Ivan Kukula

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals

priopćenja Ivan Kukula I T A L I J A U B O R B I P R O T I V » B I Č A « D R O G E Prateći vatikanski dnevnik L'Osservatore Romano, nailazimo na iznena­đujuće podatke o velikoj proširenosti te razornom i štetnom djelovanju droge u Italiji . Veoma je razvijena ilegalna mreža raspačavanja droge, a s tim u vezi sve je više i drogiranih, osobito među mladima, koji uvelike terete obitelj­ski život, ometaju rad u školama i remete javni život. Ko l iko je droga u Italiji proširena i koliku opasnost ona znači za nama susjednu zemlju, najbolje nam pokazuju podaci o zaplijenjenim količinama droge te o utršku što ga ilegalne mreže, prema mišljenju stručnjaka, ubiru u Italiji p roda jom droge. Prema podac ima što ih donosi L'Osservatore Romano od 20. studenog 1981. na str. 8, u Rimu se dnevno prodaje oko 50 tisuća doza heroina. U go­dini 1980. ilegalnom proda jom droge zarađeno je oko 750 milijardi lira. Prema izvještaju od 12. prosinca 1 ta količina novca doseže godišnje oko tisuću mili­jardi. T o su goleme, za nas gotovo neshvatljive svote. Nadležni talijanski organi (Karabinjeri) zaplijenili su u god. 1980. samo do kra ja l istopada 11 tisuća ki lograma štetne droge, a u istom vremenu bila su prijavljena 7.783 ilegalna prodavača . * Prijašnjih godina droga se raspačavala samo po ulicama i u određenim dijelovima gradova . Danas se raspačava i p o školama, pa čak i u osnovnim, a osobito po parkovima. Sve je više malodobnih koji krađom dolaze do novca za drogu, a djevojke, p a i maloljetne, bave se prostitucijom da bi namaknule 1 L'Oss. Rom. od 12. prosinca 1981., str. 4. * Na istom mj. 376 novac. Prema izvještaju Što ga či tam, 8 u Italiji je god. 1980. registrirano 812 slučajeva smrti od droge, no zacijelo, još je bar toliko neregistriranih. Možemo dakle govoriti o haranju i razarajućem djelovanju droge u Ita­liji. N o Itali ja ne gleda skrštenih ruku na sve opasniju epidemiju droge. Veoma se budno pazi i s velikim se uspjehom onemogućuje raspačavanje droge. Vrhov­na uprava Ujedinjenih naroda dala je tali janskoj policiji svečano priznanje za taj naporni rad koji ima veliko značenje ne samo za Italiju, nego i u međuna­rodnim okvir ima. 4 Borba protiv droge na najvišem nivou U Bologni je u studenome 1981. održan simpozij na kojem se raspravljalo o zloporabi droga. Simpozi j je organiziralo Tali jansko društvo za sudsku medi­cinu, a na njemu je sudjelovalo oko 200 stručnjaka — sudskih toksikologa. Raspravl ja lo se o tome kako rad u laboratori j ima treba da posluži planskoj borbi protiv zloupotrebe droga. O d istraživača i analitičara u laboratorijima mogu se dobiti dragocjeni podaci i vrlo važne informacije za upoznavanje droga, te o demografskim dimenzijama toga fenomena koji hara svijetom. Anal izom preciznim aparat ima, kojima danas laboratoriji raspolažu, mogu se saznati mnoge pojedinosti o drogama koje su zaplijenili službeni organi. T a k o se laboratorijskim istraživanjem mogu ustanoviti porijeklo droge (kontinent i zemlja u kojoj je proizvedena) i njena nutarnja svojstva (jačina otrova i veličina opasnosti za one koji je uzimaju). Laboratori jskom se analizom mogu dobiti i demografski podaci o tome koliko je uživanje droge u pojedinim krajevima zemlje prošireno, te o tome koji su društveni slojevi najviše zahvaćeni i ugro­ženi štetnim uživanjem droge. N a simpoziju je iznesen i plan toksikologa kako da se do tih podataka dođe : analizom urina školske mladeži, tvorničkih radni­ka i pol joprivrednika. Anal iza bi se imala obaviti anonimno, jer se u ovom slučaju ne radi o liječenju, nego se traže podaci o tome koliko je i koja droga proširena u pojedinim krajevima. N a simpoziju je istaknuto da je problem droge komplicirani problem, po­vezan s tolikim drugim problemima današnjeg društva: s kriminalom u općem smislu, prostitucijom, krizom obitelji i moralnom krizom tolikih mladih. Simpozij smatra heroin najopasnijom među štetnim drogama, zato što se organizam privikne na ta j otrov p a potrošač mora stalno povećavati dozu ako želi postići isti učinak. U prodajnoj mreži ima više vrsta heroina: najviše je cijenjen bijeli, koji potječe iz Ta j landa , zat im sivi, koji dolazi iz Burme, pa heroin » b r o v n sugar« u zrncima sličnim šećeru, te heroin »al limone« koji se najlakše rastapa u tekućini s l imunovim sokom. Ima i različitih kombinacija u koje heroin ulazi kao glavni sastojak. 5 L'Osservatore Romano izvješćuje također o sastanku stručnjaka s područja zdravstva, na kojem su sudjelovala i dva akt ivna ministra: Rognoni, ministar unutrašnjih poslova i Altissimo, ministar zdravstva . U navedenom izvještaju čitamo i ova j s tavak: »Pitanje droga u našim danima sve se više zapleće (dra-1 L'Oss. Rom. od 20. studenog 1981., str. 8. 4 L'Oss. Rom. od 21. studenog 1981., str. 8. * L'Oss. Rom. od 28. studenog 1981., str. 6. 377 matizira) , te čini jednu od većih opasnosti za tali jansko društvo. Službene broj­ke govore o 100 tisuća 'drogaša' , te oko 400 smrtnih slučajeva u prošloj go­dini. N o treba pretpostaviti da ih ima i mnogo više no što ih je registrirano uzme li se u obzir činjenica da 'pogođene' obitelji takve slučajeve čuvaju kao obiteljsku tajnu.« Ministar Rognoni izjavio je da je droga za talijansko društvo opasnija od terorizma koji također ugrožava Italiju. D a bi se ovo zlo uspješno suzbijalo, nije dovoljna pr ivatna inicijativa već treba probuditi opću narodnu svijest i organizirati sve nacionalne snage. ' Premda je Itali ja posljednjih godina na svim linijama vodila energičnu borbu protiv droge, ipak je u toj zemlji trgovina drogom u stalnom porastu, pa sve više brige zada je crkvenim i državnim vlastima. L'Oss. Rom. izvješćuje o dokumentu što ga je Ministarstvo financija upu­tilo predsjedniku Parlamenta Spadoliniju i u kojem se ispituje razvoj tog teškog problema za Italiju. U dokumentu se iznose prijedlozi, kako bi talijanske vlasti što uspješnije intervenirale na tom području. Rad i se ne samo o nacionalnim interesima nego i o međunarodnom, ukoliko ilegalni širitelji droga smatraju upravo Italiju vrlo prikladnom za svjetsko tržište drogom. D a bi se došlo do svijesti kakve je razmjere to trgovanje zauzelo u Italiji, u spomenutom se izvještaju navodi da je u god. 1981. zaplijenjeno 139 kg pre­rađenog heroina (u 1978. godini 79 kg) . Haš i ša je u 1981. zaplijenjeno deset milijuna kg, prema d v a milijuna kg u 1978. Slično je i s drugim drogama. 7 Početkom ove godine talijanske su vlasti zaplijenile heroina vrijednog milijardu lira. 8 N a aerodromu Fiumicino u Rimu zaplijenjen je kokain u vrijednosti od dvije milijarde lira. 9 Prema izvještaju od 19. ožujka 1982., zaplijenjena je tona drogiranih cigareta . 1 0 I z istih izvora saznajemo da je u prošloj godini u Italiji otkriveno šest ilegalnih laboratori ja za preradu heroina. Crkva u borbi protiv droge Neovisno o nastojanju talijanske policije i kulturnih ustanova, Katol ička je crkva u Italiji organizirala jaki otpor protiv epidemije droge. U tu je svrhu svećenik Mario Picchi osnovao poseban pokret pod imenom » Centro Italiano di Solidarieta« koji već cijelo desetljeće djeluje s vrlo značajnim rezultatima. Te­meljna je nakana don Picchija da probudi pažnju i da aktivira sve energije u pobijanju »biča droge« ( »Amore e solidarietà per combattere il flagello della droga« ) . Već je više puta don Mario doveo papi Ivanu Pavlu I I . u Castel Gandolfo oveću skupinu mladića koji su se nastojanjem toga pokreta sretno oslobodili ovoga »biča« . T a k o je P a p a 5. kolovoza 1979. celebrirao u Castel Gandolfu zajedno s don Picchijem i njegovim suradnicima u prisutnosti ovećeg broja mladića, bivših ovisnika o drogi. Poslije sv. mise Sveti je Otac u parku vile « L'Oss. Rom. od 13. ožu jka 1982., str. 4. 7 L'Oss. Rom. od 15—16. ožu jka 1982., str. 8. 8 L'Oss. Rom. od 17. ožu jka 1982., str. 4. * N a istom m j . 1 0 L'Oss. Rom. od 19. ožu jka 1982., str. 12. 378 prisustvovao dramskoj sceni u kojoj su »obraćenici« prikazali katastrofu drogi-ranih i sreću onih koji su sretno izbjegli katastrofi do koje bi ih droga dovela. Slijedeće godine, 9. kolovoza, Papa se ponovno susreo s bivšim drogašima koje je doveo don Picchi. U koncelebraciji sa Svetim Ocem sudjelovalo je 20 svećenika, don Picchijevih suradnika. Značajne su riječi što ih je Papa izrekao u homiliji: »Dje lo namijenjeno spašavanju zaraženih drogama i nastojanje da se oču­vaju oni kojima to zlo prijeti ne samo da je hvale vrijedno nego je i nužno, jer je put na kojem se nalaze mnogi ranjeni i zaraženi drogom strahovito proširen, pa treba mnogo milosrdnih Samaritanaca da ih obraćaju. K a ž u psiholozi i sociolozi da je prvi razlog zbog kojega se mladi i stariji prepuštaju uživanju droge nedostatak jasnih i uvjerljivih motiva za život uopće. Ljudi imaju potrebu da saznaju istinu. Imaju apsolutnu potrebu da znadu zašto žive, zašto trpe, zašto umiru. N a ta pitanja nalaze odgovor samo u Isusu Kristu, koji je za sebe rekao: ' J a sam istina' ( Iv 10, 6), ' J a sam svjetlo svijeta' ( Iv 8, 12). Drugi motiv koji iznose stručnjaci što proučavaju problem droge jest da­našnja socijalna struktura koja propagira izmišljenu i neostvarivu sreću. U sve slojeve društva unosi se laički moral koji se potpuno udaljuje od naravnog mo­ralnog zakona i od objavljenog morala, kako ga naučava sv. Evanđelje. N e želimo otvarati proces protiv današnjeg društva, ali ipak smijemo usta­noviti da u njemu ima mnogo nedostataka. Smijemo ustanoviti da nezaposlenost, osobito mladih, koji nakon postignutih kvalifikacija ne mogu dobiti posla, nepri­kladni stanovi za obiteljski život, ili čak nedostojan svakog ljudskog bića, raz­ličite socijalne nepravde, političko nadmetanje, međunarodna nestabilnost, ne­dostatak priprave za brak, legaliziranje pobačaja — sve to rađa nesigurnošću i izaziva krize koje veoma pogoduju drogi. N e gubimo pouzdanje ! Premda su teškoće velike, nastavite borbu i saču­vajte l jubav i štovanje prema čovjeku. Ono, što je sv. Ivan napisao prvim krš­ćanima, vrijedi i danas : 'Bog nam je dao život vječni, i taj je život u njegovu Sinu. T k o ima Sina, ima život ; tko nema Sina Božjega, nema života' ( Iv 5, 1 1 — 1 2 ) . « » O suzbijanju droge don Picchi ovako piše: Borba protiv droge treba da se zbiva na dva područja koja se među sobom upotpunjuju: prvo je područje za­jednice (la comunità), a drugo je drogirani. Zajednica treba da razvije i da njeguje mnogo veću svijest odgovornosti s obzirom na taj problem i to prema konkretnim okolnostima — u sklopu župe, škole, obitelji, udruženja, tvornice — da bi se moglo uspješno suzbijati širenje i djelovanje droge. T o bi nastojanje trebalo da bude na znanstvenoj, kulturnoj i socijalnoj visini. U tom je smislu govorio papa Pavao V I . god. 1976. kada to zlo još nije imalo tako široke razmjere, kad još nije toliko haralo među omladinom, kao danas. P a p a je rekao: »Čini se da pravi razlog širenju droge treba tražiti u nezadovoljstvu mlađih starijima. Mladi osuđuju starije što sebi dopuštaju ono što njima uskraćuju; ističu se lažne vrednote, kao što su neuredno nastojanje oko zarade, hedonizam u životu, nepravedni postupak prema drugima. U tim razočaranjima i nemogućnostima da nešto mijenjaju mladi traže utočište kod onih koji ih prividno razumiju, mame u svoje društvo i opskrbljuju drogom.« 1 1 V i d i : Il Papa ci parla, 1980. (Lugl io — Settembre, str. 65—72) . 3 7 9 Iz analize Pav la V I . izlazi da imaju krivo oni koji u drogiranim mladima gledaju samo kriminalce, pokvarenjake, otpadnike od vjere i društva. Kršćanska zajednica smjelo treba da prizna da i slabljenje kršćanskog života u širim raz­mjerima nosi krivnju i odgovornost za širenje i uživanje droge (mons. Agresti). Drugo područje na kojem treba suzbijati razorno djelovanje droge jest drogirani pojedinac. Mladić ili djevojka, koji su se predali uživanju otrovne droge, odrekli su se svojeg ljudskog dostojanstva. T a k o oni osjećaju da su žrtve obitelji i zajednice. N o bilo bi pogrešno k a d bi društvo oslobodilo drogiranoga svake osobne odgovornosti . On je ipak najvažniji u to j svojoj katastrofi. Njegov krivi kolo-sjek ipak je njegov osobni izbor, iako uz umanjenu odgovornost. N o ipak ga moramo smatrati i osobno odgovornim (attore responsabile). U p r a v o ta okolnost da je drogirani u prvom redu sam odgovoran pruža nade u mogućnost liječenja. Ako , naime, drogirani ne bi u prvom redu bio sam odgovoran za nevolju u koju je upao, ne bi se moglo ni očekivati da se vlasti­tom vol jom oslobodi toga zla. Stoga terapeutski zahvat treba da se temelji na specifičnom poznavanju toga fenomena; treba da bude nadahnut uvjerenjem da se osoba zaražena dro­gom može oporavit i i ponovno zadobiti slobodu, ako joj bude pružena nužna pomoć da uspješno obnovi odnose prema sebi i društvu. U p r a v o je na to poticao papa Ivan Pavao I I . kad je primio bivše drogaže u Castel Gandolfu 9. kolovoza 1980. 1 2 T a m o kamo ne može doprijeti društvena aktivnost, može prodrijeti pri­vatna, individualna inicijativa. Zajednica se ne može posvetiti proučavanju po­jedinačnog slučaja, kao što mogu pojedinci koji se bave ovim apostolatom. Pripominjemo da je p a p a Ivan P a v a o I I . u vili u Castel Gandolfu dao don Picchiju na raspolaganje jednu kuću za drogirane koji se oporavljaju od svoje bolesti. Naše dužnosti što se tiče »biča* i »epidemije* droge Čitajući ove retke, dobili smo mali uvid u razorno djelovanje droge u Italiji i udruženo nastojanje oko suzbijanja njenog katastrofalnog djelovanja. N e možemo a da ovom pril ikom ne pomislimo i na naše prilike. Mi smo susjed­na zemlja Itali je s kojom imamo dobre odnose i otvorene granice. N i j e moguće da tako razvijena i organizirana ilegalna mreža raspačavanja droge ne utječe i na naše prilike. N e spada na nas da ispitujemo vode li službeni organi potrebnu i dostatnu brigu o tome da bi se drogiranje u nas sprečavalo, odnosno da bi se zaraženi drogom uspješno liječili. N a š a je dužnost da se ispitamo ispunjavamo li mi, kao vjernici, kao ljudi s kršćanskim svjetonazorom, na tom vrlo važnom području svoju dužnost. Mi bismo morali , s obzirom na svoje zvanje i prema mogućnosti­ma koj ima raspolažemo, voditi brigu o širenju i uživanju droge u nas. N a tom području imamo široko polje rada. N a p o s e svraćamo pozornost na slijedeće: " Usp. L'Oss Rom, od 12. prosinca 1981., str. 6. 380 Pridonesimo, što možemo, da se ublaže i umanje pojave u našem javnom životu koje pogoduju širenju i uživanju droge. Nastojmo poukama u vjeronauku, u propovijedima, u društvenim preda­vanjima i napose u tisku upozoravati vjernike na veliku opasnost koja im od te epidemije prijeti. Na crkvenim sastancima, na obiteljskim tečajevima i na euharistijskim kongresima govorimo također i o ovom predmetu. Posvetimo što više pažnje pojedincima koji su već zaraženi drogom. Mora­mo osvajati i obrađivati pojedince. Budemo li čekali da okolnosti, koje u našem javnom životu pogoduju drogi, budu odstranjene, mnogi će pojedinci, kojima bi se uz malo dobre volje moglo pomoći, doživjeti katastrofu. Naš nas je Gospodin naučio da za svako dobro djelo treba moliti. Mo­limo pojedinačno i zajednički da uspije borba protiv »biča« i »epidemije« droge. Radi se o pobjeđivanju ljudskih slabosti, a to je bez djelatnih milosti nemoguće. Do milosti se dolazi ustrajnom molitvom. 381 

Croatian

Italija u borbi protiv »biča« droge

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

priopćenja Ivan Kukula I T A L I J A U B O R B I P R O T I V » B I Č A « D R O G E Prateći vatikanski dnevnik L'Osservatore Romano, nailazimo na iznena­đujuće podatke o velikoj proširenosti te razornom i štetnom djelovanju droge u Italiji . Veoma je razvijena ilegalna mreža raspačavanja droge, a s tim u vezi sve je više i drogiranih, osobito među mladima, koji uvelike terete obitelj­ski život, ometaju rad u školama i remete javni život. Ko l iko je droga u Italiji proširena i koliku opasnost ona znači za nama susjednu zemlju, najbolje nam pokazuju podaci o zaplijenjenim količinama droge te o utršku što ga ilegalne mreže, prema mišljenju stručnjaka, ubiru u Italiji p roda jom droge. Prema podac ima što ih donosi L'Osservatore Romano od 20. studenog 1981. na str. 8, u Rimu se dnevno prodaje oko 50 tisuća doza heroina. U go­dini 1980. ilegalnom proda jom droge zarađeno je oko 750 milijardi lira. Prema izvještaju od 12. prosinca 1 ta količina novca doseže godišnje oko tisuću mili­jardi. T o su goleme, za nas gotovo neshvatljive svote. Nadležni talijanski organi (Karabinjeri) zaplijenili su u god. 1980. samo do kra ja l istopada 11 tisuća ki lograma štetne droge, a u istom vremenu bila su prijavljena 7.783 ilegalna prodavača . * Prijašnjih godina droga se raspačavala samo po ulicama i u određenim dijelovima gradova . Danas se raspačava i p o školama, pa čak i u osnovnim, a osobito po parkovima. Sve je više malodobnih koji krađom dolaze do novca za drogu, a djevojke, p a i maloljetne, bave se prostitucijom da bi namaknule 1 L'Oss. Rom. od 12. prosinca 1981., str. 4. * Na istom mj. 376 novac. Prema izvještaju Što ga či tam, 8 u Italiji je god. 1980. registrirano 812 slučajeva smrti od droge, no zacijelo, još je bar toliko neregistriranih. Možemo dakle govoriti o haranju i razarajućem djelovanju droge u Ita­liji. N o Itali ja ne gleda skrštenih ruku na sve opasniju epidemiju droge. Veoma se budno pazi i s velikim se uspjehom onemogućuje raspačavanje droge. Vrhov­na uprava Ujedinjenih naroda dala je tali janskoj policiji svečano priznanje za taj naporni rad koji ima veliko značenje ne samo za Italiju, nego i u međuna­rodnim okvir ima. 4 Borba protiv droge na najvišem nivou U Bologni je u studenome 1981. održan simpozij na kojem se raspravljalo o zloporabi droga. Simpozi j je organiziralo Tali jansko društvo za sudsku medi­cinu, a na njemu je sudjelovalo oko 200 stručnjaka — sudskih toksikologa. Raspravl ja lo se o tome kako rad u laboratori j ima treba da posluži planskoj borbi protiv zloupotrebe droga. O d istraživača i analitičara u laboratorijima mogu se dobiti dragocjeni podaci i vrlo važne informacije za upoznavanje droga, te o demografskim dimenzijama toga fenomena koji hara svijetom. Anal izom preciznim aparat ima, kojima danas laboratoriji raspolažu, mogu se saznati mnoge pojedinosti o drogama koje su zaplijenili službeni organi. T a k o se laboratorijskim istraživanjem mogu ustanoviti porijeklo droge (kontinent i zemlja u kojoj je proizvedena) i njena nutarnja svojstva (jačina otrova i veličina opasnosti za one koji je uzimaju). Laboratori jskom se analizom mogu dobiti i demografski podaci o tome koliko je uživanje droge u pojedinim krajevima zemlje prošireno, te o tome koji su društveni slojevi najviše zahvaćeni i ugro­ženi štetnim uživanjem droge. N a simpoziju je iznesen i plan toksikologa kako da se do tih podataka dođe : analizom urina školske mladeži, tvorničkih radni­ka i pol joprivrednika. Anal iza bi se imala obaviti anonimno, jer se u ovom slučaju ne radi o liječenju, nego se traže podaci o tome koliko je i koja droga proširena u pojedinim krajevima. N a simpoziju je istaknuto da je problem droge komplicirani problem, po­vezan s tolikim drugim problemima današnjeg društva: s kriminalom u općem smislu, prostitucijom, krizom obitelji i moralnom krizom tolikih mladih. Simpozij smatra heroin najopasnijom među štetnim drogama, zato što se organizam privikne na ta j otrov p a potrošač mora stalno povećavati dozu ako želi postići isti učinak. U prodajnoj mreži ima više vrsta heroina: najviše je cijenjen bijeli, koji potječe iz Ta j landa , zat im sivi, koji dolazi iz Burme, pa heroin » b r o v n sugar« u zrncima sličnim šećeru, te heroin »al limone« koji se najlakše rastapa u tekućini s l imunovim sokom. Ima i različitih kombinacija u koje heroin ulazi kao glavni sastojak. 5 L'Osservatore Romano izvješćuje također o sastanku stručnjaka s područja zdravstva, na kojem su sudjelovala i dva akt ivna ministra: Rognoni, ministar unutrašnjih poslova i Altissimo, ministar zdravstva . U navedenom izvještaju čitamo i ova j s tavak: »Pitanje droga u našim danima sve se više zapleće (dra-1 L'Oss. Rom. od 20. studenog 1981., str. 8. 4 L'Oss. Rom. od 21. studenog 1981., str. 8. * L'Oss. Rom. od 28. studenog 1981., str. 6. 377 matizira) , te čini jednu od većih opasnosti za tali jansko društvo. Službene broj­ke govore o 100 tisuća 'drogaša' , te oko 400 smrtnih slučajeva u prošloj go­dini. N o treba pretpostaviti da ih ima i mnogo više no što ih je registrirano uzme li se u obzir činjenica da 'pogođene' obitelji takve slučajeve čuvaju kao obiteljsku tajnu.« Ministar Rognoni izjavio je da je droga za talijansko društvo opasnija od terorizma koji također ugrožava Italiju. D a bi se ovo zlo uspješno suzbijalo, nije dovoljna pr ivatna inicijativa već treba probuditi opću narodnu svijest i organizirati sve nacionalne snage. ' Premda je Itali ja posljednjih godina na svim linijama vodila energičnu borbu protiv droge, ipak je u toj zemlji trgovina drogom u stalnom porastu, pa sve više brige zada je crkvenim i državnim vlastima. L'Oss. Rom. izvješćuje o dokumentu što ga je Ministarstvo financija upu­tilo predsjedniku Parlamenta Spadoliniju i u kojem se ispituje razvoj tog teškog problema za Italiju. U dokumentu se iznose prijedlozi, kako bi talijanske vlasti što uspješnije intervenirale na tom području. Rad i se ne samo o nacionalnim interesima nego i o međunarodnom, ukoliko ilegalni širitelji droga smatraju upravo Italiju vrlo prikladnom za svjetsko tržište drogom. D a bi se došlo do svijesti kakve je razmjere to trgovanje zauzelo u Italiji, u spomenutom se izvještaju navodi da je u god. 1981. zaplijenjeno 139 kg pre­rađenog heroina (u 1978. godini 79 kg) . Haš i ša je u 1981. zaplijenjeno deset milijuna kg, prema d v a milijuna kg u 1978. Slično je i s drugim drogama. 7 Početkom ove godine talijanske su vlasti zaplijenile heroina vrijednog milijardu lira. 8 N a aerodromu Fiumicino u Rimu zaplijenjen je kokain u vrijednosti od dvije milijarde lira. 9 Prema izvještaju od 19. ožujka 1982., zaplijenjena je tona drogiranih cigareta . 1 0 I z istih izvora saznajemo da je u prošloj godini u Italiji otkriveno šest ilegalnih laboratori ja za preradu heroina. Crkva u borbi protiv droge Neovisno o nastojanju talijanske policije i kulturnih ustanova, Katol ička je crkva u Italiji organizirala jaki otpor protiv epidemije droge. U tu je svrhu svećenik Mario Picchi osnovao poseban pokret pod imenom » Centro Italiano di Solidarieta« koji već cijelo desetljeće djeluje s vrlo značajnim rezultatima. Te­meljna je nakana don Picchija da probudi pažnju i da aktivira sve energije u pobijanju »biča droge« ( »Amore e solidarietà per combattere il flagello della droga« ) . Već je više puta don Mario doveo papi Ivanu Pavlu I I . u Castel Gandolfo oveću skupinu mladića koji su se nastojanjem toga pokreta sretno oslobodili ovoga »biča« . T a k o je P a p a 5. kolovoza 1979. celebrirao u Castel Gandolfu zajedno s don Picchijem i njegovim suradnicima u prisutnosti ovećeg broja mladića, bivših ovisnika o drogi. Poslije sv. mise Sveti je Otac u parku vile « L'Oss. Rom. od 13. ožu jka 1982., str. 4. 7 L'Oss. Rom. od 15—16. ožu jka 1982., str. 8. 8 L'Oss. Rom. od 17. ožu jka 1982., str. 4. * N a istom m j . 10 L'Oss. Rom. od 19. ožu jka 1982., str. 12. 378 prisustvovao dramskoj sceni u kojoj su »obraćenici« prikazali katastrofu drogi-ranih i sreću onih koji su sretno izbjegli katastrofi do koje bi ih droga dovela. Slijedeće godine, 9. kolovoza, Papa se ponovno susreo s bivšim drogašima koje je doveo don Picchi. U koncelebraciji sa Svetim Ocem sudjelovalo je 20 svećenika, don Picchijevih suradnika. Značajne su riječi što ih je Papa izrekao u homiliji: »Dje lo namijenjeno spašavanju zaraženih drogama i nastojanje da se oču­vaju oni kojima to zlo prijeti ne samo da je hvale vrijedno nego je i nužno, jer je put na kojem se nalaze mnogi ranjeni i zaraženi drogom strahovito proširen, pa treba mnogo milosrdnih Samaritanaca da ih obraćaju. K a ž u psiholozi i sociolozi da je prvi razlog zbog kojega se mladi i stariji prepuštaju uživanju droge nedostatak jasnih i uvjerljivih motiva za život uopće. Ljudi imaju potrebu da saznaju istinu. Imaju apsolutnu potrebu da znadu zašto žive, zašto trpe, zašto umiru. N a ta pitanja nalaze odgovor samo u Isusu Kristu, koji je za sebe rekao: ' J a sam istina' ( Iv 10, 6), ' J a sam svjetlo svijeta' ( Iv 8, 12). Drugi motiv koji iznose stručnjaci što proučavaju problem droge jest da­našnja socijalna struktura koja propagira izmišljenu i neostvarivu sreću. U sve slojeve društva unosi se laički moral koji se potpuno udaljuje od naravnog mo­ralnog zakona i od objavljenog morala, kako ga naučava sv. Evanđelje. N e želimo otvarati proces protiv današnjeg društva, ali ipak smijemo usta­noviti da u njemu ima mnogo nedostataka. Smijemo ustanoviti da nezaposlenost, osobito mladih, koji nakon postignutih kvalifikacija ne mogu dobiti posla, nepri­kladni stanovi za obiteljski život, ili čak nedostojan svakog ljudskog bića, raz­ličite socijalne nepravde, političko nadmetanje, međunarodna nestabilnost, ne­dostatak priprave za brak, legaliziranje pobačaja — sve to rađa nesigurnošću i izaziva krize koje veoma pogoduju drogi. N e gubimo pouzdanje ! Premda su teškoće velike, nastavite borbu i saču­vajte l jubav i štovanje prema čovjeku. Ono, što je sv. Ivan napisao prvim krš­ćanima, vrijedi i danas : 'Bog nam je dao život vječni, i taj je život u njegovu Sinu. T k o ima Sina, ima život ; tko nema Sina Božjega, nema života' ( Iv 5, 1 1 — 1 2 ) . « » O suzbijanju droge don Picchi ovako piše: Borba protiv droge treba da se zbiva na dva područja koja se među sobom upotpunjuju: prvo je područje za­jednice (la comunità), a drugo je drogirani. Zajednica treba da razvije i da njeguje mnogo veću svijest odgovornosti s obzirom na taj problem i to prema konkretnim okolnostima — u sklopu župe, škole, obitelji, udruženja, tvornice — da bi se moglo uspješno suzbijati širenje i djelovanje droge. T o bi nastojanje trebalo da bude na znanstvenoj, kulturnoj i socijalnoj visini. U tom je smislu govorio papa Pavao V I . god. 1976. kada to zlo još nije imalo tako široke razmjere, kad još nije toliko haralo među omladinom, kao danas. P a p a je rekao: »Čini se da pravi razlog širenju droge treba tražiti u nezadovoljstvu mlađih starijima. Mladi osuđuju starije što sebi dopuštaju ono što njima uskraćuju; ističu se lažne vrednote, kao što su neuredno nastojanje oko zarade, hedonizam u životu, nepravedni postupak prema drugima. U tim razočaranjima i nemogućnostima da nešto mijenjaju mladi traže utočište kod onih koji ih prividno razumiju, mame u svoje društvo i opskrbljuju drogom.« 1 1 V i d i : Il Papa ci parla, 1980. (Lugl io — Settembre, str. 65—72) . 3 7 9 Iz analize Pav la V I . izlazi da imaju krivo oni koji u drogiranim mladima gledaju samo kriminalce, pokvarenjake, otpadnike od vjere i društva. Kršćanska zajednica smjelo treba da prizna da i slabljenje kršćanskog života u širim raz­mjerima nosi krivnju i odgovornost za širenje i uživanje droge (mons. Agresti). Drugo područje na kojem treba suzbijati razorno djelovanje droge jest drogirani pojedinac. Mladić ili djevojka, koji su se predali uživanju otrovne droge, odrekli su se svojeg ljudskog dostojanstva. T a k o oni osjećaju da su žrtve obitelji i zajednice. N o bilo bi pogrešno k a d bi društvo oslobodilo drogiranoga svake osobne odgovornosti . On je ipak najvažniji u to j svojoj katastrofi. Njegov krivi kolo-sjek ipak je njegov osobni izbor, iako uz umanjenu odgovornost. N o ipak ga moramo smatrati i osobno odgovornim (attore responsabile). U p r a v o ta okolnost da je drogirani u prvom redu sam odgovoran pruža nade u mogućnost liječenja. Ako , naime, drogirani ne bi u prvom redu bio sam odgovoran za nevolju u koju je upao, ne bi se moglo ni očekivati da se vlasti­tom vol jom oslobodi toga zla. Stoga terapeutski zahvat treba da se temelji na specifičnom poznavanju toga fenomena; treba da bude nadahnut uvjerenjem da se osoba zaražena dro­gom može oporavit i i ponovno zadobiti slobodu, ako joj bude pružena nužna pomoć da uspješno obnovi odnose prema sebi i društvu. U p r a v o je na to poticao papa Ivan Pavao I I . kad je primio bivše drogaže u Castel Gandolfu 9. kolovoza 1980. 1 2 T a m o kamo ne može doprijeti društvena aktivnost, može prodrijeti pri­vatna, individualna inicijativa. Zajednica se ne može posvetiti proučavanju po­jedinačnog slučaja, kao što mogu pojedinci koji se bave ovim apostolatom. Pripominjemo da je p a p a Ivan P a v a o I I . u vili u Castel Gandolfu dao don Picchiju na raspolaganje jednu kuću za drogirane koji se oporavljaju od svoje bolesti. Naše dužnosti što se tiče »biča* i »epidemije* droge Čitajući ove retke, dobili smo mali uvid u razorno djelovanje droge u Italiji i udruženo nastojanje oko suzbijanja njenog katastrofalnog djelovanja. N e možemo a da ovom pril ikom ne pomislimo i na naše prilike. Mi smo susjed­na zemlja Itali je s kojom imamo dobre odnose i otvorene granice. N i j e moguće da tako razvijena i organizirana ilegalna mreža raspačavanja droge ne utječe i na naše prilike. N e spada na nas da ispitujemo vode li službeni organi potrebnu i dostatnu brigu o tome da bi se drogiranje u nas sprečavalo, odnosno da bi se zaraženi drogom uspješno liječili. N a š a je dužnost da se ispitamo ispunjavamo li mi, kao vjernici, kao ljudi s kršćanskim svjetonazorom, na tom vrlo važnom području svoju dužnost. Mi bismo morali , s obzirom na svoje zvanje i prema mogućnosti­ma koj ima raspolažemo, voditi brigu o širenju i uživanju droge u nas. N a tom području imamo široko polje rada. N a p o s e svraćamo pozornost na slijedeće: " Usp. L'Oss Rom, od 12. prosinca 1981., str. 6. 380 Pridonesimo, što možemo, da se ublaže i umanje pojave u našem javnom životu koje pogoduju širenju i uživanju droge. Nastojmo poukama u vjeronauku, u propovijedima, u društvenim preda­vanjima i napose u tisku upozoravati vjernike na veliku opasnost koja im od te epidemije prijeti. Na crkvenim sastancima, na obiteljskim tečajevima i na euharistijskim kongresima govorimo također i o ovom predmetu. Posvetimo što više pažnje pojedincima koji su već zaraženi drogom. Mora­mo osvajati i obrađivati pojedince. Budemo li čekali da okolnosti, koje u našem javnom životu pogoduju drogi, budu odstranjene, mnogi će pojedinci, kojima bi se uz malo dobre volje moglo pomoći, doživjeti katastrofu. Naš nas je Gospodin naučio da za svako dobro djelo treba moliti. Mo­limo pojedinačno i zajednički da uspije borba protiv »biča« i »epidemije« droge. Radi se o pobjeđivanju ljudskih slabosti, a to je bez djelatnih milosti nemoguće. Do milosti se dolazi ustrajnom molitvom. 381 

Italija u borbi protiv »biča« droge

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia