Josip Weissgerber

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Josip Weissgerber H U M A N I Z A C I J A D R U Š T V A P O O B I T E L J I ( U v o d u temu V I I . obiteljske l jetne škole''") Ne govorimo, premda bismo mogli, o utjecaju čovjeka na prirodu. Čov jek je ujedno najopasnija ekološka zv jerka: najviše pravi smeća i rastače sastojke prirode u otrove i atomske procese, a s druge strane kao tehničar kombinira svjesno vrste bil ja i životinja, uzgaja i dresira životinje sebi u službu i tamani štetočine. S t v a r a svoju smislenu tehniku, humani­zirani svijet građevina i strojeva. »Rast i te i množite se i napunite zemlju i podložite je sebi!« (Post 1,28) Ne govorimo ni o humanizaci j i čitavog svemira, kojo j se veseli sv. P a ­v a o : » J e r cjelokupno stvorenje ustrajno očekuje ovo objavljenje sinova Bož j ih — stvorenje, naime, bijaše podvrgnuto ispraznosti, ne svojevoljno, nego od O n o g a koji ga podvrgnu, — u nadi da će se i samo stvorenje osloboditi ropstva raspadljivosti da sudjeluje u slobodi slave djece Božje . Uist inu z n a m o da sve stvorenje zajedno uzdiše i da se sva skupa nalaze u porođajnim m u k a m a sve dosad. No ne samo stvorenja već i mi, koji i m a m o prve plodove D u h a , sami u sebi uzdišemo ustrajno očekujući posi-njenje i otkupljenje našeg ti jela« ( R i m 8 , 1 9 — 2 3 ) . G o v o r i m o u ovoj V I I . obiteljskoj l jetnoj školi samo o humanizaci j i l judskog društva, i to putem obitelji. Pa zar čovjek, zar ljudsko društvo nije već samo po sebi »l judsko«, t j . humano? D a , latinski izraz »human« dobio je amelioriz irano (pobol jšano), idealizirano značenje. Hrvat sk i izrazi »čovječan« i «uljudba« nisu t a k o snažno poboljšani i idealizirani k a o latinski izraz »human«- To je poboljšanje pojma izvela C r k v a , usvojivši za svoju službu latinski jezik. C r k v a neprestano gleda u čovjeka budućno-"Sedraa obiteljska ljetna škola održana je u Zagrebu u Sjemeništu »Augustin Bea«, Fratrovac 38, od 23. do 27. kolovoza 1978. 483 sti, dovršenog, uspjelog čovjeka, i to kroz Kr i s ta Gospodina koj i je »oblik budućeg čovjeka« ( R i m 5 , 1 4 ) . O n a ujedno ne gleda na čovjeka k a o na izol i rano biće, nego na č i tavo čovječanstvo k a o zajednicu, kao na kra­l jevstvo Bož je , B o ž j i puk. C r k v u i milosno Ti je lo Kr i s tovo. U središtu Božjeg postupka s n a m a stoji obitel j , njegovo djelo. »Što j e B o g sastavio, čovjek neka n e rastavl ja« ( M t 1 9 , 6 ; M k 1 0 , 9 ) . Osnovno n a m je pitanje, o kojem ćemo svi zajednički razmišl jati, što je to u obite­lji i u obitel jskom duhu t a k o božansko i dragocjeno da se po obitelji zbi­va najvažni ja preobrazba i pr iprava budućeg čovjeka i budućeg uspjelog čovječanstva, t j . humaniziranog čovjeka k a k o ga je Bog zamislio. Zašto je b r a k »veliki misteri j«, t j . sakramenat koji, prema sv- Pavlu, znači i pr ipravl ja, po l jubavi muža i žene, sjedinjenje Kr i s ta i Crkve? ( E f 5, 3 2 ) Iz tih naših razgovora proizaći će, nadamo se, neobično prakt ična i za nas sudbonosna p i tan ja : 1. K a k v a treba da bude naša obitelj da bi izvršila tu velebnu za­daću što ju je Bog namijenio obitel j i? Što je u njoj t a k o dragocjeno da isi java B o ž j e namjere za č i tavo ljudsko društvo? 2. Zašto je Bog sebe n a z v a o ocem, a govori o sebi i k a o o majci? Zaš to se K r i s t n a z v a o zaručnikom? Zašto se i v ladari i kral j ice rado naziva ju oč ima i m a j k a m a , a u C r k v i je glava Sveti O t a c , biskupi i sve­ćenici nazivaju se »oč ima«, »pat r ima«, dok se vrhovne poglavarice nazi­vaju »časnim m a j k a m a « ? O v e je godine 500-godišnj ica smrti bosanske kral j ice K a t a r i n e , koja je m o r a l a pobjeći iz K r a l j e v e Sutjeske i u R i m u je P a p i predala bosansko kral jevstvo. F r a n j e v a č k i je samostani u Bosni štuju k a o blaženicu. N e ­davno smo proslavil i tisućgodišnjicu kral j ice Je lene, ko ja bi po svoj pril ici, da smo imali sretniju povijest, možda bila isto t a k o uzdignuta na čast o l tara . Sve vel ike »majke naroda«. Zašto redovničke zajednice žele da im uprava bude »očinska« i »maj­činska«, a u č i tavoj zajednici da cvate »bratska« i »sestrinska« l jubav? Z a r nisu mogli naći nijednu ljepšu riječ? Zašto apostoli prve vjernike mlade C r k v e ne nazivaju ni drugovima, ni partner ima, ni suradnicima, nego braćom i sestrama ili čak »s inovima«? Fi l iol i — govori sv. I v a n apostol. Obi te l j ska je d inamika u tkana u sve nas neizbrisivo, u svaku žilicu našeg bića. A izveo ju je sam Bog. Pogledajmo program V I I . obitel jske l jetne škole! Humanizacija se vrši po l jubavi — amorizacijom —, i to ljubavlju k o j a teži u beskraj, prema Bogu, prema Bogu sviju obitelji. Ljubav treht. da progrije iz obitelji l judsko društvo: ljubav ili socijalna pravda? Uspo­stavljaju li naši kar i ta t ivni radnici, naši misionari samo pravdu? Što svi­ma nj ima nadahnjuje obitel jska l jubav? M o ž e l i pastoralni rad mimoići obitel j? K r o z četiri večeri o tac će Kušan izvesti neke vrste vježbi o Obi-484 telji u župskoj zajednici. T o j ulozi obitelji suprotstavlja se današnja in­dustrijalizirana, neohiteljska, nehumana, neamorizirana stvarnost. P r e d n jom treba spašavati bračnu vjernost i ž ivote djece. Nehumanost prijeti i samoj obitelji da u njoj utrne B o ž j a topl ina. I sama se obitelj na tom hladnom vjetru može dehumanizirati i poprimit i crte egoističkog dehuma­niziranog svijeta. U ovoj školi nema učenika i učitel ja. Sv i smo i učenici i učitelji- Mi razgovaramo i učimo jedni od drugih. O t v o r i m o svoja srca i u pravom obitel jskom duhu podijel imo svjetlo što će ga Bog u srcima zapaliti! Do podne će biti samo jedno predavanje o glavnoj temi dana. N a k o n toga razgovarat ćemo svi j ednaki o k o okruglih stolova u grupama s najviše 12 č lanova k a o apostolski zbor. Više ćemo nastojati da dajemo, pa se ne­ćemo ot imat i za grupe u kojo j je netko glasovit. Po načel ima dinamike grupe birat ćemo i rado ćemo preuzimati tr i službe, tri usluge drugima: Animatori će podržavat i sudjelovanje svih, pozivat će u razgovor povučenije, na fin će način zaustavl jati one previše razgovorl j ive, pa i sami će nastojat i da njihovi interventi ne premaše 20^/0. Promatrači ili promatračice bil ježit će crtom uz svako ime, i uz svoje, svako sudjelovanje i t a k o nam dati izvještaj k a k o je grupa djelovala: K o l i k o nas je sudjelovalo? K o j i je srednji broj intervenata? K o l i k o je t k o najviše i ko l iko najmanje sudjelovao? A tajnici ili tajnice zabil ježit će spoznaje, prijedloge i pitanja. Š t o je sazrelo u svakoj grupi? U »plenumu« u l i sati svi ćemo saznati — iz izvještaja p r o m a t r a č a i ta jnika — do čega su došle pojedine grupe. Pa i po podne, poslije svakog će predavanja biti razgovor usmeno i preko listića, da i oni povučenij i, a ponekad i pametnij i , mogu doći do riječi. Osovina i središte studija Božj ih n a k a n a preko obitelji bit će mol i tva i koncelebrirana Euharist i j ska žr tva u sredini dana. O t a c biskup, msgr. P a v a o Zanić, predsjednik Komis i je za obitelj pri B K J , među n a m a je i on će nam tumačit i B o ž j e poruke. No i mi ćemo u moli tvi Božjeg naroda i u »sudioničkoj homili j i« pokušati izrazit i što nam D u h B o ž j i nadahne o humanizaci j i društva preko obitelji-Pozdrav l jamo sve sudionike: majke i očeve, svećenike, časne sestre, mlade, koj i se spremaju na brak, i svu našu dragu djecu! O v e godine po­javit će se mnogi sasvim novi predavači, pa ćemo svakoga od njih pred­staviti prije njegova nastupa. Svi smo skroz-naskroz obitel jski izatkani, svi t reba da živimo obi te l j­skim duhom, kroz koj i nas grije B o ž j a toplina. Z a t o smo svi vr lo dobro došli na ovu V I I . obiteljsku ljetnu školu. 485 

Humanizacija društva po obitelji

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia