s druge -autonornno podrucje istrazivanja. Autor se zalaze za koncepciju prema kojoj su price 0zivotu drustvena cinjenica. U tom smislu one nam pruZaju uvid u skrivene slojeve zivota isvijeta, dopustaju nam da razumijemo strukturu miSljenja pojedinaca kao nosiIacaodredene kulture, te da bolje upoznamo nasu svakodnevicu - povijest meduljudskihodnosa i raznovrsnost drustvenih situacija.Mirna VELCICRijec je 0 treeoj knjizi iz pera jednog odvodeCih americkih foIklorisa, pisane u duhuamericke etnografije komunikacije. RichardBauman se upisuje u interdisciplinarniprostor izmedu lingvistike (semiotike) iantropologije i pise teorijsku knjigu napredlosku svojih petnaestogodisnjih terenskihistrazivanja u Texasu. Da je autorova namjerabila pomirenje teorije i terenske prakse,govore naslovi pojedinih pogIavlja. Oni su,nairne, osim uvoda i zakIjucka, dosIjedno formulirani u dva "jezika": na teksaskomdijalektu i jezikom teorije. Svako se poglavIje tako vee u naslovu sastoji iz dva dijela i dva"gIasa" - izreke teksaSkih kazivaca i problema sto ga postavlja istraiivac:1. Uvod: Prica, izvedba i dogadaj2. "Covjek koji ima vise od jednog psa, Iagat ee ti" (u dijalcktu): Kontekstualnoistrazivanje izrazitog Iaganja3. "Navek smo speIavali sale": Manipulacija s gledistem u pricama 0 osobnimzgodama4. "K vragu, da, al' ni tak mlad": Upravni govor kao korektiv s komickim ucinkom5. "A sad eu u detalje, je Ii ne": Pripovjedno variranje i premjestanje kontekstatradicionalnog usmenog pripovijedanja6. ZakljucakBaumana ne zanima usmeno pripovijedanje opcenito, nego vrlo konkretni i specificnioblici kao sto su: sale (vicevi), lovacke price, neslane sale na racun nekog od prisutnihsIusalaca, lokalne anegdote. To su dakle takvi oblici kroz koje na uocljiv nacin probijajuosobine umijeca pripovijedanja, a koje obicno vezujemo uz talentirane "pripovjedaee iznaroda". To su, naprimjer, "paprena" duhovitost, dovitIjivost u razvijanju price, sklonostk izmisljanju, pretjerivanju, izazivanje upadica sa strane i slicno. To su, dakle, obEciusmenog pripovijedanja kod kojih razina izvedbe igra bitnu uIogu u konstituiranju smisla.Nije stoga slucajno da se ti oblici, inace predstavljeni u transkribiranom materijalu, nudekao primjeri za osnovnu metodolosku pretpostavku na kojoj raste ova knjiga, a to jeistraiivanje smisIa usmenih pripovjednih oblika iz konteksta samog izvodenja.Sredisnji problem Baumanove anaIize je veza izmedu ispricanih dogadaja,pripovjednih tekstova i situacija u kojima se pripovijedanje odvija. Tu vezu autorosmisljava primjenjujuCi temeIjitu formalnu anaIizu transkribiranog materijala, te u duhuamericke analize diskursa preispituje nacin na koji je pripovijcdanje ispunjeno. Time seautor svrstava medu one folkloriste koji su dokazivali zavisnost oblika i funkcije: sveRichard Bauman, Story,Performance, and Event,Contextual Studies of OralNarrative, Cambridge UniversityPress, New York 1986, 130 str.(Cambridge Studies in Oral andLiterature Culture, 10)289

Life History as Cultural Construction/Performance, edited by Tomas Hofer and Peter Niedermuller, The Ethnographic Institute of the Hungarian Academy of Sciences, Budapest 1988, 490 str.

Life History as Cultural Construction/Performance, edited by Tomas Hofer and Peter Niedermuller, The Ethnographic Institute of the Hungarian Academy of Sciences, Budapest 1988, 490 str.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia