Ivan Brlić

Brlić, Ivan

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

PRIKAZI I OSVRTI90 “Naše more” 57(1-2)/2010.ISSN 0469-6255 (90-91)PRIKAZ KNJIGE ANTUNA TOMIĆA DOBROTA POVIJESNICA BOKELJSKOG POMORSTVAA Review of the Book by Antun Tomić Dobrota History of Maritime Affairs in Boka kotorskaIvan BrlićInstitut društvenih znanosti dr. Ivo Pilar, Područni centar Gospić, HrvatskaE-mail: ivan.brlic@pilar.hr            UDK 908 (497.16 Dobrota) „17/19“Hrvatsko građansko društvo Crne Gore izdavač je monumentalnog prikaza povijesti pomorstva u Dobroti u Boki kotorskoj. Autor ove monografije je Antun Tomić, ponajbolji poznavatelj i dugogodišnji prikupljač bokokotorskoga povijesnog blaga. Već se iz predgovora prof. dr. Milenka Pasinovića može razaznati da ova monografija, s ukupno 320 stanica u 25 poglavlja, daje  cjelovit geografski, povijesni, etnološki i nadasve pomorski pregled jednoga mjesta u „najljepšem zaljevu na svijetu“. U prvom poglavlju detaljan je opis specifičnog položaja Dobrote uz objašnjenja više od 220 toponima. Zatim slijedi vrlo iscrpan kronološki pregled povijesti pomorske trgovine u Dobroti i nastanak njezine općine u vremenima obilježenima sukobima za prevlast nad venecijanskom trgovinom.   Sljedeća poglavlja opisuju uspješne pomorske pothvate Dobroćana na moru i njihov postupni prelazak u najsposobnije trgovce na Jadranu. Uz trgovinu Dobroćani su bili istaknuti krijumčari i česti protivnici gusara. Tako su predstavnici 25 dobrotskih rodova (bratstva) u vrijeme mletačke dominacije, postali nositelji pomorskog razvitka Dobrote, ali i Boke kotorske u cjelini. To su bili pripadnici bratstava: Andrić, Dabčević, Dobrilović, Dabinović, Ilić, Ivanović, Ivanović-Moro, Janošević, Kamenarović, Klačević, Kosović, Marović, Matović, Milošević, Milović, Oparenović, Pasinović, Petričević, Petrović, Radimir, Radoničić, Tomić, Tripković, Vicković i Vulović. Ta su bratstva iz mjesta sa svega nekoliko stotina stanovnika tijekom stoljeća dala više od 1.500 pomoraca, od čega 814 kapetana, 38 poručnika i 729 mornara. Upravo su oni središnja tema u ovoj monografiji, za koju recenzent dr. Miloš Milošević piše „ [...] kako autor svakomu pomorcu prilazi ne samo sa znanstvenim interesom nego i s najvećim osobnim poštovanjem, kao da je riječ o nekom svečanom ritualnom povijesnom rekvijemu, u kom su baš bitne ličnosti imena“. Tako sljedeća poglavlja obiluju  biografijama poznatih Dobroćana, mahom pomoraca i ratnika, ali i mnogih znamenitih kulturnih i vjerskih djelatnika koji su nadasve u XIX. stoljeću bili zaslužni ne samo za bokokotorski mikrosvijet već i za hrvatsko pomorstvo i kulturu u cjelini.Unatoč čestim promjenama vlasti tijekom XIX. stoljeća, dobrotski su pomorci ostali ključan pomorski čimbenik u svim većim lukama od Trsta pa do južne Rusije. Uz to što su bili imućni kapetani, Dobroćani su imali važnu ulogu u austrijskom Lloydu iz Trsta, a neki su, poput obitelji Radoničić, bili vlasnici i parobrodarskih društava. Smještena na po-graničnom području s Crnom Gorom, Dobrotu su često napadali mnogi osvajači. Tako autor u sedamnaestom poglavlju daje po-vijesni pregled suko-ba Crnogoraca i austrijskih podanika u razdoblju od 1837. do 1841. godine. PRIKAZI  I OSVRTI“Naše more” 57(1-2)/2010.ISSN 0469-6255 (90-91)91Devetnaesto poglavlje nosi naslov „Slavjanska čitaonica“, u kojemu autor daje povijesni pregled najstarije hrvatske kulturne institucije u Boki kotorskoj s početkom djelovanja još 1862. godine.Iduće poglavlje donosi opis znamenitosti kojima Dobrota obiluje. Prvenstveno se misli na crkve i palače, što vrlo ilustrativno očituju sav sjaj i neraskidivu vezu vjerskoga i obiteljskog života dobrotskih pomoraca. Načela obiteljskog života i uopće prikaz višestoljetnih običaja u Dobroti teme su dvadeset drugoga poglavlja – „Etnološki pregled i običaji“. Obrazovanje u Dobroti, kao i u ostalim mjestima u Boki (Perast, Prčanj, Kotor), imalo je životnu zadaću pri stvaranju budućih pomoraca, učitelja i kućanica i kao takvo opisano je u dvadeset trećem poglavlju.U završnih poglavljima – dvadeset četvrtom („Biskupi, kanonici, svećenici – Dobroćani“) i dvadeset petom („Istaknuti Dobroćani“) - autor kronološki opisuje mnoge znamenite osobe, čime se uvelike obogaćuje ova knjiga i u čitatelju potiču zanimanje i svojevrsno divljenje.  Knjiga na završetku ima tablični pregled podataka, potom popis jedrenjaka i njihovih vlasnika u Dobroti, popis osiguranih brodova i popis katastarskih čestica - Dobrota nastalih u vrijeme Austro-Ugarske. Iz spomenutih prikaza zapaža se arhivska snalažljivost i znanstvena utemeljenost koje su rezultat Tomićeva tridesetpetogodišnjeg djelovanja u Pomorskom muzeju u Kotoru.   Bilješkom o autoru završava ova bokeljska pomorska priča. Monografija o Dobroti tako otvara nove obzore istraživanja i sveobuhvatnog vrednovanja višestoljetne hrvatske kulturno-povijesne nazočnosti u Dobroti i Boki kotorskoj. Rukopis primljen: 26. 1. 2010.

A Review of the Book by Antun Tomić Dobrota History of Maritime Affairs in Boka kotorska

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia