Mirko Štifanić

Štifanić, Mirko

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

DRUS. ISTRAl. .. ZAGREB RECENlIJEGOD 19 i201 0), I PRIKAZIBR 3 (107),STR. 599-614Josi,P GrbacETICKE DVOJBEHRVATSKOG DRUSTVA.o VAZNOSTI ODGOJAZAMORALNEVRIJEDNOSTIProf. dr. sc. Josip Grbac svojom knjigomanatomski precizno analizira eticke dvoj-be u hrvatskom drustvu koje je predugo utranziciji. Na taj nacin pritbnosi sagleda-v<mju stanja i nudi rjesenja i za pojedincai za drustvo, odnosno naciju kao cjelinu,tj. Hrvatsku koja ce uskoro postah clani-com EU-a. Njegova su polazista da covjeknije neeticno, apoliticno, identitetski indi-ferentno bice, nego bicl' koje djeluje u skla-du s nekim etickim prindpima, politicki jeanga:'i.iran u ostvarenju op(~ega dobra, pri-padnik je zajednice koja se zove narod, od-no:-no nacija. Na tim temeljima anaIiziranase drustva, pred kojim stoje brojni iza-zovi, a lIvjet su bez cega nema drnstva pomjeri covjeka. A da bismo odgovorili napitanje koliko smo u tom procesu uspjes-ni, treba procitati ovu knjigu jer na vidje-la iznosi slabosti - ad pajedinacnih d,) op-Cih - te nudi moguca rjesenja. Ona je "a-gIedalo" 1Ikoje je pozeljno sto prije pogle-dati. Naime, prof. Grbac upozarava da jepatrebna otvOl'ena, javna i postena raspra-va 0 stilu zivljenja, 0 osobnom, politickomi javnom moraIu, 0 odgaju, 0 bogoljubIju,domoIjublju i covjek,)Ijublju, 0 Domovini,o opcem dabru, krscanskoj ehci, moralnojobnovi hrvatskoga drustva, etickoj nao-brazbi i dr. da ne podlegnemo jos vise za-konitostirna trz.ista, nego da pridonesemoeticn,)sti i suZivotu u Euwpi, a ne da se sa-mo prilagodimo ili podredimo diktatimamocnije veCine u EU-u. Jer EU nije sarnotriiSte nego i sustav vrijednosti! Odmahtreba istalG1uli da autor nije ni euroskep-tik, a jos manje antieuropeist. On argumen-tirano upozorava na aktualna i vrIo vaznapitanja na koja rn,)ram,) odgovoriti i kaopojedinci i kao nadja. Od uspjeha u tomprocesu ovisit ce nasa buducnost i (ne)etic-nost u njoj.Posebno je zanimljivo i poticajno po-glavlje Etika II zdn1l'stvll (str 105 -133). U nje-mu prof Grbac istice da je socijalna dimen-zija zdravstva uvjet bez kOjega zdravstvone maze biti po mjeri covjeka i patreba pa-cijenata te cia se bez nje ufUsava povjere-nje l'ovjeka u zdravstvo. U biti, radi se 0etici (ne)povjerenja, a to je predvorje krizeovoga vrIo vaznog sustava, koji je u nas naj-vise (is)politiziran, a to dovodi u pitanjeprofesionalnost, transparentnost rada, hu-man.05t i eticnost, pa je depolitizacija COIl-ditio sill!! qua /Hm. Autor sve nas pita kakvoje to zdravstvo, ali i drustvo, prema koje-mu idemo. A da bi bilo eticki i drustvenoprihvatljivo, on smatra da je 0 zdravstvu idrustvu potreban m)vi drustveni dogovorna temelju interdisciplinarne analize. Au-tor je sasvim adrcllen kada kaze da zdrav-stvo mora biti pacijentocentricno i da jepotrebno (iZ)/,'Tdditietiku L1 zdravstvu ko-ja ce poCivati na vrijednosti povjerenja. Ada bi se to postiglo, potrebno je organizi-rano djelovanjepacijenata i njihovih udru-ga s ciljem da postanu partneri, a ne pa-5ivni primateIji usluga. Dakle, prof. Grbacne pita k,)!1lu zvano zv,)J1i, nego upozora-va da zvoni svima: pojedincu, obitelji, zdrav-stvu, drustvu, Crkvi, politici.Autor u poglavlju Etika U fIlediciniistice misli pape Ivana PavIa II. kaji "spu-sta" (bolje receno "uzdize") etii":ku prohle-matiku na razinu humanoga, ljudskoga, tedodaje da nigdje kao u etici transcendent-no i ovozemno ne idu usporednim kora-kom. On 5e zalaze za uspostavu medicin-ske etike koja ne zeli biti samo deontologija,tj. da nije dovoljno stvoriti sama korektnaDRUS. ISTRAl. ZAGREBGOD. 19 (20101.BR. 3 (107).STR. 599-614pravila ponasanja na relaciji lijecnik - pa-cijent nego omoguCiti i lijecniku i pacijen-tu prodor svojevrsne kompletne terapije ukorijene njegove bolesti, u antropoloske,psiholoske ili jednostavno Ijudske climen-zije covjekove osobnosti . .Ier nerijetko ne-ma plodonosne simbioze izmedu pacijen-ta i medicinskog osoblja, pa lijecnik i paci-jent ostaju jedan prema drugome "drugi",da ne kazemo stranci, istice prof. Grbac. Aiskustva lijecnika koji su postali pacijenti(poput prof. dr. sc. Paola Cornaglia-Ferra-risa i drugi.h) upravo to potvrduju. Autoruje cHjuspostava mehanizama za etiean od-nos prema svakom pacijcntu, a posebno usituacijama "odrZavanja na z.ivotu".U poglavlju Hrvatska It odnosu Ila etii'-ke vrijedllosli (str. 174-195) autor analizirakoje su eticko-moralne vrednote hrvat-skim gradanima najvaznije, kako ih zive ikoja Sl1njihova ocekivanja. On upozoravada treba poraditi na stvaranju konsenzusaoko toga koje su nam vrijednosti prh)-ritctne,jer cemo u suprotnorn u EU tl\~i0-goljeni u stavovima, vrednotama, princi-pima i prioritetima. A "izmcdu redaka" mo-ze se "proCitati" da prof. Grbac porucujesljedeee: ako ne postignemo konsenzus 0vrijednostima u drustvu i 0mehanizmimaza njihovo provodenje - postat l'em() "ro-ba".Dalje, Grbac upozorava na totalnupolitizacijn sveukupnoga zivota, 5to uspo-rava razvoj civilnoga drustva nuzan zaozbiljan govor 0 vrednotama. On istice dacivilno drustvo pogoduje razvoju kreposti,pogotovo onih drustvenoga karaktera, aodredene kreposti kao Sto su soJidarnost,postenje, osjecaj za zajednieko i opee do-bra nuzan Sll predllvjet osjccaja za vrijed-nosti, za postmaterijalisticke vrednote i dr.Dalje, autor istice pitanje problematicno-sti medija, koje smatra kljucnim 6mbeni-kom u usmjeravanju razvllja drustva, teistil'e da smo naivno ol'ekivali da l'e oni unas odigrati ovu ulogu u pozitivnom smi-slu. U biti Grbac implicite upozorava naposljedice koje mogu nastati, ali i nastaju,u "ideoloski" poclijeljenom, pa cak i suprot-stavljenom, drustvu u kojem dominira "li-jeva - desna" (a u biti prevladana) "argll-mentacija". U takvu drustvu nerijetko nijevazno 0 kojem 5e problemu radi, nego stoon "zna6" "ideoloski", a ne vrijednosno. Au-tor upozorava i na utjecaj procesa globali-zacije, na klijentelizam, korupciju, pasiv-nost i neodgovornost, a sve to nalazirno iu nasem drustvu u kojem je "tranzicija" kri-va za sve.Prof. Grbac pise 0 laickoj i laicistic-koj drzavi, oclnosno drustvu, te 0 tome stoznaCi eticnost politike. Implicite upozora-va i na politicku kastu koja vlast manje ra-bi za dobrobit gractana, a vise da sebi osi-gura povlaslice kakve obicni gradani nemogu ni zamisliti Dalje, pisc i 0 Crkvi uhrvatskom drustvu te l) javnoj televiziji,koja pretendira na to da postane nedodir-ljiva i povlastena institucija i izolirana ka-sta. Vrijednost ove knjige jest u tome sll)autor nudi alternativu, primjerice kada is-tice potrebu oclgoja za vrijeclnosti kao naj-bolji put koji u llrvatskoj moze ostvaritipreokret II smislu llspostave opCih normidjelovanja zasnovanih na priznatim vrijed-nostima koje nisu vremenski uvjetovane,nego bi l:rebale (p)llstali trajan oslonac dru-stvenoga :livota. Prof. Grbac argurnentira-no upozorava da 0 tome ovisi napredakpojedinca, obitelji i drustva opcenito. Im-plicite nam sugerira da hiperprodukcijazakona nije rjesenje, jer se i do sada poka-zalo da postoji sve veel raskorak izm\:'dllfllrmalnoga i stvarnoga stanja u druStvu,odgoju, zdravstvu. Autor traii nesto vise,a to je dijalog i drustveni dogovor.Ova ce knjiga pomo(i mnogima: ivjernicima i onima koji ne vjeruju, tj. sva-koj osobi, obitelji, znanstveniku, pacijentu,politiearu da pronadu odgovore na pita-nja kako (p)ostati zajednica "s dusom", kakoizgraditi kapitalizam "sdusom" i na koji na-DRUS. ISTRAl.. ZAGREBGOD. 19 ('2010),BR 3 (107),STR. 599-614ein, kao subjekt, (iz)graditi EU "s dl1som".U sl1protnom, Hrvatska vrijednosti, tj. vri-jednosti u llrvatskoj, neee opstati.Na kraju treba istakn111ida je knji-ga metodoloski dobn! oblikovana te da jekao takva original an doprinos etickom pro-miSljanjl1 u hrvatskoj stvarnosti. Autor seobI-aea i':itatelju razumljivim i jasnim jezi-kom. Tekstovi su popraceni relevantnomdomacom i inozemnom literaturom.Mirko StifanicMirela Slukan AltiePOVIJESNI ATLASGRADOVA- vv;. SVEZAK: VARAZDINInstitul drustvenih znanosli Ivo Pilar - Driavniarhiv Varazdin, Zagreb, 2009., 350 sir.U sklopu projekta "Povijesni atlas gradova- povijesni identitet i suvremeru razvoj hr-vatskih gradova" izasao jc svczak 0 Varaz-dinu. Sjediste je projekta u lnstitutu drus-tvenih znanosti Ivo Pilal~a sadriajern i kon-cepcijom uklapa se u medl1narodni projektkomparativne studije europskih gradovasto ga podriava Commision Intematiol/alepour I'histoire des Villes. Prije toga obradenisu Bjeloval~ Sisak, Koprivnica i HrvatskaKostajnica, a svi su odabrani po nacelu casestudy te po karaktelisticnom historijsko-geo-grafskom modelu.Svezak 0 Vara:i.dinu sadrzi 350 stra-niea podljeljeruh u deset poglavlja. P1'vopo-glavlje opisuje prirodno-geografske uvje-te razvoja Varaidina, koji je smjesten HZ Dra-vu, na dodirnoj tocki panonskoga i alp-skoga prostora, pa se naziva i sjevernirnvratima H1'vatske. Velikn prometnu i geo-politicku vaznost zahvaljnje svom poloza-ju, a danas zauzima povrsinu od 59,.15km2i broji 49 075 stanovnika. l.J regiji se razli-kuju tri morfoloskl' jedinicc: aluvijalna ni-zina rijckl' Dravc s rijecnim poloiajcm, po-visene terase rijeke Drave i osojno tereijar-no pligorje Varazdinsko-toplickoga iMacelj-skoga gorja. NajveCi utjecaj na razvoj gra-da imala je rijeka Drava, pa auto1'ica tl 0-vom poglavlju p1'ati promjene toka od 16.st. i njezinu kasniju reg-ulaciju, sve do iz-gradnje HE Cakovee 1982. U sklopu ovo-ga poglavlja obradena Stl i glavna obilje-:lja klime, da, krajobraza i nabrojene mine-ralne sirovine karakteristh'ne za 1'egiju.U drugom poglavlju, no. temelju ar-heoloskih izvora, lltvrduje se povijest na-seljenosti ovoga kraja od najstarijih trago-va do prV()g<'1spomena Varazdina. Zaklju-eeno je da najstariji artefakti, pronadenikod Punikava, pripadaju starijem paleoli-tiku te da su Ijudi ovaj kraj naselili otpri-like ptije 500 DOO godina. U spiljama Vin-diji i Velikoj peCini te ostalim nalazistimapronadeni Sll dokazi kontinlliranoga iiv-Ijenja od paleolitika do srednjega vijeka, aostaci srednjovjekovnih naseobina svjedo-ee 0 razvitku gradista, utvTdenih naselja po-dignutih uz vodu i burgova na dominant-nim lokacijama.o povijesnom kontekstu najranijegrazvoja Varal.dina govori se u Urbanomrazvoju i prostornoj o1'ganizaciji srednjo-vjekovnog Varazdina. Grad se prvi putsporninje u ispravi hrvatsko-ugarskogakralja Bele III. iz 1181., a vee 1209. pro-glasen je slobodnim i kraljevskim gradom,kao prvi od svih hrvatskih i ugarskih gra-dOVil.Kao civitas prvi put se spominje uispravi kralja Ludovikil iz 1357., a ()visno 0snazi kraljevske vlasti prema felldalcimamijenjaju se njegovi gospodari. Uz geo-grafski po]ozaj, nil razvoj grada odlucu-juce je utjecala njegova uloga upravnogasjedista Varaidinske zupanije te crkveno-ga sjediSta zupe i arhidakonata. Gradskefunkcije bile Sll podijeljene izmedll kastru-

Josip Grbac ETIČKE DVOJBE HRVATSKOG DRUŠTVA. O VAŽNOSTI ODGOJA ZA MORALNE VRIJEDNOSTI

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia