N. N.

N., N.

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

priopćenja DOPRINOS O. STJEPANA SCHMIDTA EKUMENIZMU Uz 70. obljetnicu života O. Stjepan Schmidt, naš višegodišnji izvjestitelj o ekumenskim zbivanjima, navršio je prošle godine 70 godina života. Tom zgodom donosimo popis njegovih radova s ovim kratkim prikazom njegova djelovanja. Rođen je 12. srpnja 1914. u Đakovu. Nižu gimnaziju pohađao je u Travni­ku, a višu u Zagrebu u Nadbiskupskom dječačkom sjemeništu, gdje je i matu­rirao. Ušavši u Družbu Isusovu, filozofiju je studirao u Pullachu kod Munchena. Studij teologije počeo je u Sarajevu, a završio na Gregorijani u Rimu, gdje je postigao i licencijat iz teologije. Specijalizirao je Sv. pismo na Papinskom bi­blijskom institutu u Rimu. Kao licencijant Sv. pisma godinu dana predavao je egzegezu na teologiji u Chieriju (Torino). Od 1953.—1959. obavljao je službu tajnika Papinskog biblijskog instituta. Ujedno je spremao doktorat iz Sv. pisma, koji je 1959. i postigao. Tema je njegove disertacije bila: Božja pravednost u poslanicama sv. Pavla. Njegova zadaća kao tajnika Biblijskog instituta bila je organizacijske na­ravi: upisi, satnica, organizacija ispita i spremanje službene publikacije Institu­ta »Acta«, rezultati akademske godine u školi i znanstvenom radu itd. Svoju je zadaću obavljao vrlo savjesno i temeljito, tako da su na Institutu govorili da je o. Schmidt bio najbolji tajnik kojeg je Institut dotad imao. Za vrijeme njegova tajnikovanja rektor Papinskog biblijskog instituta bio je o. Augustin Bea, koji će uskoro postati kardinal i predsjednik Tajništva za sjedinjenje kršćana. Godine 1959. isusovački general Janssens imenovao je o. Schmidta osobnim tajnikom kard. Bee. Postavivši kardinalom, o. Bea nije se htio oprostiti od svo­jeg tajnika na Institutu nego ga je uzeo za pomoćnika za izvršenje novih zada­taka. Službu osobnog tajnika o. Schmidt obavljao je do kardinalove smrti. Kar­dinal ga je odredio i izvršiteljem svoje oporuke, čime se o. Schmidt bavio punu godinu dana. Poslije je objavio kardinalov duhovni dnevnik: Diario di un car-dinale (1969). Prema želji pokojnoga kardinala odlučio se na sabiranje građe o njegovu javnom djelovanju. Kardinalov nasljednik kard. J. Willebrands mo­lio je isusovačkog generala da mu dodijeli o. Schmidta također za osobnog taj-S4 nika. Molba mu je bila uslišana. U to vrijeme radi i u Tajništvu za sjedinjenje kršćana. Od 1970. tajnik je i komisije za dodjeljivanje nagrade »Kardinal Bea«. O. Schmidt vrlo je rezerviran u davanju izjava što se tiče njegove uloge kao tajnika kard. Bee. Ipak imamo neke podatke koji omogućuju određeni uvid u njegovu situaciju. Prije nego što je o. Bea posuo kardinal o. Schmidt bio je s njim radio svoju opširnu disertaciju. Tako je, sigurno, dobro poznavao misao o. Bee. U »Duh. dnevniku« čitamo što nam o. Schmidt piše o svojim vezama s o. Beom: »Imao sam nezasluženu prednost da sam gotovo četvrt stoljeća živio u intimnom prijateljstvu — najprije s ocem, a onda s kardinalom Beom. Na temelju našeg druženja prije kardinalata, a u prvom redu za vrijeme redovitih tjednih šetnji . . . mogao sam pretpostaviti, da sam duboko upoznao pokojni­kovu ličnost« (str. 7). Iz tih činjenica smijemo zaključiti da je o. Schmidt bio duboko pripravljen da s kardinalom razmotri probleme, shvati njegovu misao i pomogne mu je ostvariti. Tko je slijedio zbivanje Koncila, zna za ulogu koju je kardinal Bea tada odigrao i to upravo na područjima koja su bila velika novost Koncila: u ekumenizmu, vjerskoj slobodi, odnosima sa židovskim narodom, odnosno s nekršćanskim religijama. No od Koncila prošlo je već 20 godina i osjeća se da je on današnjem naraštaju već tuđ. Važno je, dakle, da mu se prikaže ono veliko i odlučno zbivanje u Crkvi na područjima koja su tako odlučna za budućnost Crkve i čovječanstva. To je tim nužnije što su sredstva javnog komuniciranja već za vrijeme Koncila i odviše olako ukliještila ono zbivanje u sheme uzete iz političkog života »progresivci«-»konzervativci« dajući jedno­stranu sliku kardinalove misli. Prijeko je potrebno da ta misao bude prikazi­vana vjerno i u svojim pravim dimenzijama. Njegove su publikacije na početku njegova kardinalata imale 130 brojeva, a onda su narasle na 450. Izvanredno je važno pružiti punu sintezu njegove misli koja ima veliku važnost za budući život Crkve, pa i čovječanstva. Toj je sintezi o. Schmidt već mnogo pridonio. Nadamo se da će još pridonijeti. Uredništvo IZVADAK 12 BIBLIOGRAFIJE 0 . STJEPANA SCHMIDTA 1. » De Protestantlum esegesi pneumatica*, u Verbum Domini 15 (1947) 12—22, 65—73. 2. »S. Pauli 'iustitiä Dei* notione iustitae quae in V. T. et apud S. Paulum habetur, dilucidata* (Compendium dissertationis), u Verbum Domini 37 (1959) 96—105. (Usp. manuscr. Die patdinische 'Gerechtigkeit Gottes'.' L Die Problemstellung — Die Gerechtigkeit _ Gottes im A. T.; II. Gerechtigkeit bei Paulus überhaupt — Dikaiosynè theou bei Paulus; III. Anmerkungen; IV. Register; pp. 879 + 548, Rom 1959. 3. »Cristo e l'umanità secondo S. Paolo«, u Rivista biblica 7 (1959) 132—146. 4. » Cinquantanni del Pontificio Istituto Biblico«, u La Civiltà. Catt., 1960/1, 615—623. 5. »11 Cardinale Agostino Bea«, u La Civ. Catt. 1969/1, 8—20; id. u La Docum. cath., n. 1533, 1969, 125—131; id. u Raion y fe, n. 852, 1969, 1—12. id. »Die geistige Gestalt von Kardinal Bea« (incompleto!) u Augustin kardinal Bea, Wegbreiter der Einheit, hrsg. M. Buchmüller, Augsburg 1971, 323—328. 85 

Doprinos O. Stjepana Schmidta ekumenizmu

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia