Nina Spicijarić

Spicijarić, Nina

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

RIJEKA, ISSN 1330-6985, godina XV., svezak 1., Rijeka, 2010. str. 127-143Prikazi, osvrti, bilješke138javnoj propovijedi u zagrebačkoj katedrali 18. ožujka 1938. godine. Predavač je ista-knuo kako je hrvatski katolički dnevnik Hrvatska straža pokušao objavljivati članke o pogubnosti rasne ideologije i nauka, o progonu Katoličke Crkve pod nacističkim režimom, no cenzura Kraljevine Jugoslavije te je članke zabranjivala. Nadalje, nastavlja Batelja, nadbiskup Stepinac 6. veljače 1943. g. velikim pismom veleposlaniku Italije u NDH u Zagrebu opisao je nedjela i zlodjela koje su talijanske postrojbe učinile u njego-vu rodnom Krašiću, ubivši nekoliko žitelja i prouzročivši veliki strah. Ostatak predava-nja autor je posvetio opisivanju humani-tarne pomoći koju je nadbiskup Stepinac pružao potrebitima za vrijeme Drugoga svjetskoga rata te sudskom procesu komu-nističke vlasti protiv njega nakon rata. U tom poratnom kontekstu kratko se osvr-nuo i na teško stanje Katoličke Crkve u Istri, zaključujući kako su Istra i Stepinac združeni nepobitnim tragovima mučeničke krvi koje je prouzročio komunistički progon, a o toj žrtvi se pred sudom moraju očitova-ti članovi kako Komunističke partije Jugo-slavije tako i Komunističke partije Italije.Izlaganje dr. Jurja Batelje u Državnom arhivu u Pazinu potaklo je veliko zanimanje prisutnih na što ukazuje i opširna rasprava o povezanosti Istre i Stepinca, ali i odnosa istarskoga klera i komunističke jugoslaven-ske vlasti nakon Drugoga svjetskoga rata. Pitanje Stepinčeva djelovanja u vrijeme prije i za vrijeme Drugoga svjetskoga rata i dalje je nedovoljno razjašnjeno te otvara nove izazove historiografi ji, odnosno znan-stvenomu – politički i vjerski neoptereće-nomu pristupu tomu problemu.Milan RADOŠEVIĆ, prof. Izložba Omišalj iz Državnog arhiva u Rijeci3. X. – 9. X. 2008. godineU petak 3. listopada 2008. g. u Držav-nom arhivu u Rijeci otvorena je izložba pod nazivom Omišalj iz Državnog arhiva u Rijeci. Autori su izložbe sâm ravnatelj Arhiva Goran Crnković, prof., i Th eodor de Canziani, prof. Izložba je dokaz bogate omišaljske povijesti i kulturne baštine, a plod je uspješne suradnje Općine Omišalj i Arhiva u kojoj je otvorena do 9. listopada 2008. godine.Kako navode autori, omišaljska arhiv-ska građa ne nalazi se na jednom mjestu. Naime, Arhiv, koji treba sadržavati arhiv-sko gradivo cijele Primorsko-goranske žu-panije, nije nikada preuzeo pismohranu nekadašnje općine Omišalj, pa je stoga ve-liki broj dokumenata izgubljen, a ostali je dio razasut u raznim hrvatskim arhivskim fondovima. Za postavljanje je ove izložbe uzeta građa iz fonda Zemaljskoga sabora Istre jer je Omišalj na o. Krku zajedno s drugim Kvarnerskim otocima bio u 19. st. i u počecima 20. st. u okviru pokrajine Istre sa sjedištem u Pazinu i Poreču u au-strijskom dijelu Austro-Ugarske. U tom se fondu čuvaju materijali i podaci za Omi-šalj, i to pod kategorijama crkve, škole, ce-sta, voda i poljodjelstva. Autori navode i to da su dokumente iz razdoblja od 1808. do 1848. g. našli u fondu Riječkoga guberni-ja, a dokumente iz 20. st. od 1941. g. kada je Kr. Italija okupirala i tadašnje Hrvatsko primorje u fondu Riječke prefekture. Dio su građe za izložbu autori uzeli i iz fonda Oblasnoga NO-a Rijeka, zatim Kotarsko-ga NO-a Rijeka (do ukinuća kotara 1967. g., imao je nadležnosti nad općinama RIJEKA, ISSN 1330-6985, godina XV., svezak 1., Rijeka, 2010. str. 127-143Prikazi, osvrti, bilješke139o. Krka), NO-a Krk, te Mjesnoga NO-a Omišalj (od 1946. g.) i Omišaljskoga društva za štednju i zajmove. Na kraju 19. i početkom 20. st., Kotarski građevni ured na Sušaku (danas istočni dio Rijeke) bio je nadležan i nad krčkim kotarom, stoga se tamo nalazi tehnička dokumentacija za javne radove ili građevine, a sada je upotri-jebljena za izložbu. Osim toga, izloženi su i sudski predmeti do kojih su autori došli u Kotarskom sudu Krk.Arhivska je građa izložena u dvije pro-storije. U prvoj se, između ostaloga, nalazi Pravilnik Ribarske zadruge u Omišlju te iz-vještaj sa sjednice održane 20. svibnja 1924. g. upućen Zemaljskom sudu u Šibeniku, gdje su navedene i promjene do kojih je u funkcijama došlo u toj Zadruzi. Nadalje se tu nalazi i Zapisnik kotarskoga vijeća Omi-šlja, upućen Narodnom vijeću iz 1918. g. (Države SHS sa sjedištem u Zagrebu) te od-luka iz Karlovca 1929. g. o rješenju molbe za odabir Oblasnoga izaslanika iz Omišlja. Osim toga izložena je i karta (nije navedena godina) – skica postojeće banovinske ceste na omišaljskom području i nove ceste koja bi trebala prolaziti po ucrtanim poštanskim putovima. Moguće je vidjeti i dopis Pogla-varstva općine Omišalj, Srez Krk iz 1929. g., o izgradnji kućice nad vrelom vode u Vozu, uz potpis tadašnjega načelnika Ve-ljačića te izrezak iz novina 1910. g. pod naslovom Oglas dražbe kojim Poglavarstvo Obćine Omišalj razpisuje dražbu za proda-ju odlomka obćinske čestice zvanog Stran…Odgovorna je osoba Albanese, onodobni načelnik Omišlja. U istoj su prostoriji svoje mjesto našle i Poštanske knjige s popisom ulagatelja, zatim materijali lučke ispostave, te popisi dužnosnika Omišaljskoga društva za štednju iz 1911. godine.Osim navedenoga, tu su i razni nacrti i projekti, npr. projekt za izgradnju kupališta uz more u podnožju Omišlja (Projekt zur Erbaung einer ‘Seebad-anstalt’ am Meere-sstrande bei Castelmuschio, Insl. ‘Veglia’). Taj je nacrt otisnut i na prospektima izlož-be. Zatim, projekt i nacrti za izgradnju vo-dovoda za občino Omišalj iz 1909. g. arhi-tektonskoga zavoda u Ljubljani (Projekt zu einer Wasserversorgung für die gemeinde Castelmuschio) te plan, odnosno osnova za morsko kupalište u Omišlju (Piano de-llo Stabilimento Balneare di Castelmusc-hio-Isola Veglia) koje je napravio gradski građevni odred u Sušaku (Uffi  cio Tecnico Municipale) 1925. godine. Iskaz i nacrt za radove na zgradi osnovne škole Omišalj (Perizia: dei lavori di sistemazione della scuola materna di Castelmuschio), koja se nalazi na mjestu nekadašnjega frankopan-skoga kaštela, datira iz 1942. g. A iz 1926. g. je i kupalište Bolesničkoga potpornoga društva Sv. Antona položajni nacrt kojega je autor istaknuti sušački arhitekt Zlatko Prikril (1893. – 1991.).Uz nabrojene izloške, u prvoj prostoriji priložene su i knjige rođenih i umrlih iz 19. st., koje su temelj i za bitnija demografska istraživanja toga područja u tom razdoblju. U drugoj prostoriji nalazi se 50-ak ra-zglednica u rasponu od druge polovice 19. st. do 60-ih godina 20. stoljeća. Na njima je prikazana tematika vezana za Omišalj, kao npr. narodne nošnje, procesije, fo-tografi je krojačica, jedrilice u Pesji, Voz i stare kuće, sâm grad Omišalj, te pojedina zdanja kao npr. hotel Učka i dr.Prema riječima samih autora izložbe i sadašnjega načelnika Općine Omišalj, Tome Sparožića, ova je izložba, tj. kratki pregled povijesti toga krčkoga naselja – RIJEKA, ISSN 1330-6985, godina XV., svezak 1., Rijeka, 2010. str. 127-143Prikazi, osvrti, bilješke140grada, dokaz neiscrpna vrela podataka koji postoje o tome mjestu. Njezina je važnost u tome što može biti iskorištena kao baza za daljnje istraživanje povijesti toga kul-turnoga, te poviješću i prošlošću bogatoga grada. Iz izloženih dokumenata i nacrta vidljivo je da se na ovom području odvi-jao suživot mnogih kultura te da je bila razvijena komunikacija na austro-ugar-skom prostoru, dakako uvažavajuću činje-nicu da je tanka, ali gospodarski i politički vladajuća struktura do potkraj 19. st. bila talijanaško-talijanska. Dakle, ova izložba arhivske građe o Omišlju ima neprocjenji-vu vrijednost podataka o tom gradu na o. Krku i o njegovim stanovnicima te može biti dobar početak istraživanja i daljnjega proučavanja povijesti toga kraja. Nina SPICIJARIĆ, prof.Eduard Hercigonja, Tisućljeće hrvatskoga glagoljaštva, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 2009.Najnovija knjiga akademika Eduarda Hercigonje Tisućljeće hrvatskoga glago-ljaštva ugledala je svjetlo dana u prosincu 2009. g. u izdanju Hrvatske sveučilišne na-klade. Knjiga je izdvojena cjelina, tj. dopu-njen i proširen autorov doprinos velikomu projektu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti “Hrvatska i Europa’’. Riječ je o vrlo važnom projektu koji je zamišljen kao sveobuhvatna obrada hrvatskoga identite-ta i njegova dioništva u europskoj i uopće univerzalnoj zajednici, a ovim proširenim izdanjem široj čitateljskoj publici dostu-pnim postaje upoznavanje s fenomenom hrvatske kulture – glagoljaštvom. Knjiga akademika Hercigonje podi-jeljena je na tri velika dijela: Glagoljaštvo i glagolizam u ranome srednjem vijeku, Glagoljaštvo u razvijenom srednjovjekovlju i Glagoljaštvo i glagoljica od XVI. do XIX. stoljeća. U prvom se dijelu autor bavi povijesnim okvirom procesa inkulturacije vrednota kršćanske duhovnosti u Hrvata, počecima hrvatskoga glagoljaštva i glagolizmom te njegovim razvojem i uvjetima razvoja od IX. do poč. XIII. stoljeća. Zatim, obrađuje početke glagoljičke književnosti, osobito najstarije sačuvane tekstove te epigrafi ku, među kojom je posebno istaknuta Bašćan-ska ploča, svojevrsni rodni list kojim je po-svjedočeno nastajanje jednoga jezično-knji-ževnoga procesa što traje već devet stoljeća. U zaključku prvoga dijela autor daje pregled uspona hrvatskoga glagoljaštva i glago-lizma na dijakronijskoj vertikali hrvatske crkvene, kulturne i književne povijesti u razdoblju od IX. do kraja XII. stoljeća. Drugi, pak i opsegom najveći, dio knji-ge posvećen je problemima, značajkama i posljedicama dosadašnjih istraživanja, tj. periodizaciji razvojnoga procesa samoga glagoljaštva u tijekovima društvenoga ži-vota srednjovjekovne Hrvatske. Pomoću raspoloživih vrela (povijesnih, pravnih i književnih) autor je strukturirao vremen-skorazdiobni nacrt hrvatskoga glagoljaštva: prvo razdoblje (s unutrašnjom razdiobom na tri podrazdoblja) – od kraja IX. do 30-ih god. XVI. st., tzv. vrijeme uspona i drugo razdoblje (s unutrašnjom razdi-obom na dva podrazdoblja) – od 30-ih god. XVI. do početka XIX. st., tzv. vrije-me silaska. Osim toga u ovo poglavlje još ulaze potpoglavlja u kojima autor progo-vara o prijelomnom XIII. st. i papinskim 

Izložba Omišalj iz Državnog arhiva u Rijeci - 3. X. – 9. X. 2008. godine

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia