Grozdana Marošević-Brnetić

Marošević-Brnetić, Grozdana

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

395Prikazi i kritikekad je poliogranicki instrument isto-vremeno i membranofono i idiofonoglazbalo (»zili-def«), ili se jednoglazbalo moze istovremeno klasifici-rati kao kordofono Hi kao frikcioniidiofoni instrument (»guslice od ku-kuruzovine«).U pregledu membranofonih glaz-bala, od cetir.i vrste membranofonihglazbala koje klasifikacijski sustavpredvida, u radu su obradene 3 vr-ste: udarni bubnjevi s klasifikacij-skom oznakom RS 21, strugajueibubnjevi s oznakom RS 23 i pjevanimembranofoni (tj. mirlitoni) sozna-kom RS 24. Autori nisu naveli zastonisu unijeli trzane bubnjeve. Mozese pretpostaviti da je do toga doslozato jer nisu raspolagali podaCimao tim glazbalima u Jugoslaviji. Odudarnih bubnjeva prikazani su ta-lambasi (RS 211.12); bubanj s dvijeopne, tj. veliki bubanj (tapan) i nje-gova varijanta, mali bubnjie dobos(HS 211.212); darbuka (RS 211.26) itri varijante okvirnog bubnja s jed-nom opnom (def, daire i daira -sve s oznakom HS 211.311). Prikazanje i okvirni bubanj s dvij.e opne, bu-banj na derdinu (RS 211.322). Odvrste strugaeih bubnjeva sa stapicem(RS 23) navedeni su strugaei bub-njevi s umetnutim stapom (RS 231.1)i strugaei bubnjevi s privezanimstapieem (RS 231.2), poznatiji podnazivom loncani bas (dudalo, brun-da, mrgudalo), kao i orahova ljuskas opnom (zabica - HS 232. 2). Vrstamirlitona obuhvaea cesalj s prislo-njenom opnom od papira (HS 241) isuplju trsku s opnom (nunalca -RS 242).Podaci 0. glazbalima su sistema-tizirani u sest odlomaka. Prvi odlo-mak pregledno i dosljedno navodivarijante lokalnih naziva svakogaglazbala kako su zastupljene u poje-dinim republikama. Tek u nedosta-tku takvoga lokalnog naziva upotre-bljava se strucni ,opisni naziv. Drugiodlomak obuhvaea podatke 0 oblikui konstrukciji glazbala, a katkada io materijalu od kojega je glazbaloizradeno, Podaci 0 tehniCi proizvo-dnje zvuka sistematiZlirani su u tre-cern odlomku. Moguenosti glazbeneizvedbe, tonski niz, timbar i opsegglazbala i repertoar svirke za odre-dena glazbalo saddaj su cetvrtog od-lomka. Drustvena uloga svakoga po-jedinog glazbala razmatra se u pe-tom poglavlju, dok je sesto predvi-dena za povijesne iIi geografske po-datke, relevantne za razvoj instru-menta.S takViim sistematiziranjem poda-taka preg1ed slijedi (premda u ma-njem opsegu) koncepciju prirucnikao folklornim glazbalima Evrope (dvasveska za Jugoslaviju su u pripremi).Uz uvod, koji objasnjava koncepcijuautora, knjizica je opskrbljena le-gendom brojcanih i slovcanih krati-ca ili oznaka, zatim uputama za pra-vilno citanje izvornih naziva glazba-la, zemljopisnom kartom Jugoslavijei bibliografijom objavljenih radovao pojedinim glazbalima. U biblio-grafiji su svi naslovi prevedeni naengleski j.eZliksto predstavlja kvali-tetu i olaksava stranim studentimarazumijevanje naslova, ali stvara izabunu jer bi se bez orginalnih nas-lova moglo shvatiti da su sv,i radovitiskani na engleskom jeziku. Jos seu bibliografiji potkrala greska kadje Stjepan Stepanov naveden kaoautor publikacije Tradicijska narod-na glazbaIa Jugoslavije umjesto gru-pe autora koja je pripremila tupubLikaciju. Pregled je opremljeni crtezima pojedinih glazbala.Kresimir GalinJerko Bezic, Dostignuca i problemi etno-muzikoloske djelatnosti u SR Hrvatskojod 1945. do 1976. godine, »Zvuk«, br. 2,Sarajevo 1977, str. 62-74Clanak djelomice udovoljava viseod tri desetljeea neispunjenoj potre-bi objavljivanja pregleda etnomuZli-koloske djelatnosti u Rrvatskoj iprikazuje prilike i teskoee u kojimase nalazi etnomuzikolosko istraziva-nje u nas.Vee u ,opcem pregledu, u kojemuje istaknut rad etnomuzikologa iprlikupljaca folklorne glazbe, usta-396Narodna umjetnost XVI-!nova d drustava koji se jednim dije-lorn bave i etnomuzikoloskim istra-zivanjem te znacajnijih folklornihsmotri, festivala i kongresa, autorprogovara 0 ozbiljnom problemu -premalom broju etnomuzikologa, ko-ji i dan as otezava i koci sustavno ikompleksno istrazivanje hrvatskefolklorne glazbe. Cinjenica je da seu Hrvatskoj u navedenom razdobljuproucavanjem folklorne glazbe pro-fesionalno znanstveno bavilo ukupnopetero ljudi, tj. istovremeno najviSedvoje-troje ljudi, dok su ostali is-traZivaCi sarno dio svoga rada posve-tiIi i istrazivanju folklorne glazhe,najcesce ne pokazujuci lzrazitijihsklonosti za znanstvenim proucava-njem. Manjak etnomuzikologa autorpovezuje i s radom Historijskog od-jela Muzicke akademij.e u Zagrebu,u cijemu se programu pred dvade-setak godina opseg predavanja iseminara iz predmeta Muzicki fol-klor smanjio na svega dva sata natjedan tijekom dvije godine studija.Jedno od mogueih rjesenja togproblema J. Bezic, kao radnik Insti-tuta za narodnu umjetnost u Zagre-bu (INU, danas Zavoda za istrazi-vanje folklora) i istovremeno u do-punskom radnom odnosu izvanredniprofesor predmeta Osnove etnomu-zikologije na Muzickoj akademUi,vidi u uskladivanju programa radai \'ecoj suradnji izmedu Muzikolos-kog odjela Muzicke akademije i Od-sjeka za folklornu glazbu INU.Takva suradnja, koja je do danas(1979) u znatnoj mjeri vee ostvarena,predstavlja korak napnijed, ali nijejos i zadovoljavajuee rjesenje zaprofesionalno formiranje mladih et-nomuzikologa.Kao primjer organizacijskog ob-lika etnomuzikoloske djelatnosti au-tor prikazuje teme, organizaciju irezultate rada Odsjeka za folklornuglazbu u INU - jedinoj ustanovi uSR Hrvatskoj koja se, kompleksnoistrazujuCi folklor, bavi i »opseznijimi programiranim etnomuzikoloskimznanstvenim radom«. U INU je os-tvarena interdisciplinarna suradnjaizmedu etnomuzikologije, etnokoreo-logije, proucavanja usmene poezije ietnologije. Osim toga etnomuzikolo-gija se povezuje s pov.ijescu i socio-logijom.Nakon iznosenja razlicitih metodarada i kronoloskog nabrajanja pod-rucja i tema etnomuzikoloskog is-trazivanja u kojima su postignutiprilicni rezultati, autor upozorava ina teskoce u objavljivanju etnomu-zikoloskih radova ,i neke krupnijenedostatke etnomuzikoloske djelat-nosti u Hrvatskoj, npr. premali brojcjelovito obradernh problema, nepo-stojanje sintetskog pregleda folklor-ne glazbe u Hrvatskoj, nedostatakprirucnika za predmet Osnove etno-muzikologije i prijevoda inozemneetnomuzikoloske literature.Suradnja s istrazivacima i usta-novama koje se bave etnomuzikolos-kim radom u drugim republikamaSFRJ svodi se, na zalost, sarno napovremene kontakte i neredovite iz·-mj.ene informacija. Uspjesnije serazViija s madarskim, ceskim, slo-vackim, njemackim i austrijskimetnomuzikolozima.Clanku je prilozena i bibliogra-fija koja obuhvaea 135 radova hr-vatske glazbene folkloristike iz raz-doblja od 1945. do 1976. godine. Au-tor je rasporedio bibliografske jedi-nice u devet skupina, npr. Folklornaglazba opcenito, Folldorna glazbapojedinih pokrajina i krajeva u SRHrvatskoj, Zbirke, Narodni muzickiinstrumenti, Narodni plesovi.Grozdana Marosevic-BrneticChristine Brade, Die mittelaIterlichenKernspaltfloten Mittel - und Nordeuro-pas, Ein Beitrag zur Vberlieferung pra-historischer und zur Typologie mittelaI-terlicher KernspaltflOten, Gottinger Sch-riften zur Vor-und Fruhgeschichte hera-usgegeben von Herbert Jankuhn undKlaus Raddatz, band 14, K!arl WachholtzVerlag Neumunster 1975.Pred nama je vrijedna knjiga podnaslovom »Srednjovjekovne flaute scepom i prorezom u srednjoj i sje-vern oj Evropi; rasprava 0 sacuvanim

Jerko Bezić, Dostignuća i problemi etnomuzikološke djelatnosti u SR Hrvatskoj od 1945. do 1976. godine, »Zvuk«, br. 2, Sarajevo 1977, str. 62-74

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia