Hana Lencović Milošević

Lencović Milošević, Hana

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

RIJEKA, ISSN 1330-6985, godina XV., svezak 1., Rijeka, 2010. str. 127-143Prikazi, osvrti, bilješke142Katica Tadić, Bibliografi ja o arhivima, čitaonicama, knjižnicama i muzejima: napisi iz riječkih i sušačkih hrvatskih novina od 1900. do 1999. godine na području današnjih županija Primor-sko-goranske, Istarske i Ličko-senjske.Osijek, Filozofski fakultet, 2005.Bez novina, toga najstarijega načina ši-renja vijesti, teško nam je zamisliti svakod-nevnicu. One nam otvaraju prozor u svijet, informiraju nas o recentnim događajima iz društvenoga, političkoga, kulturnoga, sportskoga života, donose mišljenja o nji-ma. Tu njihova uloga ne prestaje jer po-hranjene i sačuvane novine postaju izvor i vrelo za istraživanje povijesti mnogih gra-na ljudske djelatnosti. ...bez uvida u ono što je prije napisano ne može biti dobre historiografi je: bez sistemati-zirane građe nema pravog znanstvenog rada, riječi su Zlatka Keglevića, istaknuta biblio-grafa za Hrvatsko primorje i Gorski kotar i pronositelja knjižnične struke i djelatnosti. Njima se u Uvodnoj riječi ove bibliografi je, kao motom poslužila i sama autorica. Bibliografi ja je najstarija sekundarna publikacija, a prvu bibliografi ju u Hrvata izradio je Ivan Kukuljević Sakcinski koja je izašla 1860. g. pod nazivnom Bibliogra-fi ja hrvatska s Dodatkom iz 1863. godine. Bibliografska djelatnost uključuje istraži-vanje, sakupljanje, odabir, opis, vredno-vanje, klasifi kaciju i objavljivanje knjižne i neknjižne građe s ciljem kako bi se olak-šao znanstveni i stručni rad ili za bilo koju drugu svrhu kada je potrebno brzo pronaći bibliografske podatke. Katica Tadić, povje-sničarka poznata i kao vrsna knjižničarka, napravila je veliki pothvat sastavivši ovu bibliografi ju. Ona je namijenjena kao po-magalo u radu svim istraživačima koji se bave baštinskim ustanovama – arhivima, čitaonicama, knjižnicama i muzejima, ali i onima koji proučavaju proces razvoja hrvatske kulture, odnosno kulturne povi-jesti Primorsko-goranske, Ličko-senjske i Istarske županije. Na taj način okupili su se na jednome mjestu podaci o tom kako su lokalne, hrvatske novine tijekom 20. st. predstavljale informacijsko-baštinske usta-nove kulture na navedenom području. Iako se ovdje radi o bibliografi jskoj re-gionalnosti, s obzirom da hrvatske publi-kacije nisu cjelovito bibliografski obrađe-ne, važnost toga uratka (nastaloga u okviru projekta Organizacija, očuvanje i uporaba hrvatske knjižne baštine voditeljice Tatjane Aparac-Jelušić, ujedno i urednice Biblio-grafi je) prepoznalo je Ministarstvo kulture i Ministarstvo znanosti i obrazovanja i špor-ta Republike Hrvatske kroz fi nacijsku pot-poru kao i Grad Rijeka. Izdavač je Filozof-ski fakultet u Osijeku. Izdanje sadrži 9 558 objavljenih zapisa na 546 stranica. Obra-đuje se 13 naslova novina koje su izlazile u rasponu od jednoga stoljeća. Bibliografske jedinice, primjenjujući suvremene među-narodne norme za kataložno-bibliografski opis, uobličene su po formalnom princi-pu. Tekući bibliografski niz kronološkoga je slijeda (izostavljene su 1920. g. kada no-vine nisu izlazila te razdoblja od 1941. do 1946. godine), a prate ga predmetno, mje-sno i autorsko kazalo koje će nesumnjivo olakšati snalaženje. Bibliografske jedinice su anotirane (komentirane kako bi se olak-šalo čitateljima razumijevanje opisanih je-dinica) i označene kurzivom, a dijelom su razriješeni i inicijali autora članaka kao i pseudonimi. Prednost ove bibliografi je je RIJEKA, ISSN 1330-6985, godina XV., svezak 1., Rijeka, 2010. str. 127-143Prikazi, osvrti, bilješke143i u njenoj mogućnosti umrežavanja putem programske aplikacije LT EKO progra-ma za obradu dokumentacije bazirane na CDS/ISIS-u, što će omogućiti brzo iznala-ženje bibliografskih podataka na mrežnim stranicama, tj. naglasak je na njenoj prak-tičnoj komponenti. Unos podataka, obli-kovanje kazala i izradu uputa za korištenje napravila je Maja Čujuć s Filozofskoga fa-kulteta u Osijeku – Katedra za bibliotekar-stvo. Osim Bibliografskog niza, Predmetnog, Mjesnog i Autorskog kazala, Bibliografi ja sadrži i Predgovor Tatjane Aparac-Jelušić, Uvodnu riječ Katice Tadić, Upute za upora-bu Maje Čujić (popraćene vrlo jasnim gra-fi čkim prikazom), Popis kratica i akronima iz bibliografskih jedinica, Kronološki popis korištenih novina te popis Glavni urednici Riječkog lista i Novog lista. Predmetno kazalo Bibliografi je Katice Tadić obuhvaća nazive institucija i dru-štava, konferencije, kongrese, simpozije i skupštine te opće pojmove vezane uz arhi-ve, knjižnice i muzeje. Nazivi su prikazani u obliku u kojem se javljaju, a kako su se s godinama mijenjali, ti su nazivi međusob-no povezani uputnicama. Mjesno kazalo sadrži abecednim redom navedena mjesta na području Rijeke i današnje Primorsko-goranske, Istarske i Ličko-senjske županije. Kako su se i njihova imena mijenjala tije-kom godina, različita imena istoga mjesta također su povezana uputnicama. Autor-sko kazalo čine autori novinskih članaka, nerazriješeni autorski inicijali te autorski pseudonimi kao što su Jedan Trsaćanin, Jedan za mnoge, Radnik, Gost itd. Novi list utemeljio je Frano Supilo (prvo na Sušaku) 1900. godine, a od 1907. mijenja naziv u Riječki novi list. Nakon za-brane izlaženja novina na hrvatskom jezi-ku u Rijeci 1915. godine, Sušak nastavlja s izdavaštvom hrvatskih novina (Primorske novine, 1916. g.). U Rijeci je 1947. g. po-krenut Riječki list, a preimenovan je u Novi list 1954. godine. Analizom i obradom kroz 20. st. Izlazećih tiskovina na ovom području, izabrano je njih 13 od kojih se-dam sadržava u naslovu riječi novi list. Uz konstantne izmjene mjesta izlaženja, na-slova i uredništva te prekide izlaženja, ova Bibliografi ja može prikazati i dio lokalne povijesti periodike u burnom 20. st. kroz isto tako promjenjive povijesne okolnosti. Prema svojim osobitostima ovo je regi-onalna bibliografi ja, s obzirom na mjesto nastanka građe specijalna, s obzirom na sa-držaj i namjenu obuhvaćene građe koja je ograničena temom i vrstom retrospektivna (popisuje građu objavljenu u vremenskom razdoblju od 1900. do 1999. g.) te primar-na s obzirom da daje uvid u izvornu građu. Tatjana Aparac-Jelušić naglašava kako se izradom specijalnih bibliografi ja prido-nosi sustavnoj rekonstrukciji povijesnoga razvitka te izgradnji osnova za kulturo-loška istraživanja i znanstvenu interpre-taciju kulturoloških pojava. Bibliografi ja predstavlja uvijek značajan oslonac svim istraživačima, a ova Katice Tadić bibliote-karima i bibliografi ma predstavit će model bibliografskoga popisivanja i opisivanja napisa u novinama. To je ujedno i čini reprezentativnim primjerom bibliografske heuristike. Bez bibliografske obrade ba-ština ostaje izgubljena, a kulturne sinteze teško ostvarive.Hana LENCOVIĆ-MILOŠEVIĆ, prof.

Katica Tadić, Bibliografija o arhivima, čitaonicama, knjižnicama i muzejima: napisi iz riječkih i sušačkih hrvatskih novina od 1900. do 1999. godine na području današnjih županija Primorsko-goranske, Istarske i Ličko-senjske. Osijek, Filozofski fakultet, 2005.

Katica Tadić, Bibliografija o arhivima, čitaonicama, knjižnicama i muzejima: napisi iz riječkih i sušačkih hrvatskih novina od 1900. do 1999. godine na području današnjih županija Primorsko-goranske, Istarske i Ličko-senjske. Osijek, Filozofski fakultet, 2005.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia