Ivan Hrstić

Hrstić, Ivan

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

DRUS. ISTRAl.. ZAGREBGOD. 19 ('2010),BR 3 (107),STR. 599-614(in, kao subjekt, (iz)graditi ED "s dusom".D suprotnom, Hrvatska vrijednosti, tj. vri-jednosh u Hrvatskoj, nece opstati.Na kraju treba istaknuti da je knji-ga metodoloski dobro oblikovana te da jekao takva original an doprinos etickom pro-misljanju u hrvatskoj stvarnosti. Autor seobraca i':itatelju razumljivim i jasnim jezi-kom. Tekstovi su popraceni relevantnomdomacom i inozemnom literaturom.Mirko StifanicMirela Slukan AlliePOVIJESNI ATLASGRADOVA- vv:. SVEZAK: VARAZDINInstitul drustvenih manosti Ivo Pilar - Drzavniarhiv Varazdin, Zagreb, 2009., 350 sIr.D sklopu projekta "Povijesni atlas gradova- povijesni idenhtet i suvremeni razvoj lu--vatskih gradova" izasao je svezak 0 Varaz-dinu. Sjediste jc projekta u lnstitutu drus-tvenih znanosti Ivo Pilal~a sadrZajem i kon-cepcijom uklapa se u medunarodni projektkomparativne studije europskih gradovasto ga podrzava Commisiort lrttel'llntiol/nlepour I'histoire des Villes. Prije toga obradenisu Bjeloval~ Sisak, Koprivnica i HrvatskaKostajniea, a svi su odabrani po nacelu casestudy te po karaktelisticnom historijsko-geo-grafskom. lllodelu.Svezak 0 Vara:i.dinu sadrzi 350 stra-niea podijeljenih u deset poglavlja. Prvo po-glavlje opisuje prirodno-geografske uvje-te razvoja Varazdina, koji je smjesten HZ Dra-vu, na dodirnoj tocki panonskoga i alp-skoga prostora, pa se naziva i sjevernimvratima Hrvatske. Veliku prometnu i geo-politicku vai,nost zahvaljuje SV0111 poloza-jn, a danas zauzima povrsinu od 59,.15 km2i broji 49 075 stanovnika. l.J regiji se ral.li-kuju tri morfoloske jedinicc: aluvijalna ni-zina rijcke Dravc s rijecnim polozajcm, 1'0-visene terase rijeke Drave i osojno tereijar-no prigOIie Varazdinsko-toplickoga iMacelj-skoga gorja. Najveci utjecaj na razvoj gra-da imala je rijeka Drava, pa autoriea II 0-yom poglavlju prati promjene toka od 16.st. i njezinu kasniju regulaciju, sve do iz-gradnje HE Cakovec 1982. U sklopu ovo-ga poglavlja obradena Sll i glavna obilje-zja khme, tla, krajobraza i nabrojene mine-ra1ne sirovine karakteristi(:ne za regiju.U drugom poglavlju, na temelju ar-heoloskih izvora, lltvrduje se povijest na-seljenosti ovoga kraja od najstarijih trago-va do prvoga spomena Varazdina. Zaklju-eeno je da najstariji artefakti, pronadenikod Punikava, pripadaju starijem paleo li-tiku te da Sll ljudi ovaj kraj naselili otpri-like plije 500 000 godina. U spiljama Vin-diji i Velikoj pecini te ostalim nalazistimapronadeni Sll dokazi kontinlliranoga iiv-Ijenja od pa1eolitika do srednjega vijeka, aostaei srednjovjekovnih naseobina svjedo-ce 0 razvitku gradista, ut'vTdenih naselja po-dignutih uz vodu i burgova na dominant-nim lokaeijama.o povijesnom kontekstu najranijegrazvoja Varaz.dina govori se II Urbanomrazvojll i prostornoj organizaeiji srednjo-vjekovnog Varazdina. Grad se prvi putspominje u ispravi hrvatsko-ugar:-:kogakralja Bele III. iz 1181., avec 1209. pro-glasen je slobodnim i kraljevskim gradom,kao prvi od svih hrvatskih i ugarskih gra-dova. Kao civitas prvi put se spominje uispravi kralja Ludovika iz 1357., a ovisno 0snazi kraljevske vlasti prema felldalcimamijenjajll se njegovi gospodari. Uz geo-grafski po]uzaj, na razvoj grada odlucu-juce je utjecala njegova uloga upravnogasjedista Varazdinske zupanije te crkveno-ga :-:jediStaiupe i arhidakonata. Gradskefunkcije bile su podijeljene izmedu kastru-DRUS. ISTRAZ.. ZAGREBGOD. i9 (2010),BR. 3 (107),STR. 599-614ma i slobodnoga grada, a glavne g()SPO-darske grane bile su trgovina i obrt. Po-lazaj srednjovjekovnoga Varazdina obliko-van je kri;'i,anjemtriju velikih cesta, Via l11ilg-na per quam itur ad Theuthoniam, ViaMagna i Via exercitualis. U 15. st. utvrdujese i oblikuje u shlu kJasicnoga srednjovje-kovnoga grada.Cetvrto poglavlje opisuje ral.voj iizgradnju Varazdina od 16. stoljeca do da-nasnjih dana. Formiranjem Vojnc graniceu 16. st. postaje jedan od kljucnih gradovau obrani ostc1taka Hrvatskoga Kraljevstvai citave Stajerske, ali unatoc tuj uluzi pro-zivljavil veliku krizu. Od 1543. do 1576.modernizira se utvrda, sto autorica pratianalizom planova gradnje i ostalih arhiv-skih izvora, a osim upravnoga i gospodar-skoga, Varazdin postaje i vazno kulturnosrediste. Nakon Zitvanskoga mira 1606. za-ustavljena su osmanlijska osvajanja te do-lal.i do nonnalil.iranja uvjeta za razvoj,nositelji kojega postaju obrtnici i trgovci.Razvoj grada i utvrde u 17. st. prati se naveduti Johannesa Lcdentua iz 1639., pla-no vim a Martina Stiera iz 1657. i Donatovllplanu iz 1672. U 18. st. izdvaja se jedna odnajpo7onatijih veduta uopce, autora Sigis-l11unda Koppa, na kojoj je umjetnickimstilom prikazan snazan grad obiljt:'L.enve-likim brojem crkava, tornjeva i utvrda. 1'0-lovicom istoga stoljeca Varazdin postajeglavni grad Kraljevine Hrvatske, Siavonijei Dalmacije te dose:l.e vrhunac svog ra7ovo-ja. To je zabilje:l.eno na Kneidingeruvim kar-tama iz 1765. i 1766., Storckovu planu iz1767. te Votterovu planu iz 1770. Uspjdanrazvoj prekinuo je veliki pazar 1776., knjije, uz goleme stete, imao za posljcdicu ipremjeSlanje Kraljevskoga vijeca u Zagrebte gubitak funkcije glavnoga grada. Najozefinskoj topografskoj karti iz 1784. vidise da se nakon toga uspjesno obnavlja, pase zakljllcllje da su za to najzasluzeniji do-ma6 trgovci i obrtnici.Radi povezivanja unuh'asnjega ivanjskoga dijela grada, na pocetku 19. st.ruse se bedemi, a sljedeCih godina najvecepromjene u prostoru grada dogadaju sena ureaenju grabista. Varazdin je 1848.mje-sto okupljanja JelaCiceve vojske za rat pra-tiv Ugarske, a za Bachova apsolutizma, u-natOl: stagnaciji gospodarstva, grad se stal-no sid. Od posebne je vaznosti osnivanjestalne gradevinske komisije unutar Grad-skoga poglavarstva, koja uvodi red u dalj-nju izgradnju te 1868. donosi prvi gradev-ni propis grada Varazdina, Craltevlli rednik.Pad apsolutizma oznacuje pocetak novogra7odoblja i jaceg razvoja drustvenoga zi-vota, a prostorno dolazi do daljnje urba-nizacije i uredivanja javnih prostoril. Stva-ranjem Allstro-Ugarske te dolaskom zelje-mice 1886. grad se pojacano industrijali-zira. Daljnji razvoj obiljezen je Grildevnimredom 1900., Gradevnim statutom 190Z. teprvom regulatornom osnovom 1904. i nie-zinom dopunom 1909.Rilzdoblje 1'rvoga svjetskog rata 0-biljezava kriza na svim poljima zivota, a umeduratnorn razdoblju glavna snaga razvo-ja Varazdina postaje industrija. Snazan pri-Ijev stanovnistva 1930-ih godina uzroko-vao je milnjak stambenoga prostora, brojnezaposlenih je rastao, a kriza se jas.no vi-djela. U Drugom svjetskom ratu Varazdinje bio snazno vojnn llporiste, sto je UZTO-kovalo ?lest saveznickih bombardiranja izamjetnu unistenje grada 1944. i 1945. Na-kon obnove donesena je Direktivna regu-laciona osnova grada 1948., no eksploziv-ni razvoj u sljedel'em desetljecll zahtije-van je donosenje Idejne studije urbanis-tickog plana 1959. Tijekom 1960-ih godinadolazi do najvece izgradnje stambenih pro-stora u povijesti Varazdina, a do 1969. re-gulira se tok Draw, Sto je opet zahtijevalobitne preinake i dopune Studije iz 1959. Toje rijeseno Novelom generalnog urbanis-tickog plana 1968. i nizorn urbanistil'kihplanova donesenih izmeau 1977. i 1979. teDRU5. ISTRAZ .. ZAGREBGOD. 1912010),BR 3 (107),STR. 599-614Generalnim urbanistickim plam>m 1982.Ti-jekom 1980-ih godina dolazi do llspora-vanja razvoja, koji se pocetkom Domovin-skog rata gotovo posve zaustavlja. Posljed-njih godina najvise se radi na uredenju,obnovi povijesne jezgre i rekonstrukciji vai-nih objekata. Buducnost razvoja Varaidi-na predvidena je urbanistickim planovi-ma donesenim 2005. i 2006. godine.Pod naslovom "Osobine arhitek-tmt! i zasticena graditeljska bastina Varaz-dina" dan je prikaz karakteristicne arhitek-tmt! za pojedina razdoblja, uz osvrt nanajvaznija dustignllca, sto je popracenomnogim fotografijama. Poglavlje "Karto-grafski izvori grada Varaidina" donosi rt!-produkciju 47 karata i planova, preko ko-jih se moie pratiti razvoj od 13. st. doGeneralnog llrbanistickog plana iz 2006., snaznakama gradnje u budllcnosti, a zatimshjede bibliografski podaci 0 kartograf-skim izYorima. Posebno je vazna Biblio-grafija II VIII. poglavlju s popisom arhiv-skih fondova i zhirki, zbirki isprava te vrlobogatim popisom literature. Zadnja dvapoglavlja saietak su na engleskom jeziku imjesno kazalo.U povijesnom atJasu Varazdina 0-bradbom kartografskih izvora istrazuje seprostorni razvoj grada, ali ovo djdo nijesamo zbirka karata nego saddi i strucnikkstualni dio II kojt!m se one interdisei-plinarno objasnjavaju i stavljaju u povijes-ni kontekst. Na taj nacin ovaj atlas postajejedno od poJazista za svako daljnje istraii-vanje. Posebno je vazno izdvojiti velikll ko-IiCinu arhivske grade i iserpnu bibliografi-ju u nastanku djela. lzdanje je vrijedan do-prinos izucavanju grada Varazdina i va-razdinske regije te potvrdi kartografije kaovr10 vaz'ne pornocne povijesne znanosti.Ivan HrsticJoseph E. StiglitzUSPJEH GLOBALIZAeUENovi koraci dopravednog sviietaUspjeh g/obll/izacije - Novi komci do pmved-nog sviidll knjiga je nobelovea Josepha E.Stiglitza. Nastala je na temelju autorovadugogodisnjeg iskustva -radio je kao pred-sjedatelj Vljeca ekonornskih savjetnika uBijeloj kuci te obnasao vodecc funkcije uSvjetskoj banei.Ovo jc djdo razradeni nastavak au-torove prethodnt! knjige G/Obll/i:IlCijll idlloj-be koje iza;:.iva. Smatraju6 kako "globali-zacija ne mora hiti 105a z.a okolis, poveca-vati nejednakosti, slabiti kulturnu razno-likost i promicati korporacijske interese na-ustrb boljitka obicnih gradana", autorprikazuje citav nil. moguCih rjesenja. Kljuc-ni problem globalizaeije l.apravo Jezi u po-kusaju odrel1:enih meaunarodnih institu-cija, kao i interesnih skupina, da se d.epoli-tiziraju vaine meaunarodne odluke, kojesu u svojoj biti politicke, stoga je jedna odsredisnjih uloga drustva odrediti uloge dr-zave, jer ekonomski llspjeh zahtijeva po-stizanje ravnoteze iZtneltu drzave i drustva.Stiglitz u svojoj knjizi razmatra maze IiglobaJizacija omoguCiti tu ravnotezu, i tona svim relevantnim podrucjima.Stiglitz svoja promisljanja donosi udeset pogJavlja, od kl>jih se svakD sastojiod prikaza situacije kakva je trenutacno,te drugoga dijela, u kojem autor predlazemoguca rjesenja.Potaknut dogadanjima na Svjetskomsoeijalnom forumu u Bombayu 2004., nakojem je postignut konsenzus oko toga dasu promjene nuzne i ciji je sazeti moto bio"mogul" jt' drugaciji svijet", autor se upu-Mau raspravu, a prvo poglavlje simbolicnoi naziva lI.1oglll' je dntga6ji sl'ijet.Zbog toga §to globalizaeija, u SV,HTIprikrivenom ruhu, zapravo predstavlja sve

Mirela Slukan Altić POVIJESNI ATLAS GRADOVA - V. SVEZAK: VARAŽDIN

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia