Vesna Stanković Pejnović

Stanković Pejnović, Vesna

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

249taj način napravio određeni face-lifting na svojoj knjizi, koju je ponešto načeo zub vremena. U tom je smislu poduzeo malu rekapitulaciju “blerizma”. Iako se dosta to-ga pokazalo kao istinito predviđanje, Calli-nicos je samokritičan: “nisam predvidio da će Alan Greenspan, predsjednik Federal-nih rezervi SAD-a, reagirati na posljedičnu recesiju kao i na napade od 11. rujna sni-žavanjem kamata i time preplavljivanjem američkoga i svjetskoga gospodarstva jef-tinim kreditima” (9). Taj se špekulantski mjehur sa središtem u stambenom tržištu SAD-a pokazao kao početak današnje glo-balne krize. Važnije od toga je njegovo pitanje “kak-vog uopće smisla ima daljnja rasprava o ‘trećem putu’?” (10). Callinicos smatra da je posrijedi bio “povijesni eksperiment” iz kojega treba izvući pouke. Taj je pokušaj pomirenja poduzetništva i pravde utopija jer su “zahtjevi pravde naprosto nespoji-vi s logikom kapitala” (10). Zanimljivo je da sličnu poziciju zauzima konzervativni teoretičar John Gray koji u “trećem putu” vidi “centrističku verziju utopijanizma”. Izlaz iz sadašnjeg stanja Callinicos tra-ži kroz “devet antikapitalističkih teza” u kojima nudi svijet u kojem antikapitalisti ustaju protiv multinacionalnih kompani-ja, institucija i država. Ponešto ublaženim marksističkim redukcionizmom (zaborav-lja naime nacije i religije) Callinicos teži demokratskoj preobrazbi društva jer se je-dino tako može suprotstaviti “kapitalistič-koj moći u ekonomiji i državi”. Međutim kriza globalnog kapitalizma pokazuje da se političari još nisu odrekli tržišta, tako da “antikapitalistima” predstoji duga i neiz-vjesna borba. Tonči KursarPrikazWill KymlickaMulticultural Odysseys: Navigating the New International Politics of DiversityOxford University Press, Oxford, 2007, 374 str.Kanadski ﬁ lozof Will Kymlicka novom knjigom želi identiﬁ cirati neke od moral-nih dilema i političkih složenosti proistek-lih iz nastojanja koja međunarodne orga-nizacije ulažu u širenje multikulturalnih standarda zaštite manjina, a koje smatra naprednim jer nude nadu u pružanje zaštite od ozbiljnih nepravda nekima od najranji-vijih grupa. Motivaciju za knjigu pronašao je u osobnom doprinosu zaštiti i promociji kulturne različitosti što ih promoviraju me-đunarodne organizacije jer je stajališta da promoviraju izrazito liberalni oblik multi-kulturalizma i manjinskih prava, inspirira-ne liberalnim vrijednostima slobode, jed-nakosti i tolerancije. Kymlicka razlikuje dva nivoa globalizacije multikulturalizma. Prvi se odnosi na globalno spajanje poli-tičkog diskursa multikulturalizma, pokri-vajući set ideja o važnosti koje oblikuju različitosti u društvu, a koje promoviraju nevladine organizacije, međunarodne or-ganizacije, znanstvenici i političari diljem svijeta. Drugi se odnosi na kodiﬁ kaciju multikulturalizma u određene zakonodav-ne i poluzakonodavne norme, sadržane u deklaracijama o manjinskim pravima. Ka-ko ocjenjujemo senzibilnost neke države prema manjinskom pitanju u odnosu na ta Politička misao, god. 46, br. 4, 2009, str. 249-251250dva nivoa globalizacije? Prvom setu ideala i “najbolje prakse” država treba težiti, ko-diﬁ kacija seta minimuma standarda razina je ispod koje ne smije ići niti jedna država. Ta dva procesa spajanja multikulturalizma i manjinskih prava u temelju preoblikuju tradicionalne koncepte državnog suvere-niteta, nacionaliteta i građanstva koje je podupirao međunarodni sustav nacionalne države. Minimalno, to su standardi među-narodne zajednice usmjerene prema zaštiti ljudskih prava koje svaka nacionalna dr-žava mora poštovati, slijedeći svoju viziju nacionalne homogenizacije.Multikulturalna odiseja može se proma-trati kao nastavak njegove knjige Multi-kulturalno građanstvo, u kojoj se usredo-točuje na rasprave o problemu manjina u zapadnim demokracijama. U Multikultu-ralnoj odiseji Kymlicka raspravlja o pri-mjenjivosti ideja iz Multikulturalnoga gra-đanstva na stvaranje međunarodnih normi vezanih za prava manjina te o najboljoj primjenjivosti ideje multikulturalizma. Ia-ko pokušaj internacionalizacije multikul-turalnog pristupa rješavanju prava manjina može dovesti do moralnih dilema, neželje-nih zaključaka, zakonskih nedosljednosti i političke manipulacije, Kymlicki nije cilj ponuditi čarobno rješenje za prevladava-nje tih poteškoća, nego što jasnije identi-ﬁ cirati predstojeće izazove. On se u knjizi usredotočuje na tri problema. Prvi problem odnosi se na kategorizaciju, jer se sadaš-nje međunarodne norme oslanjaju na tri kategorije: na manjine, nacionalne manji-ne i domorodačko stanovništvo. Drugi je problem na koji se usredotočuje problem uvjeta. Očigledno je da države liberalne demokracije s tradicijom vladavine prava i poštovanjem ljudskih prava lakše prihva-ćaju liberalni multikulturalizam. Kymlicka postavlja pitanje je li cilj formulirati norme koje se mogu primijeniti na neku zemlju kada ona završi svoju demokratsku konso-lidaciju ili cilj treba usmjeriti prema utvrđi-vanju normi koje mogu pomoći u preven-ciji etničkog konﬂ ikta u zemljama različite razine demokracije. Na temelju osobnog izučavanja etničke raznolikosti autor za-govara kombinaciju obaju pristupa; du-goročnih ideala i kratkoročnih pragmatič-nih preporuka. Treći i zadnji problem koji Kymlicka istražuje u svojoj knjizi dilema je između pravednosti i sigurnosti. Treba li cilj biti usmjeren prema pravičnosti jedna-kog tretmana većine i manjine koja dovodi do otvaranja prema demokratskoj multiet-ničkoj politici ili treba biti usmjeren prema potiskivanju destabilizirajuće etničke mo-bilizacije strahujući da je etnička politika destabilizirajuća snaga koja podriva razvoj i sigurnost zemlje? Kao pragmatični odgo-vor izazovima etniciteta međunarodne or-ganizacije teže trenutačnim promjenama s kumulativnim rezultatom stvaranja struk-tura međunarodnih normi koje su neodrži-ve na dulji period.Autor je knjigu podijelio u 3 poglavlja. U prvom poglavlju prikazuje povijesni kontekst razvoja multikulturalizma te za-ključuje da su povećane etničke tenzije do-vele međunarodnu zajednicu do zaključka o nužnosti sprečavanja etničkih sukoba. Prihvaćanje liberalnog multikulturalizama temeljni je put prevazilaženja etničkih su-koba i zaštite ljudskih prava, a samim time i prava manjina.U drugom poglavlju istražuje djelovanje liberalnog multikulturalizma u zapadnim zemljama. Glavnina izučavanja usmjerena je na ključne preduvjete multikulturaliz-ma i na tri kategorije manjina. Kymlicka zaključuje da je 5 glavnih čimbenika utje-Osvrti, prikazi, recenzije251calo na razvoj liberalnog multikulturaliz-ma u zapadnim zemljama. To su povećana svijest o pravima, demografske promjene, politička mobilizacija, minimaliziranje su-koba u etničkim relacijama i konsenzus o ljudskim pravima. Kymlicka razlikuje tri kategorije manjina: nacionalne manji-ne (grupa ljudi koja duže vrijeme živi na određenom teritoriju, a često ima i matičnu državu), domorodačko stanovništvo i emi-grante.U trećem je dijelu knjige Kymlicka, pro-mišljajući o “europskom eksperimentu”, iznio mišljenje da su OESS (s mandatom održanja mira i prevencije sukoba) i Vije-će Europe (kao glavno tijelo za promicanje ljudskih prava i demokracije) razvili nor-me vezane uz prava manjina prilagođene europskom kontekstu te da EU ima kredi-bilitet uvjeravanja zemalja da će njihovi pristupni pregovori za članstvo u EU biti ugroženi zbog lošeg položaja manjina.Govoreći o “međunarodnim organizaci-jama”, u koje svrstava UN, Svjetsku banku i Međunarodnu organizaciju rada, i “regio-nalnim organizacijama”, koje čine Orga-nizacija američkih država, EU i Afrička Unija, Kymlicka upozorava da je pogreš-no misliti, kako to često govore političari i velik dio medija, o svjetskom poretku kao o svijetu u kojem zemlje imaju prijatelj-ske relacije utemeljene na međusobnom uvažavanju, a sa zajedničkim sustavom vrijednosti. U realnosti svjetski poredak karakterizira ideološka podijeljenost, s re-lacijama nepovjerenja i međusobnog anta-gonizma i ako ne iskorištavanja i eksplo-atacije, onda dramatičnih nejednakosti po moći i utjecaju. I na samom primjeru UN-a vidljiva je asimetrija globalne moći jer UN privilegira stajališta i interese Zapada.Liberalni multikulturalizam počiva na pretpostavci da politika priznanja i potica-nja etno-kulturne različitosti može proširi-ti ljudske slobode, učvrstiti ljudska prava, srušiti etničku i rasnu hijerarhiju te produ-biti demokraciju. Kako je taj koncept nov, jer se primjenjuje u zadnjih dvadesetak go-dina, prerano je zaključiti da li se taj eks-periment dobro provodi i kamo vodi. Pro-jekt internacionalizacije manjinskih prava mora dobiti stabilniji temelj, konceptualno i politički, na način da se utvrdi set cilje-va i ideala i ostvarivi načini njihovih po-stignuća jer nedostaju principijelni temelji zbog etno-političke mobilizacije, norme međunarodnih organizacija su nedosljed-ne, primjenjuju se dvostruki standardi, što sve vodi kontraproduktivnim učincima. I pored svega toga Kymlicka je uvjeren da je multikulturalizam najbolja nada za izgrad-nju pravednosti i otvorenih društava te da se to ne može postići bez pomoći međuna-rodnih organizacija, ali i bez eksplicitnoga globalnog konsenzusa oko takvog pristupa i njegove dosljedne provedbe.Vesna Stanković PejnovićPolitička misao, god. 46, br. 4, 2009, str. 249-251

Will Kymlicka: Multicultural Odysseys:Navigating the New International Politics of Diversity

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia