Milivoj Vodopija

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

342Narodna umjetnost XVIIFolklore in the Modern World, ed. Ric-hard M. Dorson. Mouton Publishers,P,aris 1978, 364 str.Uoci IX. medunarodnoga kon-gresa antropoloskih i etno1oskihznanosti, koji je oddan u Chicaguu rujnu 1973. na kampusu »IndianaUniversity« u Bloomingtonu, odrianje zanimljiv ,i doista svjetski fo1-kloristicki skup posveeen, kao stoi gornji naslov knjige maze, proble-matici folklora u suvremenom svi-jetu. Organizator skupa i urednikknjige je Richard Dorson. Za raz-liku od nekih drugih »velikih mes-tara« folklonistike koji, kreeuei seu toj struci, imaju pl1ed ocima svojuvlastitu predodzbu 0 njoj iIi pre-dodzbu uskoga kruga njenih naj-vrsnijih predstavnika, Dorson jecovjek osjetljiv na »javno mnije-nje«, odnosno predodzbu 0 folkloru,i folklor,istici koja dominira i, u»obicnom« svij.etu i u nefolkloristic-kom dijelu akademskog svijeta. Acinjenica je da su izvan uskogakruga neposredno zainteresiranihznanstvenika ti pojmovi jos uvijekoptereeeni prilicnim ba1astima pro-slosti i ne odiSu respektabilnoscu.Pojam folklora od samoga nje-gova nastanka (1846, W. J. Thoms)pov,ezivao se s prosloseu, selom izaostaloscu iLi pak idilicnoseu, ana folkloristiku se gledalo kao napomalo izoliranu, autarhicnu polu-znanost. Po »definiciji« procesomurbanizacije, industrijalizacije, raz-vojem masovnih medija i drugimparalelnim procesima sto zajednickitvor,e civilizaciju XX. stoljeea fol-klor nije imao sanse da prezivi,barem ne na civiliziranom tlu, gdjesu »pr,irodne« pretpostavke njegoveegzistencije, smatralo se, dokinute.Iskustvo je, medutim, u tome ne-giralo tu teoriju i pokazalo da i utim uvjetima, na asfaltu, uz tvor-nicke trake i televizore folklor idalje, premda izmijenjen, zivi icvjeta. Teorijske implikacije i is-trazivacki impuls sto ga je to isku-stvo dalo folkloristici jesu daleko-sezni. Dorsonov dlj, koji je ekspli-citno izrecen u uvodnom clanku, aimplicite se (to je, barem, moj do-jam) ocitava u izboru radova zaknjigu zmedu njh cetrdesetak odr-zanh na spomenutom skupu, jestdvojak: raskrstiti s nazadnjaekom,staretinarskom slikom folklora idokazati njegovu aktualnost u su-vremenom svijetu (americkim na-einom: »folklor je ondje gdje jeakcija«), a s druge strane etabliratifolkloristiku kao punopravnu i zre-lu znanstvenu disciplinu. Bez obzi-fa na to sto ee stare predodzbe 0folk10ru i amatersko-sakupljackevarijante folkloristike nadzivjetiovu knjigu, ona je, bez sumnje,jedan od koraka u zeljenom smjeru.Knjiga je formalno podijeljenau dva dijela, premda se prvi prilogprvog dijela dovoljno razIikuje odostalih da moze tvoriti i zasebni dioknjige, To je clanak Richarda Dor-sona Folklor u suvremenom svijetu.Ne sarno naslovom nego i sadda-jem on predstavlja obrazac cit aveknjige, pa i Iwngr,esa. To je zapravoreprint jednog poglavlja Dorsonoveknjige Folklore and Fakelore (Cam-bridge, Harvard University Press1976) koje, razumljivo,. nije ni biloprellentirano na kongresu, a tako-der, napomenimo ,i to, prosjecno jecetiri puta duze od ostalih priloga.Kvantitativni momenat sam po sebine bi bio bit an kada iza toga ne bistajao i sadriajno velik opseg. Radise, zapravo, ·0 Dorsonovoj sintetic-koj viziji, neke vrste creda, cjelo-kupne folkloristike, a posebno pred-meta oznacenog u naslovu. Nasloviostalih sekcija prvog dijela su: fol-klor i gr,ad, folklor i ideologija, fol-klor i grad, folklor i ideaologija, fol-industrija1izam, sto su takoder i na-slovi poglavlja Dorsonova clanka.Drugi dio knj,ige nacinjen je »perexclusionem«, tj. obuhvaea one ra-dove koji, premda ulaze u okviropee teme, ne spadaiu ni pod jednuod gornj,ih sekcija. Izuzev Dorsonovclanak teorijski su zanim1jiv,i pri-lozi Roger,a Abrahamsa i Susan Ka1-eik Folklor i kulturni pluraIizam,Juhe PentikiHnena Usmeno preno-senje znanja, te Linde Degh i An-drewa Vaszonyja Pukotina na crve-nom peharu iIi istina i suvremenalegenda. Od znacajnih imena fol-343Prikazl I krltlkekloristike tu su jos i Dan Ben-Amoss clankom Moderni lokalni historl-car u Africi, Elli Kangas Maranda:Folklor i kulturna promjena: za-gonetke 0 modernizaciji kod Lau,te Barbara Kirshenblatt-Gimblett:Kulturni sok i pripovjedacka krea-tivnost. Za nasu folkloristiku vazanje podatak da je ii clanak DunjeRihtman-Augustin Tradicionalnakuitura, folklor i masovna kulturau suvremenotj Jugoslaviji bio uvr-sten medu odabrane radove bloo-mingtDlIlskog skupa cime je, nakonMaje Boskovic-Stulli, jos jedno na-se ime usia u cirkulaciju svjetskefolkloristike. To je, inace, razrade-na verzija clanka Polozaj tradicio-nalne kuIture u suvremenom dr:u-stvu sto ga je autorica objavila uNU VIII (Zagreb 1971). Premda izpera slabije poznatih autora. origi-nalni su i clanCj Demetriosa Louka-tosa Turisticki arheofolklor u Grc-koj i Walte'fa J. Meservea s Ruth1. Meserve Mit i praznovjer,je udrami i teatru komunisticke Kine.Sirok spektar tema, a jos viSeprisutnost autora iz najrazlicitijihdijelova sv,ijeta, dokazuje da je odpocetka 60-ih godina, kada su uci-njeni pionirski koraci u otkrivanjufolkloristickoga »l1ovog svijeta« pado danas, taj val uzeo sirokog ma-ha. Moje vlastito poznavanje fol-kloristike nedovoljno je da proci-jenim kolik.i dio ukupne paznje da-nasnje f.olklor,isitke otpada na su-vremeni svijet u odnosu na tradi-cionalne izvore, ali je, to baremizgleda sigurno, »suvremena orijen-taoi}.a« nadasve perspektivna.I na kraju, jedan mali »stos<<.Uza svu znanstvenu rafiniranost iosjetlj,ivost za detalj koju mnogiautori ove knjige, ukljucujuei iurednika Dorsona. ispoljavaju, naomot knjige dospjela je fotografijakoja se, premda se to u prvi mahne uocava, uopee ne odnos~ na fol-klor: dvojica mladih zapadnjaka,pl1ipadnici Hare Krishne na uliciu Londonu. Izuzev argumentom 0velikoj rastezljivosti pojma »tol-klor«, pojava te slike u kontekstuknjige ne moze se pravdati.Milivoj VodopijaSecular Ritual, ed, Sally F. Moore &Barbara Myerhoff. Van Gorcum, Assen--Amsterdam 1977, 293 str.Semanticka afa~ija je »definici-ja« kojom je jedan americki antro-polog oznacio zbivanja u suvreme-noj antropoloskoj teoriji. Afazija jenesposobnost govora. Semanticka,afazija je nesposobnost da se razu-mije i prenese smisao, Postoji si-roko slaganje 0 tome da se danasu antropolog.iji, i ne samo u antro-polog;iji, govori, piSe i objavljujesve viSe, a novih sadrZaja i jasnihpregleda sve je manje. Neizbjezannusprodukt takve situacije jest svekomplici:r;aniji i zahtjevniji izraz.Toj pojavi, po mom misljenju, ku-movala je ,i strukturalisticka sklo-nost formalizmu, sklonost koja jeu daljem metodoloskom koraku, usemiologiji, postala dogmom.Knjiga sto stoji pred nama su-protna je gornjem trendu. Jedno-stavnim, razumljivim izrazom, kojikarakterizira veeinu priloga, dan jeznacajan i relevantan sadrzaj. Prviput je, naime, formulirano i teo-rijski utemeljeno jedno od novihpodrucja antropoloskog bavljenja,podrucje oznaceno samimnaslovom- sekularni ritual. Knjigu saci-njava izbor radova koji su prezen-tirani na kongresu odrZanom u ko-lovozu 1974. u Burg Wartensteinu,Austrija. Kongres pod naslovomRazmatranja 0 sekularnom ritualu:prolegomena za teoriju rituala, ce-remonije i formalnosti inicirali supokojni Max Gluckman, VictorTurner i Sally F. Moore, a okupioje najznacajnija imena struke stose bave ili zanimaju za taj problem.ZanimljIvo je spomenuti da sU pri-lozi takvih autora ka,o sto su Goff-man, Nakane, Srinivas i Aronoffizostavljeni iz ove knjige, premdasu i oni bili prezentirani na kon-gresu. Taj postuapk urednika nijeobjasnjen. Prilozi su svrstani u ce-tiri bloka: prvi obuhvaea teorijskeradove, drugi studije sekularnih ri-tuala u tradicionalnom kontekstu,a treei i cetvrti masovne sekularnerituale u suvrem'enom i urbanomkontekstu.

Folklore in the Modern World, ed. Richard M. Dorson. Mouton Publishers, Paris 1978, 364 str.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia