Iva Milovan

Milovan, Iva

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

200ŽELJKO BARTULOVIĆ: SUŠAK 1919. – 1947.: DRŽAVNOPRAVNI POLOŽAJ GRADAPravni fakultet Sveučilišta u Rĳ eci, Adamić, Posebno izdanje Državnog arhiva u Rĳ eci, Rĳ eka, 2004., 647 str.Knjiga dr. sc. Željka Bartulovića opsežan je prikaz povĳ esti Sušaka od njegova uzdizanja na razinu gradske općine 1919. do ujedinjenja s tadašnjom Rĳ ekom u je-dinstvenu gradsku općinu 1947. godine. Rad predstavlja zahvalan izvor mnogih događaja i djelatnosti brojnih ličnosti vezanih uz politiku, gospodarstvo i kulturu širega rĳ ečkog područja.Rad je, sam autor kaže, podĳ eljen na tri cjeline. Prvi dio zahvaća razdoblje 1919. – 1941. te govori o problemima razgraničenja s Italĳ om. Kroz nastanak Države SHS, talĳ ansku okupacĳ u, Parišku mirovnu konferencĳ u, Rapalski ugovor, Rimske ugovore i Ne unske konvencĳ e opisuje se politika dvora i vlade u Beogradu pre-ma Sušaku i ostalim hrvatskim krajevima, kao i problem talĳ anskog iredentizma. Opisuju se izbori na svim razinama vlasti (Narodna i Oblasna skupština, Gradsko zastupstvo) i rad aktualnih političkih stranaka s prĳ elazom od umjerene jugoslaven-ske ideje predratnih primorskih pravaša do prihvaćanja politike HSS-a. Zatim se razmatra rad gradskog zastupstva, sukobi političkih skupina te pravni akti u vezi s gradskom općinom te se na koncu prve cjeline analiziraju gospodarska pitanja značajna za grad i ističe razorna politika dvora i vlade prema tzv. prečanskim kraje-vima. Ta prva cjelina uz uvod obuhvaća pet podnaslova: Gradska općina Sušak 1919. – 1941., Izbori do 1941., Političke stranke do 1941., Gradsko zastupstvo i njegovi pravni akti te Neka pravno-gospodarska pitanja do 1941.U drugoj cjelini analiziraju se zbivanja u razdoblju 1941. – 1945. Govori se o počecima rata na tom području, anektiranju Sušaka Kraljevini Italĳ i, istražuje se struktura vlasti i njezin pravni sustav u razdoblju 1941. – 1943., te, dalje, do 1945., uprava Trećeg Reicha stvaranjem Operativne zone ‘’Jadransko primorje’’. Isto tako go-vori se o problemu okupacĳ e Sušaka od strane Trećeg Reicha, o odnosu NDH pre-ma tom području i razvitku novih građanskih političkih struja koje žele vlast nad Sušakom. Opisuje se određivanje poratne zapadne granice Hrvatske i Jugoslavĳ e. Ta je cjelina obuhvaćena podnaslovima: Gradska općina Sušak 1941. – 1945. i Sušak, saveznici i pitanje granica 1941. – 1945.Problemi sjevernog Jadrana 9 (2008), str. 200-204Problemi sjevernog Jadrana 9 (2008), str. 200-204Iva Milovan Željko Bartuloviæ: Sušak 1919. - 1947.: Državnopravni položaj grada201Treća cjelina govori o Sušaku kao o zasebnoj upravnoj cjelini u razdoblju 1945. – 1947. u okviru Demokratske Federalne Jugoslavĳ e i Federativne Narodne Republike Jugoslavĳ e te Federalne Jedinice Hrvatske, kasnĳ e Narodne Republike Hrvatske, i obuhvaćena je u jednom podnaslovu: Sušak 1945. – 1947. Svaki je od tih podnaslova podĳ eljen na manje podnaslove u kojima se obrađuje pojedina tema. Knjiga je bogato opremljena fotograﬁ jama ondašnjih znamenitih ličnosti, poglavito iz politike i gospodarstva, zatim važnih dĳ elova grada Rĳ eke, politički i gospodarski značajnih događaja na ulicama grada te fotograﬁ ja vojničkih redova. Također podastire i povĳ esne zemljovide relevantne za određenu temu, kao i razglednice i karikature vezane uz ono vrĳ eme i prostor Sušaka. Zanimljivo je na-pomenuti da je autor u knjigu, od stranice 120. do stranice 136., umetnuo pedesetak starih slika u boji koje prikazuju ondašnji Sušak i Rĳ eku, zgrade, ulice, luku i ljude. Knjiga obiluje i tabličnim statističkim prikazima, poglavito kao dopuna u podnaslo-vu: Izbori do 1941. Autor je na kraju knjige umetnuo i izabranu arhivsku građu, primjerice Statut grada Sušaka o uređenju gradske uprave iz 1922., Statut o službenicima gradske općine Sušak iz 1931., Prĳ edlog Gradskog N.O.-a Sušak Prezidĳ umu Sabora N.R. Hrvatske o spajanju narodnih odbora Rĳ eke i Sušaka iz 1947. itd.    U uvodu autor objašnjava zemljopisni smještaj gradske općine Sušak. Ta općina tĳ ekom svojega postojanja obuhvaća naselja Sušak, Trsat, Podvežicu, Dragu, Ko-strenu Sv. Barbare i Kostrenu Sv. Lucĳ e. Etimologĳ a je naziva poznata; naziv nase lja dolazi od rĳ eči ‘’suh, sušiti’’, no dva su mišljenja o njegovu nastanku; jedno kaže da je puk ondje sabirao lišće i granje za blago i kuće, a drugo da se na tom mjestu pralo i sušilo rublje. Prvo spominjanje Sušaka seže u prvu polovicu 18. stoljeća, no do nastanka urbane cjeline dolazi tek 70-ih godina 19. stoljeća. Nakon Prvog svjet skog rata i talĳ anske okupacĳ e postaje pogranični grad između Kraljevine SHS i Italĳ e, a njegova luka dobiva posebnu važnost. Autor nam daje i povĳ esni pregled toga područja: u antici se na tom području javlja naselje Tarsatica, koje za Flavĳ evaca stječe status municipĳ a, a kasnĳ e postaje vojno središte. U srednjem vĳ eku teritorĳ  na kojem se nalazi Sušak dva i pol stoljeća dio je posjeda krčkih knezova – Frankopana. Prvi spomen naselja na desnoj obali Rječine potječe iz 1281., kada mletačke vlasti pišu o svojim trgovcima u Rĳ eci, dok se Trsat prvi put spominje u Vinodolskom zakonu 1288., kada njegovi predstavni-ci sudjeluju u donošenju zakona. No, na području Sušaka još nema organizirane ruralne sredine. Sredinom 18. stoljeća Rĳ eka je podčinjena tršćanskoj Intendanci, a carica Marĳ a Terezĳ a patentom 1776. reinkorporirala ju je Banskoj Hrvatskoj. Na Sušaku se krajem 18. stoljeća podižu pojedini objekti. Izvori 1760. spominju krčmu, a Franjo Rački navodi postojanje desetak kuća. Sušak sa 150 stanovnika spominje se u izvorima 1785. godine.U 18. stoljeću najveći problem tadašnjoj Rĳ eci predstavljaju Mađari. Mađarski sabor 1847. raspravlja o Zakonu o mađarskom jeziku i njegovoj primjeni na ‘’Ugar-Problemi sjevernog Jadrana 9 (2008), str. 200-204Iva Milovan Željko Bartuloviæ: Sušak 1919. - 1947.: Državnopravni položaj grada202sko primorje’’. Hrvatski se sabor suprotstavlja te od krune još traži povrat Ri-jeke, Primorja, Krajine, Dalmacĳ e i prigovara nazivu Ugarsko primorje. Rĳ eka se opredjeljuje za mađarsku stranu, a ostatak Ugarskog primorja (Bakar i Vinodol) za hrvatsku. Hrvatski sabor 10. lipnja 1848. naglašava pripadnost Sušaka (Banskoj) Hrvatskoj. Za Bachova apsolutizma 1850. ukinuto je Ugarsko primorje i utemeljena Rĳ ečka županĳ a, u koju ulazi i Sušak. Završetkom apsolutizma Sušak je, kao i Ri-jeka Listopadskom diplomom i Veljačkim patentom, dio (tadašnje) Hrvatske, što će Sabor 1861. godine i potvrditi. Sušak će ubrzo postati samostalna općina. Godine 1877., nakon razvrgnuća Bakarskog municipĳ a, Sušak postaje općinsko središte (čemu negoduju stanovnici Trsata, dotadašnje općine). Sredinom 19. stoljeća dolazi do značajnĳ eg porasta stanovnika, no ne prirodnim priraštajem, već doseljavanjem hrvatskog stanovništva iz susjednih krajeva u nadi pronalaženja zaposlenja. Au-tor navodi začuđujuću činjenicu da je većina stanovnika došla iz Rĳ eke u potrazi za je i nĳ im smještajem. Autor nas upoznaje s činjenicom da se na Sušaku njeguju hrvatski nacionalni osjećaji i svĳ est bez obzira na okolnosti u susjednoj Rĳ eci, gdje Mađari, potpomognuti autonomašima, guše hrvatstvo u gradu.U podnaslovu Politička kretanja do 1918. autor nam kazuje da se za Sušak već 1878. g. može reći da, uza Zagreb, postaje političko i pravaško središte Hrvatske. Dr. Ante Starčević, koji je ranĳ e u Rĳ ečkoj županĳ i djelovao kao veliki bilježnik, pobjeđuje na izborima za Sabor u izbornom kotaru sušačko-trsatskom. Pokreću se listovi Sloboda i Hrvatska vila. U crkvenom pogledu jurisdikcĳ u nad Sušakom i Rĳ ekom ima Senj-ska biskupĳ a, što, prema autoru, uslĳ ed rada hrvatskog svećenstva i bogoslužja na hrvatskom jeziku, predstavlja prepreku odnarođivanju.Cĳ eli je odlomak posvećen i sušačkoj gimnazĳ i, koja je tĳ ekom 19. stoljeća središte širenja hrvatske nacionalne misli i značajan čimbenik u političkim kreta-njima. Autor pripovĳ eda da će se godine 1627. u tadašnjoj Rĳ eci otvoriti isusovačka školska ustanova koja će prerasti u gimnazĳ u i sveučilište. Tu će se gimnazĳ u kao rasadnik nacionalnih osjećaja nastojati izbaciti iz Rĳ eke (bit će to politika mađarona i autonomaša), što će i uspjeti 1895. godine, kada dr. Izidor Kršnjavi, predstojnik za bogoštovlje i nastavu, seli Gimnazĳ u na Sušak. Selidba gimnazĳ e 1896. na Sušak donosi značajan nacionalni, prosvjetni i kulturni poticaj u narastajuće naselje. U podnaslovu Gradska općina Sušak 1919. – 1941. autor nas upoznaje s događajima na tome području počevši od stvaranja Države, pa Kraljevstva SHS. Kaže da Sušak i Rĳ eka postaju sastavnim dĳ elom Države SHS tek 29. listopada 1918. godine. Voj no zapovjednišvo preuzima potpukovnik Teslić, dr. Lenac preuzima dužnost guvernera, a redarstvenu upravu dr. Rojčević. Narodno vĳ eće za Sušak i Rĳ eku postalo je orga-nom vlasti nove Države SHS trenutkom njezina nastanka. Ubrzo u Rĳ eci započinju sukobi s Consigliom nazionale, koji dovode do talĳ anske okupacĳ e Rĳ eke, koja se pro-tegnula na Sušak te potrajala do konačnog rješenja međunarodnog položaja Sušaka. Problemi sjevernog Jadrana 9 (2008), str. 200-204Iva Milovan Željko Bartuloviæ: Sušak 1919. - 1947.: Državnopravni položaj grada203Autor pripovĳ eda da je general Di San Marzano 16. studenoga u 17 sati ušao s voj-nicima u Guvernerovu palaču i izjavio dr. Lencu da, u ime Italĳ e, Saveznika i SAD-a ima dužnosti preuzeti vlast i širiti javni red. Dr. Lenac je uzalud prosvjedovao pozi-vajući se na činjenicu da ga je imenovalo Narodno vĳ eće, što gene ral nĳ e prihvatio. Tim je događajem započelo razdoblje višegodišnje savezničke, zapravo talĳ anske, okupacĳ e. Kraljevina Italĳ a, navodi autor, učinila je to pozivajući se na Ugovor o primirju sklopljen s austro-ugarskim zapovjedništvom 3. studenoga 1918. Također je smatrala da nĳ e prekršila međunarodno pravo jer i dalje priznaje lokalne organe, tj. Gradsko vĳ eće i načelnika u Rĳ eci i Sušaku. No, naša historiograﬁ ja tvrdi da su Tali-jani prekršili sporazum i odredbe Haških konvencĳ a ‘’O zakonima i običajima suho-zemnog rata’’ od 29. srpnja 1899. i 18. listopada 1907., jer su mĳ enjali status quo u Su-šaku i Rĳ eci, protjeravši župana i Narodno vĳ eće iz Rĳ eke, te predali vlast Consigliu nazionale. Dana 12. rujna 1919. u Rĳ eku je ušao i preuzeo vlast Gabriele D’Annunzio, koji gaji aspiracĳ e i prema istoku: Sušaku, Kraljevici, otoku Krku, Cresu, Lošinju i Rabu. Njegovi arditi često su prelazili u Sušak i napadali stanovnike. Problem vlasti na Sušaku razrĳ ešit će se, navodi autor, tek 1. kolovoza 1922. za pregovora u ligur-skom ljetovalištu Santa Margheriti, kada je konačno priznat suverenitet Kraljevine SHS nad Sušakom.U podnaslovu Izbori do 1941. autor nas upoznaje sa statističkim podacima o izborima na tom području i događajima vezanim uz izbore i kotiranje aktualnih stranaka. Navodi podatak da su prvi izbori u Kraljevstvu SHS provedeni sukla dno odredbama Zakona o izboru narodnih poslanika za Ustavotvornu skupštinu od 3. rujna 1920. Kotar Sušak pripada Modruško-rĳ ečkoj županĳ i, u kojoj je postav ljeno osam lista: Demokratska stranka, HRSS, KPJ, Pravaši, Radikalna stranka, Hrvatska zajednica, Izvanstranačka lista i Seljački savez. Prvi izbori za Ustavotvornu skupšti-nu su 28. studenoga 1920. U županĳ i je glasalo 51,18% stanovništva. Na području kotara Sušak glasalo je 49,17% stanovništva, a najviše je glasova dobila KPJ (46,21%), Demokratska stranka (33,70%), te Hrvatska zajednica (15,67%). Autor navodi da se popularnost KPJ na Sušaku može objasniti mnoštvom radništva koje su privoljele komunističke ideje. Neuspjeh HRSS-a u kotaru (samo 1,18%) može se objasniti Ra-dićevim otporom širenju velikosrpskog utjecaja na prečanske krajeve, nedorečenom u pitanju Primorja. Demokratska stranka, koja okuplja različite struje, od umjereno jugoslavenske, koja priznaje ‘’plemensku’’ posebnost, do ‘’tvrde’’ Pribićevićeve, koja naginje velikosrpstvu, na Sušaku i Primorju okuplja najveći dio predratnih primor-skih pravaša koji se zalažu za ujedinjenje u novu državu, ali na osnovi nacionalne ravnopravnosti.Nadalje, autor govori o Sušaku u vihoru ratnih zbivanja. Dana 11. travnja Sušak su bez borbe zauzeli Talĳ ani, a nekoliko će dana kasnĳ e (15. travnja) – kaže autor – biti sastavni dio NDH, koju su priznale Njemačka, Italĳ a i Slovačka. Rimskim Problemi sjevernog Jadrana 9 (2008), str. 200-204Iva Milovan Željko Bartuloviæ: Sušak 1919. - 1947.: Državnopravni položaj grada204ugovorima sklopljenim 18. svibnja 1941. Sušak pripada Italĳ i i, sukladno tumačenju Trojnog saveza, Kraljevina Italĳ a nad njime stječe suverenitet. Mĳ enja i ime u Sussa. Nakon 1943. i pada Italĳ e opet je pod njemačkom vojnom upravom. Koncem rata obnovljene su ideje o stvaranju zasebnog državnopravnog subjekta na području Sušaka i Rĳ eke. Uz autonomaše javljaju se liburnisti, koji – robujući iredentističkim težnjama – žele stvoriti liburnĳ sku konfederacĳ u s tri kantona: rĳ ečkim, sušačkim i bistričkim (u Slovenĳ i). Tu će separatističku i antihrvatsku djelatnost autonomaša i liburnista odbaciti talĳ anski pripadnici NOP-a.Nakon rata, navodi autor, ubrzo su se organizirali prvi izbori. Želja je stvoriti uvjerenje kako neće biti jednostranačkog sustava, da će se poštivati prava Crkve i vjernika. Novina je u društvo došla Zakonom o biračkim spiskovima kojem se u odnosu na predratne propise proširilo izborno pravo na žene, dobni cenzus smanjio se s 21 na 18 godina, pravo glasa dobili su i vojnici, a pripadnici NOV-a mogli su glasati bez obzira na dob. Nadalje, autor nas upoznaje s onovremenom tvrdnjom da su političke stranke zabranjene te da na području Hrvatske djeluje HSS, ali se sprječavaju u radu oni članovi koji se nisu slagali s društveno-političkim, gospodar-skim, kulturnim i drugim rješenjima vladajuće KP. Postupno su tekle pripreme za ujedinjenje Sušaka i Rĳ eke, a prvi je korak, kaže autor, bilo stvaranje jedinstvenih ustanova; krenulo se od društvenih, a nastavilo s političkim. Nakon stupanja na snagu Pariškog ugovora 15. rujna 1947. prišlo se ujedinjenju mjesnih organa vlasti dvaju dotičnih gradova. Izbori su održani 1. veljače 1848., a donošenjem odluke o ujedinjenju i provođenjem izbora prestala je postojati gradska općina Sušak kao zasebna upravna jedinica te je ušla u sastav gradske općine Rĳ eka.Knjiga Povĳ est Sušaka 1919. – 1947. zanimljiv je prikaz bogate političke, pravne, društvene i kulturne povĳ esti tog malog, ali značajnog naselja, kasnĳ e grada. Autor će na sukcesivan način detaljno opisati važne događaje vezane uz Sušak i širu okoli-cu te nam podastrĳ eti šire viđenje tih događaja: od vlasti Habsburške Monarhĳ e preko kratkotrajne vlasti Napoleona, težnji Mađara za Ugarskim primorjem, raz-vitka pravaške struje, političkih stranaka i sindikalnog pokreta, talĳ anske okupacĳ e i težnji iredentista koji svojataju ne samo to područje nego cĳ elu istočnu obalu Jadrana do vihora prouzročenog ratnim zbivanjima te, konačno, do stvaranja zasebne općine 1947. godine. Autor će ujedno ispreplesti brojna kulturna i društvena događanja, tako da ćemo dobiti uvid i u svakodnevni život ondašnjeg čovjeka.Recenzenti su ove knjige prof. dr. sc. Neda Engelsfeld i sada pokojni dr. sc. An-tun Giron, a uredio ju je Franjo Butorac. Objavljivanje knjige potpomogli su brojni sponzori. Iva Milovan

Željko Bartulović: Sušak 1919. – 1947.: Državnopravni položaj grada, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Adamić, Posebno izdanje Državnog arhiva u Rijeci, Rijeka, 2004., 647 str.

Željko Bartulović: Sušak 1919. – 1947.: Državnopravni položaj grada, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Adamić, Posebno izdanje Državnog arhiva u Rijeci, Rijeka, 2004., 647 str.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia