Branko Kukurin

Kukurin, Branko

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Problemi sjevernog Jadrana 9 (2008), str. 171-176171BOŽO JAKOVLJEVIĆ, IZ PROŠLOSTI HRVATSKOGA ŠKOLSTVA U ISTRI,Račice, 2006.I.  Istra je oduvĳ ek, kroz mnoga povĳ esna razdoblja, bila zanimljiv prostor, prostor susreta slavenskog i romanskog življa ili, točnĳ e rečeno, prostor trĳ u etnosa – talĳ an-skog, slovenskog i hrvatskog – u novĳ oj povĳ esti posljednja dva stoljeća formiranja nacionalne svĳ esti. Nesumnjivo je Istra, iako tek od 1943. g., postavši legitimnim hrvatskim političkim korpusom, oduvĳ ek pripadala u najvećoj mjeri hrvatskoj civi-lizacĳ i u najširem smislu rĳ eči.“…štoviše Istra je postala jedan od trĳ u glavnih, a time i općesvjetskih, uporišta glagoljske baštine…”1 i “…ona je i jedno od tri glavna hrvatska uporišta za održanje hrvatskoga etničkoga identiteta…”2II.Knjiga “Iz prošlosti hrvatskoga školstva u Istri” podĳ eljena je u pet poglavlja.U prvom poglavlju Učiteljska društva autor razmatra društveno političke i eko-nomske prilike u Istri, koje su bile posebno nepovoljne za slavensku populacĳ u, Slo-vence i Hrvate. Građanski sloj u Istri bio je uglavnom talĳ anski, a hrvatski i slo venski javlja se tek krajem XIX. st. Počeci organiziranog političkog djelovanja Slovenaca i Hrvata vezuju se za narodne skupštine – tabore, kasnĳ e za izdavačku djelatnost, časopis “Edinost”, a kasnĳ e “Naša sloga”Neki od glavnih ciljeva istarskog narodnog preporoda bili su: a) borba za ravno-pravnost jezika u svim autonomnim tĳ elima u ondašnjoj pokrajini Istri; b) osniva-nje osnovnih viših i visokih slovenskih i hrvatskih škola te c) osnivanje čitaonica i kulturno-prosvjetnih društava.Sukladno tim ciljevima osnivaju se i učiteljska društva; prvo Slovensko učiteljsko društvo za koparski kotar osnovano je 1882. godine, 1891. osnovano je Učiteljsko društvo kotara Volosko, a 1897. godine osnovano je hrvatsko-slovensko učiteljsko 1 B. Jakovljević, Iz prošlosti hrvatskoga školstva u Istri, akademik Petar Strčić: Proslov, str. 5. Račice, 2006.2 Isto, str. 5.Problemi sjevernog Jadrana 9 (2008), str. 171-176Branko Kukurin Božo Jakovljeviæ, Iz prošlosti hrvatskoga školstva u Istri172društvo Narodna prosvjeta. Autor nadalje navodi aktivnosti učiteljskih društava kojima su se borili za rješavanje svojih ne malih problema od školovanja učitelja pa do problema učiteljskih primanja.Iz dokumentiranog opisa svĳ u učiteljskih društava u Istri pokazuje se kako su se i Slovenci i Hrvati zajednički borili za svoja prava u ondašnjoj Austro-Ugarskoj Monarhĳ i i kako nĳ e bilo neke posebne podjele po nacionalnoj linĳ i, dok je veće razdvajanje bilo na idejnom planu, pa je “istupanjem manjeg dĳ ela članova iz hrvat-sko-slovenskog učiteljskog društva Narodna prosvjeta 1911.  godine utemeljeno (je) katoličko učiteljsko društvo za Istru Hrvatska škola sa sjedištem u Pazinu.”3Važni podaci za povĳ est hrvatskoga školstva u Istri navode se u potpoglavlju “Članovi učiteljskih društava”, u kojemu je autor naveo popis članova Jugoslaven-skog učiteljskog društva i Učiteljskog društva Volosko-Opatĳ a 1923. godine. Časopisi za djecu u Istri bili su jedan od pokretača književnosti za djecu, pa B. Jakovljević u kraćem prikazu analizira doprinos sljedećih časopisa školstvu i književnosti za djecu: “Mladi Istranin”, koji je počeo izlaziti u Malom Lošinju 1906. godine, a nastavlja izlaziti u Opatĳ i kao “Mladi Hrvat” do 1914., pod uredništvom Viktora Cara Emina i Rikarda Katalinića Jeretova te časopisa “Naša nada”, koji je počeo izlaziti 1921. godine. “U prvom broju ‘Zveza slovanskih učiteljskih društev’ čitaoce ‘Naše nade’ obavještava da se nastavlja rad i nastojanja ‘Mladog Istranina’ te ‘Mladog Hrvata’, a želja je novog lista zabava, veselje, poučavanja i ulĳ evanje nade u vlastiti život i život bolji i vrednĳ i za čovjeka. “Naša nada” želi čitatelje naviknuti na čitanje knjiga i novina, bez kojih se ostaje slĳ ep i gluh i tvrd. “Naša nada” počinje izlaziti u doba kada hrvatska knjiga nema putnica u Istru, u doba kada su nestale hrvatske čitanke i kada nestaju narodne škole.”4Iako se to zbivalo pred nepunih stotinjak godina, kada su već bili formirani naro-dni entiteti, etnosi u Istri, ovakav zajednički nastup protiv talĳ ansko-austrĳ skog od-narođivanja i zajedničke borbe za nacionalnu, kulturnu i prosvjetnu autonomĳ u više je znakovit, a može biti primjerom i za današnje međunacionalne odnose Hrvata, Slovenaca, pa i Talĳ ana, bez obzira na promĳ enjene političke i sve druge okolnosti. Te činjenice, mada nisu u knjizi posebno naglašavane, objašnjavaju i kasnĳ i povi-jesni slĳ ed događaja u Istri, početke antifašističkog pokreta, partizanski otpor, pa i način života na istarskim prostorima sve do današnjih dana. Bez obzira na tri snažna ključna etnosa u Istri: hrvatski, slovenski i talĳ anski – opća istarska društvena svĳ est nikada se nĳ e zavela primitivnim nacionalizmima ili šovinističkim idejama, a za što su zacĳ elo zaslužni i ondašnji prosvjetni djelatnici.3 B. Jakovljević, n. dj., str. 36. 4 Isto, str. 40.Problemi sjevernog Jadrana 9 (2008), str. 171-176Branko Kukurin Božo Jakovljeviæ, Iz prošlosti hrvatskoga školstva u Istri173III.U poglavlju “Školovanje za učitelje” autor navodi teške prosvjetne prilike u Istri kada nĳ e bilo dovoljno škola i učilišta za učitelje: “Normalnih je škola bilo malo i nĳ e ih bilo dovoljno za obrazovanje učitelja, a u Istri nĳ e bilo niti jedne!”5 Taj se nedosta-tak pokušavao nadomjestiti raznim učiteljskim tečajevima, pa su već 1852. godine u Kopru, Rovinju, Cresu i Lošinju postojale jednogodišnje škole za učitelje.6U Rovinju je 1869. godine otvorena prva učiteljska škola u Istri, a kasnĳ e 1873. godine u Kopru, koja je odigrala značajnu ulogu u školovanju istarskih učitelja. Mada su u toj školi bila ustanovljena tri odjeljenja – talĳ ansko, slovensko i hrvatsko, nastavni je jezik za sve bio njemački za predmete poljodjeljstvo, krasopis, sviranje, glazbu, tjelovježbu i pjevanje.Od značajnih priloga autor prilaže nekoliko prĳ episa i faksimila koparskih svjedodžbi hrvatskih učitelja te popis hrvatskih učitelja koji su u Kopru završili učiteljsku školu od 1879. godine pa sve do 1908. godine.Poseban problem u ono vrĳ eme bio je školovanje učiteljica. Za njih, kako navodi Jakovljević, ni u prošlom ni početkom ovoga (XX. stoljeća, o. a.) nĳ e bilo hrvatskih škola. U ženskom liceju u Trstu i Puli nastava se održavala na talĳ anskome jeziku, a u Gorici na slovenskom. Jedina ženska učiteljska škola na hrvatskom jeziku bila je u dalekom Dubrovniku. Priložen je i pregled broja polaznica, iz školskih izvještaja 1901./2. i1903./4. šk. god. Preparandĳ e u Dubrovniku u kojoj je bilo i djevojaka iz istarskog područja.Nakon mnogobrojnih zahtjeva članova “Narodne prosvjete” u Pazinu je pro-sinca 1912. godine otvorena Ženska učiteljska škola. U prilogu je dan popis po-laznica Ženske učiteljske škole do 1919./20. školske godine, a priloženo je i nekoliko fotograﬁ ja. Zbog velike potrebe za učiteljima nakon završetka II. svjetskog rata, istarski su učenici pohađali učiteljske škole u Opatĳ i i Čakovcu. O čakovečkim studentskim danima priložena su autentična sjećanja učitelja Bože Štifanića.IV. Iz istarskoga partizanskog školstva U rujnu 1943. godine, nakon kapitulacĳ e Kraljevine Italĳ e, održana je u Pazinu sjednica Narodnooslobodilačkog odbora, poznatĳ eg kao Istarski sabor, na kojem su 5 Isto, str. 42.6 J. Baćić, Povĳ est učiteljskih škola u Istri, Narodna prosvjeta, 1906., str. 155.Problemi sjevernog Jadrana 9 (2008), str. 171-176Branko Kukurin Božo Jakovljeviæ, Iz prošlosti hrvatskoga školstva u Istri174donesene povĳ esne odluke o sjedinjenju Istre s maticom domovinom Hrvatskom, a već sredinom prosinca 1943. godine u Brgudcu je otvorena prva hrvatska škola, što je bio početak osposobljavanja istarskih učitelja. Kako autor navodi, na tim tečajevima, koji su se održavali i u Gorskom kotaru – Čabru i Brodu na Kupi – pripremljeno je oko 200 učitelja za rad u osnovnim školama. Štifanić nadalje navodi i političke od-luke ondašnjih partizanskih organa vlasti o angažmanu istarskih intelektualaca i već gotovih učitelja za organiziranjem pionirskih organizacĳ a, analfabetskih tečajeva opismenjavanja detaljno razvĳ ene strukture školovanja i prosvjećivanja istarske populacĳ e, mada ratne operacĳ e na istarskom prostoru nisu prestajale. Budući da nĳ e bilo nikakvih knjiga za učenike, u dobro organiziranoj Kastavštini sastavljena je i tiskana u rujnu 1943. g. u 2.000 primjeraka prva partizanska početnica, čemu je posvećeno cĳ elo jedno potpoglavlje. Sadržaj početnice bio je primjeren vremenu nastanka, ali to nĳ e utjecalo na osnovnu odgojno-edukativnu funkcĳ u početnice, od narodnih basni, zagonetaka, pa sve do hrvatske himne “Lĳ epa naša do-movino” sve se to našlo u prvoj istarskoj hrvatskoj početnici autorice Danice Švalba. No, “Usporedo s početnicom na hrvatskom jeziku radilo se i na koncepcĳ i početnice na talĳ anskom jeziku, kao rezultat njegovanja bratstva i jedinstva na području Istre i Rĳ eke.”7 Koncepcĳ u početnica izradio je talĳ anski književnik Eros Sequi.U tekstu se nadalje obrađuju neobjavljene ratne početnice nastale u Buzeštini 1944. godine, a autor spominje i neobjavljenu čitanku istarskog svećenika mons. dr. Bože Milanovića.V. Povĳ est nekih istarskih školaU ovom poglavlju Jakovljević detaljno i dokumentirano navodi povĳ esne okolnosti u vezi s istarskim školama u Buzeštini, S. Petru u Šumi, Lupoglavu, Grimaldi i Cerovlju.Svaka je od tih sredina, usprkos vrlo nepovoljnim političkim, ekonomskim, pa i prosvjetnim prilikama, s izuzetnim naporima i vitalnošću, organizirala tečajeve i osnivala škole, shvaćajući potrebu osnovnog obrazovanja za tada, uglavnom, neprosvĳ ećenu seljačku populacĳ u.Autor zahvaća i poslĳ eratno razdoblje ilustrirajući to pedagoškom dokumen-tacĳ om, tabelarnim prikazima i fotograﬁ jama. VI. Životopisi nekoliko istaknutih učitelja i učiteljicaU ovom, posljednjem poglavlju navode se samo neki od mnogih zaslužnika za istarsku prosvjetu i očuvanje hrvatske nacionalne svĳ esti u Istri. Mnogi koju su 7  B. Jakovljević, n. dj., str. 82.Problemi sjevernog Jadrana 9 (2008), str. 171-176Branko Kukurin Božo Jakovljeviæ, Iz prošlosti hrvatskoga školstva u Istri175djelovali na području Istre nisu bili izravno iz Istre, mada se onda smatralo da pro-stor Kastavštine i otok Krk potpadaju pod Istru. Od tamo su navedeni Fran Barbalić i Nikola Pajalić iz Baške na Krku, Josip Baćić, Ernest Jelušić, Franjo Jelušić, Ivan Matetić Ronjgov, Kazimir Rade, Vinko Šepić i August Rajčić iz Kastavštine, An-tun i Josip Kraljić iz Bogovića na otoku Krku, Albert Linardić s Cresa, a s istarskih prostora životopise su dobili Viktor Car Emin, Vukosava Finderle, Zorka Flego De-marin, Tereza Golmajer, Ando Jakac, Jakov Jakac, Marĳ a Kopitar, Gašo Licul, Josip Sirotić, Josipa Tomac, Martin Ribarić, Jelisava Vivoda, Jakov Vojnić, Marĳ a Antonĳ a Petra Cyrila Zidarić, Vinko Zidarić, Ivo Zlatić, Josip Zlatić, Marko Zlatić, Matko Zlatić i Stjepan Žiža. Svaki od njih, ponaosob, ima velike zasluge za hrvatsku istar-sku prosvjetu, a najviše prostora autor je posvetio Hrvatu učitelju sa završenom četverogodišnjom školom Ivanu Žiži (1851. – 1913.). Osim prosvjetnoga rada u njegovoj impresivnoj biograﬁ ji autor navodi i njegove velike zasluge za skupljanje naro dnog blaga u Žminjštini. VII. ZaključakKnjiga mr. sc. Bože Jakovljevića “Iz prošlosti hrvatskoga školstva u Istri” temeljit je i dragocjen dokument o povĳ esti istarskoga školstva. Na 180 stranica obuhvaćen je period od preporodnih početaka iz druge polovice XIX. stoljeća pa do razdoblja nakon II. svjetskog rata. Knjiga je bogato opremljena faksimilima, prĳ episima, doku-mentacĳ om, popisima. Osim bazičnih povĳ esnih činjenica, autor je cĳ elu prosvjetnu problematiku smjestio u širi povĳ esni, politički i ekonomski kontekst onoga vreme-na, možemo slobodno reći, nemirnoga, ali stvaralački bogatoga istarskog prostora, domovini trĳ u naroda: talĳ anskoga, slovenskoga i hrvatskoga.Osim te kvalitete – izvora bogate povĳ esne prosvjetne građe – knjiga ima još jednu, značajnĳ u kvalitetu, koja se izdiže iznad neutralne povĳ esne faktograﬁ je.Na prostorima gdje se trebalo boriti za svoj osnovni nacionalni identitet u zajedničkom životu trĳ u nacionalnosti, jezika i kultura, bez obzira na sve objektivne poteškoće, hrvatski i slovenski učitelji, kao prvi prosvjetitelji među neobrazovanim istarskim težačkim pukom, nisu nikada upadali u zamku nacionalnih netrpeljivosti ili mržnji. Pa čak ni talĳ anski fašizam nĳ e ostavio u narodu Istre snažnĳ e odbojnosti prema talĳ anskom narodu, jeziku i kulturi u cjelini.Gledano s današnjih pozicĳ a, taj plemeniti rad nebrojenih učitelja ostavio je pozitivan utjecaj i na današnju svĳ est stanovništva Istre, što se u ovoj knjizi Bože Jakovljevića, koji ni sam nĳ e bio izvorni Istranin, može iščitavati iz svake stranice i Problemi sjevernog Jadrana 9 (2008), str. 171-176Branko Kukurin Božo Jakovljeviæ, Iz prošlosti hrvatskoga školstva u Istri176može biti dobrim temeljem za daljnja istraživanja istarskoga školstva, a posebno te-meljem za razumĳ evanje nacionalne tolerancĳ e, međusobnog poštivanja i uvažavanja svih etnosa koji žive na tim prostorima.Branko Kukurin

Božo Jakovljević: Iz prošlosti hrvatskoga školstva u Istri, Račice, 2006

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia