Drago Župarić-Iljić

Directory of Open Access Journals

Migracijske i etničke teme / Migration and Ethnic Themes

Ricard Zapata-Barrero (ed.), Immigration and Self-government of Minority Nations

Župarić-Iljić, Drago

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

87Prikazi, Migracijske i etničke teme 26 (2010), 1: 85–92ničke stratifikacije te mnogim drugim ina-čicama sveučilišnih kolegija u SAD-u. Uz obilje referiranih bibliografskih jedinica koje se protežu kroz više od 50 stranica li-terature, Marger prikazuje svijet kroz sva-kodnevno promjenjive i fluidne odnose različitih etničnosti i rasa, kroz stereotipe, diskriminaciju, asimilaciju, integraciju te analizirajući sociohistorijske i suvremene utjecaje na formiranje, izazove i privilegi-je različitih društvenih skupina u SAD-u i drugim dijelovima svijeta. Stoga je knji-ga, osim što je izvrstan udžbenik, nami-jenjena i svim drugim čitateljima koje za-nimaju etnički i/ili rasni odnosi, u kojima zapravo svakodnevno sudjeluju. Margareta GregurovićInstitut za migracije i narodnosti,Zagrebraju mijene identiteta što nastaju zbog ten-zija oko pitanja uređenja položaja i pra-va nacionalnih manjina, manjinskih naci-ja te s pojavom novih useljenika u europ-skim društvima. Ova knjiga nastala je kao rezultat znanstvenoistraživačke radionice održa-ne na Sveučilištu Pompeu Fabra u Bar-celoni 2005. pod nazivom »Immigration and Self-government: Theoretical and In-stitutional Prospects«. Urednik je zborni-ka profesor Zapata-Barrero, predavač na Odsjeku za društvene i političke studije Sveučilišta u Barceloni te voditelj inter-disciplinarne istraživačke grupe o imigra-ciji. Bavi se temama odnosa imigracije i nacionalnih manjina, migracijskim politi-kama, promišljanjem multikulturalizma i kulturnog pluralizma te pitanjima postna-cionalnog državljanstva.Kako i naslov sugerira, tema ovog iz-danja ponajprije je suodnos koji se odvija na političkoj, društvenoj i kulturnoj ravni »manjinskih nacija« u interakciji s kultur-nim i ostalim zahtjevima »novih imigra-nata« na njihovu (pokrajinskom) teritori-ju. Posebna je pozornost u knjizi usmje-rena na iskustva tzv. »nacija bez država«, s većim ili manjim stupnjem autonomije i samouprave, u koje se mogu ubrojiti i na-cije područja/pokrajina Quebeca, Flandri-je i Katalonije (tj. frankofoni Kanađani, Flamanci i Katalonci). Primjer tih pokraji-na uzet je kao svojevrsna podloga za ana-lizu triju komparabilnih studija slučaja. Knjiga se sastoji od tri dijela u koji-ma se obrađuju spomenuta tri konteksta. U svakom su dijelu po dva članka koja nas informiraju o tome na koje se načine i prema kojim modelima te manjinske na-cije, svaka iz svog institucionalnog okvi-ra i nadležnosti samouprave, odnose pre-ma imigraciji i priznanju prava imigrana-ta. Analitički korak dalje jest problemati-ziranje interakcije koja se stvara u slože-Ricard Zapata-Barrero (ed.) Immigration and Self-government of Minority NationsBrussels: P.I.E. Peter Lang, 2009, 180 str.Knjiga Immigration and Self-gover-nment of Minority Nations koju je prire-dio Ricard Zapata-Barrero treća je knjiga objavljena u seriji Diversitas nakladničke kuće P.I.E. Peter Lang, a sadržava rezulta-te istraživanja većeg broja međunarodnih stručnjaka i znanstvenika. Središnja tema knjige koja povezuje raznorodne prilo-ge jest promišljanje sve izraženijih soci-okulturnih različitosti suvremenih društa-va »zapadnog svijeta«. Kako je naglašeno u uvodu, interdisciplinarni je pristup na-čelo kojim razni autori, ponajviše iz po-dručja političke filozofije, prava, politolo-gije, povijesti i sociologije, problematizi-Prikazi, Migracijske i etničke teme 26 (2010), 1: 85–9288nom procesu ustrajanja na politikama pri-znanja identiteta, kulturnih i političkih po-sebnosti koje manjinske nacije zahtijeva-ju od centralne, državne vlasti i većinske kulture. U uvodnom dijelu urednik navodi da je polazna referentna točka za takav pri-stup Kymlickino određenje multinacio-nalne različitosti kao posljedice uključi-vanja manjinskih (etnonacionalnih) kultu-ra u tkivo većinske kulturne matrice, pod okriljem politika multikulturalizma. Isto-dobno promišljanje »polietničkih« različi-tosti propituje uključivanje nove popula-cije imigranata u društvene tokove i pri-znanje njihova prava na različitost. Teš-ko je složiti se s urednikom da u rasprava-ma o multikulturalizmu, pitanjima držav-ljanstva i »pripadanja« te odnosu nacije-države prema etničkim i kulturnim razli-čitostima znanstvenici (urednik ne preci-zira koji) problematiziraju upravo kultur-ne zahtjeve manjinskih nacija i imigrana-ta kao posve različite teorijske i analitičke kategorije. Ono pak što prepoznajemo kao vrijednost pristupa jest analiza interakci-je na tročlanoj relaciji nacija-država, ma-njinska nacija i imigranti. Tako rasprave iz ovog zbornika kritički propituju ideju o kulturno homogenoj naciji-državi i tra-že druge konceptualizacije o oblicima dr-žavljanstva, identiteta i pripadanja podsje-ćajući nas kako »društvo primitka (recei-ving society) i država primitka (receiving state) jesu preklapajući, ali ne i istovjetni entiteti« (str. 10).U prvom dijelu knjige Alain-G. Ga-gnon raspravlja o procesima kreiranja imigracijskih politika iz perspektive qu-ebečke samouprave, naglašavajući prije-laz od neformalnih politika upravljanja imigracijom prema institucionalno regu-liranima. Veliki gradovi imaju središnju političku ulogu u akomodaciji imigrana-ta u društvima domaćina i provedbi vladi-nih politika integracije. Michelin Labelle i François Rocher daju prikaz imigracijskih politika Kanade fokusirajući se na pitanje državljanstva kao krucijalno. Imigracijske i integracijske politike i strategije opisuju kao neodvojivo povezane, u balansiranju između pristupa multikulturalizma kanad-skog tipa i interkulturalizma quebečkog tipa. Nacionalnomanjinska i imigrantska pozicioniranost u njihovu tekstu shvaćena je kao čimbenik socijalne diferencijacije, ali i potencijal za političku mobilizaciju. Hassan Bousetta u drugom dijelu knji-ge, koji se odnosi na belgijski primjer, de-taljno analizira institucionalne i društve-ne kompleksnosti koje imigracija ima u multinacionalnom kontekstu Belgije op-ćenito, a posebno Flandrije i Bruxellesa. Zaključuje kako je model zaštite manji-na, pa i »imigrantskih manjina« u Belgi-ji nestabilan jer je cijela federalna država nestabilna. Također, multinacionalni fe-deralizam Belgije ne smatra a priori ne-prijateljski orijentiranim prema imigrant-skom multikulturalizmu, jer i jezične i et-ničke manjine imaju dva zajednička cilja; prvo, žele vrstu javnih politika koje bi im omogućile neki oblik kulturne različito-sti i, drugo, žele povećati prisutnost svo-jih pripadnika u tijelima lokalne i regio-nalne uprave. Patrick Loobuyck i Dirk Ja-cobs ispituju vezu između imigracije i sa-mouprave iz perspektive samih imigrana-ta, a Flandriju označuju kao »imigracij-sko društvo«. Ukratko, nacionalna belgij-ska vlada odgovorna je za pitanja politika i strategija imigracije, dok flamanska vla-da ima autonomnu nadležnost kad su po-srijedi integracijske politike za imigrante, no s obzirom na dugu borbu za priznanje jezičnih prava i kulturne autonomije Fla-manaca to često vodi u kontradiktorne te-žnje za pomirbom multikulturnog i asimi-lacionističkog pristupa.89Prikazi, Migracijske i etničke teme 26 (2010), 1: 85–92U trećem dijelu, koji se bavi Katalo-nijom, Àngel Castiñeira podsjeća kako u kontekstu Katalonije imigracija nije tek privremeni, već dugotrajni, strukturalni fenomen koji mijenja i redefinira nacio-nalne identitete i osjećaje pripadanja. Po-treba za izgradnjom imigracijske politike te razvijanjem vlastitih pluralnih integra-cijskih modela važna je kako na nacional-noj tako i na lokalnoj i pokrajinskoj razini. Zapata-Barrero u svojemu članku izvje-štava o glavnim normativnim i instituci-onalnim izazovima koje imigracija pred-stavlja za katalonsku samoupravu. Pokra-jinska vlada ima izvršnu i administrativnu funkciju, ali ne i zakonodavne ovlasti u pi-tanjima imigracije, nego ovisi o odlukama centralne, državne vlade. Stoga su i sami zahtjevi imigranata više usmjereni prema pravim centrima moći – centralnim vlada-ma, a manje prema pokrajinskim.Iz primjerâ je jasno da navedene imi-gracijske politike nastoje formalizirati pri-padanje imigranata nekom obliku politič-ke zajednice; u spomenutim pokrajinama riječ je o dvojnom pripadanju – dominan-tnoj, državnoj političkoj zajednici i zajed-nici kojoj pripada manjinska nacija. Kako ističe Favell u svojim Philosophies of In-tegration (2001), imigracijska politika vi-đena je kao politika rekonceptualiziranja i ponovne izgradnje zajednice, no pitanje je predstavlja li imigracija prijetnju ili korist za manjinsku naciju. Kontekstualna anali-za triju pokrajina (Quebec, Flandrija i Ka-talonija) u ovoj knjizi pruža primjere kako pojedine politike pronalaze načine uprav-ljanja tenzijama koje nastaju zbog kultur-nih zahtijeva manjinskih nacija i imigra-nata, što upućuje na to da su zahtjevi imi-grantske populacije i one manjinskih na-cija sukladni (doduše kompetitivni), a ne nužno međusobno isključujući. Ostaje otvorenim pitanje je li manjinska nacija sama sposobna prepoznati i slijediti multi-kulturnu orijentaciju te shvatiti prisutnost imigranata kao priliku i doprinos razvoju vlastite zajednice.Jasno je da ni (većinska) nacija-drža-va ni manjinska nacija sa svojom samo-upravom nisu kulturno neutralne kada se ophode s imigrantima, jer imigracija pred-stavlja izazov kulturnoj homogenosti ve-ćinske i/ili manjinske nacije. Knjiga je do-bar podsjetnik kako i u državama koje se percipiraju kao države dobre prakse u na-činima odnošenja prema imigraciji i rav-noteže u oblicima organizacije vlasti (cen-tralistički nasuprot federalističkome mo-delu), postoje tenzije u razinama poštova-nja manjinskih prava i prava imigranata. Iako i većinske i manjinske nacije »treba-ju« imigrante da zauzmu ispražnjene dije-love radne strukture i da, manje priželjki-vano, poprave negativnu demografsku sli-ku europskih društava, ne ohrabruje uvid koji se dobiva čitanjem ove knjige kako novi oblici pripadnosti političkoj zajed-nici i denacionaliziranim oblicima držav-ljanstva za imigrante (npr. ius domicili – svatko tko legalno živi i radi u Kataloni-ji, priznat je kao Katalonac) ne smanju-ju razinu zatvorenosti kojom manjinska i većinska nacija čuvaju svoja prava (ili možda privilegije?) pred kulturnim i po-litičkim zahtjevima imigranata. Iako gra-fički vrlo skromno opremljena, knjiga će zasigurno naći svoje čitatelje među onim studentima i znanstvenicima koji se bave problematikom imigracije, manjina, inte-gracije, identiteta, državljanstva te kultur-nih i javnih politika. Drago Župarić-IljićInstitut za migracije i narodnosti,Zagreb

Ricard Zapata-Barrero (ed.), Immigration and Self-government of Minority Nations

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Directory of Open Access Journals

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia