Ovim izdanjem su po prvi put u cijelosti objavljeni zapisnici sa sjednica Privrednog saveta FNRJ, što čini ovo izdanje iznimno važnim, a posebno uzme li se u obzir da je Privredni savet
FNRJ bio najutjecajnije državno tijelo u privredi Federacije

Ana Holjevac Tuković

Ovim izdanjem su po prvi put u cijelosti objavljeni zapisnici sa sjednica Privrednog saveta FNRJ, što čini ovo izdanje iznimno važnim, a posebno uzme li se u obzir da je Privredni savet

FNRJ bio najutjecajnije državno tijelo u privredi Federacije

Holjevac Tuković, Ana

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

OCJENE I PRIKAZIPrivredna politika Vlade Fede-rativne Narodne Republike Ju-goslavije. Zapisnici Privrednogsaveta Vlade FNRJ 1944-1953,4 toma, Arhiv Jugoslavije, pri-redio Jovan P. Popović, Beo-grad 1995, 3247 str.Arhiv Jugoslavije izdao je 1995. u se-riji "Izvori za istorijuJugosJavije" za-pisnike Privrednog saveta VladeFNRJ 1944-1953. pod naslovom"Pnvredna polzttka Vlade FederatzvnelVamdne Repttblzke ju,fl,o.rlal)ije". Ovimizdanjem su po prvi put u cijelostiobjavljeni zapisnici sa sjednica Priv-rednog saveta FNRJ, što čini ovoizdanje iznimno važnim, a posebnouzme li se u obzir da je Privredni sa-vet FNRJ bio najutjecajnije državnotijelo u privredi Federacije. Zapisnicisu objavljeni li četiri knjige. Prvaknjiga obuhvaća razdoblje od osni-vanja 1944. do 1949. godine. Ostaletri knjige obuhvaćaju gradivo za pojednu od sljedećih godina, zaključnosa 1953, do kada je Privredni savet idjelovao.Uspostavom nove državne vlasti uJugoslaviji 1944. utvrđeni su glavniciljevi i u privrednoj politici. To suprvenstveno bili: nacionalizacijasredstava za proizvodnju i stvaranjedržavnog vlasništva. Glavni i jediniidejno-teorijski utjecaj na koncepcijuizgradnje društvenih odnosa bio jeonaj sovjetskoga tipa, u kojem je ju-goslavensko rukovodstvo vidjelomodel uspješnog uređenja. Organi-zacija državnog aparata za upravlja-nje i rukovođenje privredom zemljebila je sukladna karakteru vlasništva.Kako je gotovo cijela privreda bilapodržavJjena, na čelu državnog apa-rata nalazio se i državni organ s veli-kim autoritetom. To je bio Privrednisavet, koji je osnovan odlukom Na-cionalnog komi teta oslobodenja J u-goslavije tijekom prosinca 1944, sazadaćom da rukovodi privredom ikoordinira rad svih privrednih povje-reništava Nacionalnog komiteta.Privredni savet je tijekom idućihosam godina upravljao ukupnomprivredom Jugoslavije. Ukinut je usiječnju 1953. Ustavnim zakonom oosnovama društvenog i političkoguređenja FNRJ. Odlukom o osniva-nju Privrednog saveta bilo je predvi-đeno da Nacionalni komitet oslobo-đenja Jugoslavije donese pravilnik,kojim bi se utvrdio djelokrug radaPrivrednog save ta. Takav pravilniknikada nije donesen, pa njegov prav-ni status ostaje nedefiniran sve doOcjene i prikazi1950. godine. Tada je donesen Ukazo llad/e;(!lOs!" ,. sas/az'tl Pl1iJI-edJlo,~sa/JelaVlade FNRJ, kojim je on konstitu-iran kao organ Vlade Fl R] za koor-dinaciju rada svih privrednih nad le-štava i ustanova. Zapravo je on tadabio središnje privredno tijelo, koje jebilo iznad svih kolegija ministaraprivrednih resora odnosno čitave na-cionalne privrede. Privredni savet jedjelovao samostalno i uglavnom kaooperativni organ, ali i neposredno iliposredno preko svojih komisija idrugih tijela u svom sastavu. Unutar-nja organizacija Privrednog save ta,kao i tijela u njegovom sastavu, dostase mijenjala tijekom osam godinadjelovanja. Međutim, to je bila zna-čajka i ostalih državnih tijela u novo-osnovanoj državi. Privredni savet jeu osnovi preuzeo najbitnije operativ-ne funkcije jugoslavenske vlade,privrednih ministarstava i drugihprivrednih ustanova i na taj načinnjihov rad podredio svojoj politici.Privredni savet djelovao je kao organs posebnim ovlaštenjima Narodnogkomiteta oslobođenja] ugoslavije, akasnije i Vlade FNRJ. Nevezana osvom pravnom statusu, Privredni sa-vet je imao isti djelokrug rada i mje-sto u državnoj upravi tijekom čita-vog razdoblja postojanja, tj. rukovo-dio je organima uprave i koordiniraorad u oblasti privrede. Stoga nije nitiiznenađujuće što se Privrednj savetnazivao i "malom vladom", "vladomza privredu" ili "ministarskjm savje-tom za privredu".Kada govorimo o djelovanju Privre-dnog saveta, moramo imati u vidu iekonomsku pozadinu društva, kao ipolitičko okruženje u kojem se ononalazilo. Glavni cilj komunističkjkoncipirane privrede bio je ubrzaniekonomskj razvitak, s posebnim na-glaskom na industrijalizaciji zemlje.Takve ciljeve bilo je teško ostvariti uprivredi koja je još bila u teškom po-ložaju nakon ratnih razaranja, a izbog nepovoljnog međunarodnogpoložaja Jugoslavije uzrokovanog pi-tanjima vezanim za Trst i Istru.Osmogodišnji rad Privrednog savetamože se podijeliti u tri razdoblja.P.rvo razdoblje obuhvaća vrijeme po-slijeratne obnove od 1945. do 1946.godine. Obnova je prikazana kaouzvišen cilj svakog građanina, a 1 a-rodna fronta formirala je na tisućeradnih brigada. Tada se rađa i zami-sao o industrijalizaciji zemlje pod ru-kovodstvom Politbiroa CK KPJ, kojije prihvatio sovjetski koncept plan-skog socijalističkog gospodarstva.Time je započelo drugo razdobljepetogodišnjeg plana. Privredni savetpreuzima ulogu stratega u stvaranjusustava i formiranju razvoja. Na čeluPrivrednog save ta tada se nalazi An-drija Hebrang. Kao predsjednik Priv-rednog saveta, Hebrang postaje na-dređen svim resornim ministrima.Prvi petogodišnji plan razvitka, pre-ma svojim ciljevima i planovima, na-zvan je planom "industrijaljzacije ielektrifikacije", a proveden je premaruskom uzoru elektrifikacije GOEL-RO 1920-1935. Na osnovi takvogprograma, industrijalizacija postajeglavno pitanje razvitka u zemlji.Osnova gospodarske politike diktira-la je razvoj bazične industrije, a to jeujedno značilo direktno prelijevanjeviška rada iz poljoprivrede u indu-striju. Ukida se tržište roba i uvodikontrola cijena, što nanosi veljku šte-tu poljoprivredi. Državno vlasruštvoi sovjetska koncepcija privrednog ra-zvoja te jak cenrralističkj sustav, obi-lježit će ovo razdoblje u upravljanjuprivredom jugoslavije.Događaji koji će uslijediti na unutra-šnjem, a naročito na vanjskom planu,odigrat će kJjučnu ulogu u daljnjemrazvoju događaja u samom Privre-dnom savetu. Andrija Hebrang, kaopredsjednik Privrednog saveta, zago-varao je politiku privrednog planira-nja, imajući u vidu objektivne gospo-darske okolnosti. Premda je podrža-vo kolektivizaciju, on se protivioptetjeranom ulaganju u industriju, ana štetu poljoprivrede. Hebrangovosukob s Borisom Kidričem na gos-podarskom planu, sve više će utjecatina njegovu političku poziciju, koja jeveć i tada bila upitna. Sukob KPj sInformbiroom te potpuna izolacijaJugoslavije od strane istočnog bloka,mijenja dotadašnji smjer u politici iprivredi jugoslavije. Oštrim suko-bom s "ibeovcima" i smjenama unu-tar same partije, jugoslavensko ruko-vodstvo SO-ih godina kreće novimsmjerom. Kao predvoditelji realizaci-je antistaljinističkog razvoja istaknutće se Edvard Kardelj i Boris Kidrič.Oni dalji razvoj temelje na osnovamasamoupravi janja. Narodna skupštinadonijela je 27. lipnja 1950. Osnovruzakon o upravljanju državnim priv-rednim poduzećima i višim privre-dnim udruženjima od strane radnihkolektiva, popularno nazvan "ZakonOcjene i prikazio predaji rvornica na upravljanje ra-dnicima" odnosno "Zakon o radni-čkom samoupravIjanju" . Novonasta-lim promjenama centralistički sustavplaniranja prerasta u društveni, kojise zasniva na drušrvenom vlasruštvu,samoupravljanju i jedinstvenom pri-vrednom sustavu društveno-eko-nomskog uredenja. Osnovru nedo-statak i glavni kamen spoticanja ovogsustava nalazi se upravo u nedovolj-nom uvažavanju ekonomskih zako-nitosti, robne privrede i tržišnihodnosa. Samostalni privredni razvoju ovom razdoblju osrvarivao se jedi-no na području tehnološkjh i stru-čnih pitanja, dok su materijalna pita-nja zavisila iskJjučivo od konkretnepolitike države. Financiranje investi-cija u privredi obavljalo se iz prora-čuna društveno-političkjh zajednicaili raznih državnih fondova, a takodobivena sredstva bila su nepovra-tna. Tek nakon 1954. godine počinjedjelovati sustav investicijskih fondo-va i određene ekonomske zakonito-sti u jugoslavenskoj privredi.Svako od ovih navedenih razdobljaimalo je svoja obilježja, sva su obu-hvaćena u zapisrucima sjednica kojidaju uvid u način rada Privrednogsaveta te odražavaju najznačajnija pi-tanja privrednog razvoja jugoslavije.Predgovor ovom izdanju napisao je igradivo priredio jovan P. Popović,direktor Arhiva Jugoslavije. U njemuanalizira razdoblje osmogodišnjeg ra-da Privrednog saveta, organizaciju"Saveta", njegovo pravno djelovanjei način rada. Zatim daje vrlo preci-znu i minucioznu ana]jzu stanja po]j-Ocjene i prikuitičko-privredne situacije Jugoslavijeod 1945. do 1953. godine, kada seukida Privredni savet. lako autor upredgovoru napominje kako je na-stojao izbjeći svako subjektivno in-terpretiranje događaja, ipak se nemože ne primijetiti njegova subjek-tivna ocjena Ll svezi sa sukobom IB-ai Jugoslavije. Prema njegovu sudu,koji je zamjetan i kod drugih autorakoji su popratili ostala izdanja u seriji"Izvori za istoriju Jugoslavije", cjelo-kupna jugoslavenska privreda odno-sno tvornička postrojenja iz Srbije,zbog mogućeg su napada zemaljalB-a na Jugoslaviju, dislocirani u dru-ge republike, pri čemu autor pose-bno apostrofira Sloveniju i Hrvatsku.Time se zapravo sugerira čitatelju ka-ko je Srbija odmah na početku po-stojanja druge Jugoslavije doži\'jelaosiromašenje svojih privrednih po-tencijala. Nadalje, autor se osvrće naznačaj objavljenih dokumenata, po-sebno ističući kako se radi o doku-mentima najutjecajnijeg organa Fe-deracije u oblasti privrede. Na krajupredgovora autor nas upućuje i naostale fondove koji su korišteni prili-kom pripreme ovog izdanja. Riječ jeo fondovima državnih tijela iznimnobliskih Privrednom savetu, kao štosu Savezna planska komisija, zatimosobni arhivski fond Borisa Kidriča ifond CK SKJ - Komisija za privredu.Privredni savet Vlade FNRJ djelovaoje preko sjednica, konferencija i sa-stanaka, pa su tako zapisnici u ovomizdanju izuzetno vrijedan izvor za hi-storiografiju, tim više, što zapisnicisjednica Vlade FNRJ za razdoblje1946-1953. nisu sačuvani. Zbog togasu dokumenti Privrednog saveta je-dino svjedočanstvo o gospodarskojpovijesti Jugoslavije u tom razdoblju.Zapisnici su objavljeni kronološkimredom, bez obzira da Ji je riječ o sje-dnicama, konferencijama ili sastanci-ma. Priređivač je time htio istraživa-čima omogućiti lakše praćenje prom-jena. Uz tekst se donose i kraće bilje-ške. U posebnom prilogu donesenisu propisi kojima je izvršena reorga-nizacija organa uprave federacije,kao i oni kojima je utvrdena nadle-žnost i sastav Prinednog saveta. Nakraju knjige donosi se kazalo osoba imjesta.Kao zaključak svakako treba reći daovaj zbornik zaslužuje pozornostkao vrijedan prilog upoznavanju gos-podarske povijesti druge JugosJa\"ije.On je izvor za proučavanje društ\"C-ne organizacije i uprave u NarodnojRepublici Jugoslaviji../111a flo/jelJac T/lkol'llTomislav Markus, KORES-PONDENCIJA BANA JELA-ČIĆA I BANSKOGA VIJEĆA1848.-1850. Hrvatski institut zapovijest, Dom i svijet, Zagreb1998, 626 str.Nije potrebno isticati značenje doga-claja 1848. i 1849. godine za hrvatskupovijest, kao niti njihovo dosadašnjemjesto u historiografiji. Upravo zbogte velike važnosti vrlo je vrijedna po-java knjige Tomislava Markusa, Ko-respondencija bana .Ie/aČ!la i Bal1skoga l!'~

OCJENE I PRIKAZI: Privredna politika Vlade Federativne Narodne Republike Jugoslavije. Zapisnici Privrednog saveta Vlade FNRJ 1944-1953, 4 toma, Arhiv Jugoslavije, priredio Jovan P. Popović, Beograd 1995, 3247 str.

OCJENE I PRIKAZI: Privredna politika Vlade Federativne Narodne Republike Jugoslavije. Zapisnici Privrednog saveta Vlade FNRJ 1944-1953, 4 toma, Arhiv Jugoslavije, priredio Jovan P. Popović, Beograd 1995, 3247 str.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia