Željko Cetina

Cetina, Željko

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

RIJEKA, ISSN 1330-6985, godina XV., svezak 1., Rijeka, 2010. str. 127-143Prikazi, osvrti, bilješke134Pisale su se kronike i drugih mjesta, kao npr. Svilno, Mavrinci, Cernik, ali o teš-kom životu ljudi s Grobnišćine najbolje govore radovi o poznatim grobničkim mli-karicama. Te mljekarice svakoga su dana u ranim jutarnjim satima polazile pješice u Rijeku s 20 litara mlijeka na svojima le-đima i vraćale se kasno popodne kako bi mogle obavljati ostale obiteljske zadatke. Njima u čast podignuti su spomenci u Ri-jeci, a odnedavno i u Dražicama. Ljudske sudbine opisane su i radovima o radnici-ma u Harteri, odnosno Tvornici papira i o lučkim radnicima među kojima su znatan broj činili Grobničani. Od zanimljivosti treba izdvojiti velik broj pjesama, zago-netki, pitalica, obreda i mnogih drugih svakodnevnih stvari koje na jedan šaljiv i duhovit način odražavaju često vrlo težak život ljudi s Grobnika.Sve u svemu, Grobnički zbornik pred-stavlja i vrlo koristan te praktičan priruč-nik za upoznavanje s grobničkom povije-šću koja prije njegova nastanka nije imala adekvatno mjesto u historiografi ji ovoga područja. Bilo je nekoliko pokušaja, ali sve to nije bilo ni blizu onoga što Grobnišćina i njezini ljudi zaslužuju. Dolaskom Grob-ničkog zbornika i osnivanjem Katedre Ča-kavskoga sabora Grobnišćine u Čavlima stvari su se konačno pokrenule i 20-ak go-dina nakon objavljivanja prvoga broja već je učinjen velik korak u istraživanju grob-ničke povijesti. Stoga vjerujem kako će se taj pozitivan trend nastaviti i u sljedećim godinama i da će Grobnički zbornik i dalje davati Grobničanima odgovore na mnoga pitanja o povijesti vlastitoga kraja. Luka FRLAN, prof.Nevio Šetić, Istra za talijanske uprave: o istarskoj emigraciji i njenom tisku u Zagrebu 1918.-1941., Dom i svijet, Zagreb 2008. (296 str.)Knjiga Nevija Šetića o istarskoj emigra-ciji i njenom tisku tijekom talijanske upra-ve izašla je 2008. g. u izdanju zagrebačkoga nakladnika Dom i svijet u sunakladništvu s Družbom Braće Hrvatskoga Zmaja i Insti-tutom za društvena istraživanja Ivo Pilar. Razdoblje između dvaju svjetskih rato-va u Istri obilježeno je vladavinom fašizma Kraljevine Italije. U dva su se desetljeća na Poluotoku sistematski zatirali svi oblici hr-vatskoga i slovenskoga javnoga i nacional-noga života. Ukinute su sve hrvatske škole i čitaonice, hrvatska su imena talijanizira-na, zabranjeno je tiskanje knjiga i novina na hrvatskom jeziku. Uslijedio je i maso-van egzodus istarskih Hrvata. Počeci orga-niziranoga revolucionarno-antifašističkoga rada u Istri započinju 1941. g. te su pove-zani s povratkom pojedinih emigranata u rodni kraj.Istra za talijanske uprave: o istarskoj emigraciji i njenom tisku u Zagrebu 1918.-1941. djelo je povjesničara Nevija Šetića koji je u dosadašnjem znanstvenom radu objavio nekoliko vrijednih monografi ja iz istarske povijesti (npr. Napoleon u Istri: Istra za francuske uprave 1805. – 1813., Pula, 1989.; Istra između tradicionalnog i modernog ili o procesu integracije suvre-mene hrvatske nacije u Istri, Pazin 1995.; Iz istarskog novovjekovlja, Labin, 1999.). Prema autorovim riječima iz Predgovora (str. 7-10), knjiga je nastala kao rezultat istraživačke znatiželje što je bilo s Istrom između dvaju svjetskih ratova. Naime, Še-RIJEKA, ISSN 1330-6985, godina XV., svezak 1., Rijeka, 2010. str. 127-143Prikazi, osvrti, bilješke135tić je 2005. g. u Zagrebu objavio studiju O povezanosti Istre s ostalim hrvatskim zemlja-ma: Naša Sloga 1870. – 1915. na temelju pisanja prvih novina u Istri na hrvatskom jeziku. Autor je time postao jedan od ma-lobrojnih ljudi koji su pročitali Našu Slogu od prvoga do posljednjega broja. Priprema-jući monografi ju Istra za talijanske uprave autor je nastavio dalje s takvim pristupom istraživalačkoga rada, opredijelio se samo za istraživanje i obradu tiska istarske emi-gracije.Prvi od ukupno tri središnja dijela knji-ge naslovljen je Prilike u Istri uoči i nepo-sredno nakon rasula Austro-ugarske Monar-hije (str. 11-59). Kao što i naslov poglavlja kazuje, autor se zadržava na kratkom raz-doblju povijesti ispreplićući lokalnu istar-sku povijest s europskom i svjetskom po-viješću. Izbijanje Prvoga svjetskoga rata u Istri dovelo je do prekida nacionalnih bor-bi. Izlazak Italije iz saveza s Njemačkom i Austro-Ugarskom te stupanje na stranu Antante bio je jasan znak o njenim teri-torijalnim pretenzijama na istočnu obalu Jadrana. Do preokreta dolazi pred kraj rata kada je u Puli osnovano Narodno vijeće po uzoru na isto takvo, središnje u Zagrebu kratkovremene Države SHS.Drugo poglavlje – Istarska emigracija 1918.-1941. (str. 60-154) – u tri manje cjeline obrađuje sustav talijanske okupa-cije, iseljavanje hrvatskoga i ostaloga sta-novništva te život emigranata i njihove organizacije. Nakon separatnoga sporazu-ma Austro-Ugarske i Italije (3. studenoga 1918. g.) talijanske su vojne snage u samo nekoliko dana zauzele veće istočnojadran-ske gradove, a do kraja studenoga gotovo sve prostore koji su obećani Italiji Lon-donskim ugovorom. Uz osvrt na neuspjele proteste Predsjedništva Narodnoga vijeća Države Slovenaca, Hrvata i Srba, ovdje se donose i brojčani pokazatelji smanjenja škola s hrvatskim nastavnim jezikom u Istri. U nastavku se navode i primjeri te-rora koji su provodili talijanski okupatori te djelovanje istaknutih istarskih prvaka, Vjekoslava Spinčića i Matka Laginje, pred-vodnika hrvatskoga nacionalnoga pokreta, koji su se tada nalazili izvan Istre. Rapalski je ugovor bio sklopljen 12. stu-denoga 1920. g. kao rezultat pregovora vo-đenih između Kr. Italije i Kr. SHS kojim su dokrajčene nade stanovništva u Istri za za-štitu hrvatskoga i slovenskoga življa od obe-spravljivanja, progona i asimilacije. Autor naglašava kako je fašistički režim sustavno nastojao da anektirani krajevi s hrvatskom i slovenskom narodnom većinom što prije izgube obilježje hrvaštine i slovenštine i po-prime trajna obilježja talijanskoga prosto-ra, navodeći primjere promjene hrvatskih mjesta nazivima u duhu talijanskoga jezika. Uz osvrt na gospodarsku stagnaciju anekti-ranih krajeva, navedeni su tabelarni prikazi triju popisa stanovništva te podaci o po-stotku zaposlenih i strukturi zaposleničkih grana. Fašistička nasilja izazvala su i orga-nizirane otpore seljaka u jugoistočnoj Istri, na području Proštine (1921.), štrajk rudara na Labinštini (1921.), ali i osnivanje tajnih omladinskih organizacija TIGR – Trst-Go-rica-Istra-Rijeka (1924.). Također, nasuprot nastojanjima fašista da u Istri potisnu hr-vatski jezik iz javne uporabe, istarski su Hr-vati odgovarali, koliko je god bilo moguće, različitim aktivnostima kojima je cilj bio da se hrvatski jezik održi u tiskovinama te da tiskovine povezuju hrvatsko pučanstvo. Zbog surovosti sustava i siromaštva sve je više bilo Hrvata i Slovenaca koji su dobro-RIJEKA, ISSN 1330-6985, godina XV., svezak 1., Rijeka, 2010. str. 127-143Prikazi, osvrti, bilješke136voljno ili pod pritiskom napuštali zavičaj između dvaju ratova. Najbrojnija skupina istarskih emigranata bila je u Zagrebu. Da-leko od rodnoga kraja počeli su se istarski emigranti okupljati u razne organizacije kao npr. Prosvjetno i potporno društvo Istra u Zagrebu, Društvo Istra-Trst-Gorica u Subo-tici, Društvo Istra u Osijeku itd.Posljednja, treća cjelina Tisak istarske emigracije u Zagrebu (str. 156-257) prika-zuje tisak istarske emigracije koji je jedini javni dokaz nacionalnoga kulturnoga rada. Zagreb je bio jedino mjesto u kojemu su istarski emigranti izdavali svoje vrlo zapa-žene tiskovine. Bili su to listovi Istra, Mali Istranin, Istranin, Istarski glas te kalendari Emigrant, Soča i Jadranski kalendar. Kalen-dari su, kao tiskane publikacije, bili tradi-cionalno i vrlo popularni vid komunikacije između nakladnika i čitatelja. Od prvoga do posljednjega broja autor donosi osvr-te i citate najznačajnijih članaka i autora svih spomenutih tiskovina. Najveću pažnju posvećuje najznačajnijem listu toga vreme-na – Istri, glasilu hrvatskoga i slovenskoga iseljeništva, koji osniva Ernest Radetić. List najprije izlazi kao polumjesečnik, potom tri puta mjesečno i naposljetku kao tjednik. U jedanaest godina izlaženja, u Istri se mogu odrediti faze koje su vezane uz urednike lista (za uredništva Radetića, potom Ive Mihovilovića i Tone Peruška te naposljet-ku ponovno Radetića). Zbog talijanskoga pritiska, jugoslavenske su vlasti 1940. g. zabranile izlaženje lista, a nakon uspostave Nezavisne Države Hrvatske zabranjeno je izlaženje lista Mali Istranin, koji je Radetić također pokrenuo. Ovaj potonji list bio je namijenjen mlađim uzrastima, djeci osnov-noškolske dobi. Učenici istarskoga inter-nata u Zagrebu izdali su svoj rukopisni list koji su nazvali Istranin, a doživio je izdanje samo jednoga broja. Posljednji dio treće cje-line Šetić posvećuje osnivanju Istarske na-klade i njenim izdanjima: listu Istarski glas, zbirci pjesama Istrijanska zemlja te ostalim tiskovinama istarskih emigranata. U za-ključnim napomenama Šetić ističe kako se u svim tim tiskovinama podsjećalo na Istru, na prilike i stradanja istarskoga (hrvatskoga i slovenskoga) stanovništva. Iznoseći nevo-lje, emigrantski su listovi oštro osuđivali fašističke postupke, kao i sam fašizam koji je kao nedemokratski diktatorski režim po-ticao tiraniju i druge oblike zločina. Na kraju valja napomenuti kako je ova studija dio projekta o hrvatskim integracij-skim procesima koji su doveli do stvaranja neovisne hrvatske države. Istra za talijan-ske uprave vrijedan je prilog za upoznava-nje opće istarske kulturne povijesti, ali i istarskog antifašizma koji je u njoj osobito naglašen. Stoga, neka Šetićeva knjiga bude preporuka svima koji žele bolje razumjeti kompleksno istarsko međuraće.Željko CETINA, prof.Juraj Batelja, Stepinac i Istra (predava-nje), Državni arhiv u Pazinu, 24. veljače 2010. g.Dr. sc. Juraj Batelja, hrvatski teolog i postulator kauze za proglašenjem svetim bl. Alojzija Stepinca, 24. veljače 2010. g. u Državnom arhivu u Pazinu, održao je pre-davanje pod naslovom Istra i Stepinac. U samom izlaganju istaknuo je da mu je želja biti objektivan i istinit te pravedan pred povijesnim činjenicama vezanim za osobu Alojzija Stepinca. Toj je želji pridodao i 

Nevio Šetić, Istra za talijanske uprave: o istarskoj emigraciji i njenom tisku u Zagrebu 1918. – 1941. Dom i svijet, Zagreb 2008., 296. str.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia