N. N.

N., N.

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

priop ćenja KADA POČINJE LJUDSKI 2IVOT? Njemački ilustrirani časopis Weltbild u broju 9. od 24. travnja 1984. donosi članak »Ein leben beginnt*. Članku je tendencija da pruži znan­stvenu podlogu borbi protiv pobačaja. Autori su članka Detlef Drewes i dr. med. Rainer Jonas. Zbog aktualnosti članka donosimo ga u prijevodu. Već 63 dana poslije začeća zametak (embrio) pokazuje znakove živog dje­teta. Mikroskopskim promatarnjem zapaženo je kako dijete stavlja palac u usta, kako se vrti i okreće, dapače i pretvrće kao dijete kad se igra, kadšto se zguri kao da se od nečega brani. Postoje posebne kamere koje vjerno bilježe sve pokrete zametka pod majčinim srcem. Ono što kamere medicinara posljednjih godina otkrivaju o djetetovu životu u majčinoj utrobi ne može a da ne utječe na obnovljenu raspravu o pobačaju. Rezultati takvih istraživanja i promatranja donijeli su nove odgovore na pitanje kada počinje ljudski život. Trudnica relativno kasno osjeća prve pokrete nero­đena djeteta. Čini se da mlado biće, čovjek u nastajanju, razmjerno dugo ne odaje znakove osjetnog života. To mnogima daje povoda da zametak u toj fazi još ne smatraju formiranim, oživjelim bićem, nego skupom staničnog tkiva koje se tek u zadnjim mjesecima trudnoće uobliče u ljudsko biće. Nove fotografske snimke dokazuju da čovjek nikada kasnije ne razvija i ne očituje tako snažnu stvaralačku aktivnost u razvitku vlastitog bića kao upravo u prvim tjednima nakon začeća. Proces razvoja zametka počinje već u ča­su fiziološke oplodnje, a ne tek poslije, kako se donedavna mislilo. To je čovje­kov razvoj koji završava tek smrću. Već u prvim danima, kada zametak nije veći od jednog milimetra, oblikuju se krvne žile. Oko 21. dana nakon oplodnje spajanjem dviju žilica nastaje srce koje odmah počinje snažno raditi. To su dani u kojima majka još nije ni svjesna svoje trudnoće. 408 U to vrijeme zametak još ima oblik okrugle ploče. Trećega tjedna počinje na jednom rubu te ploče snažni proces razvoja. Formiraju se dijelovi mozga — mnogo prije no što se donedavna mislilo. Srce i mozak već su u prvim počecima ljudskog bića instrument duše. Nakon što su počeli djelovati srce i mozak, cjelokupni razvoj vrlo brzo ide naprijed. Zametak raste u dužinu. U sredini postaje vidljiva osovina na koju će se smjestiti živčani sustav. Sve se to zbiva u četvrtom tjednu trudnoće kad maj­ka tek postaje svjesna da je zanijela. Zametak je tada velik oko pola centimetra, ali njegov razvoj već vode mozak i srce. U sedmom tjednu nakon začeća počinju se umnožavati stanice koje će poslije poslužiti kao podloga za živčani sustav. Kad se taj proces dovrši, zametak postaje sposoban primati stanovite oćute iz koline u kojoj se nalazi. Oko sedmog tjedna već je izgrađen vrlo komplicirani osjetni sistem. Pomi­canje je prvi, tihi govor zametka: stavlja ručice pred lice, prevrće se, zguri poput ježa, kao da osjeća neka opterećenja izvana. Danas znademo — razjašnjava profesor Sepp Schindler, pročelnik Odjela za psihološki razvoj na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Salzburgu — da du­ševna zbivanja i stanja počinju već u majčinoj utrobi te da dijete u vezi s maj­kom može primati osjećaje, a vjerojatno i predodžbe. Također znamo da dijete u majčinoj utrobi može reagirati na signale koje prima preko majke iz vanjskog svijeta. Tako se u djeteta već od početka razvoja, uz tjelesne funkcije, razabiru i psihičke manifestacije. Zato se psiholozi nadaju da će se u budućnosti moći ustanoviti koji dojmovi i koje iskustvo u odrasla čovjeka potječu još iz razdoblja prije rođenja. Naime, da između djeteta i majke u tjelesnom pogledu ima među­sobnih utjecaja, već je dobro poznato: prekomjerni alkohol ili nikotin škode nero­đenu djetetu a to, naravno, utječe na djetetovo psihičko stanje. Ovim konstatacijama rasprava o pobačaju dobiva novu težinu. Prema znan­stvenim istraživanjima zametka, očito je da je pretpostavka — s koje polaze da­našnja zakonodavstva da, naime, embrio u prva tri mjeseca još nije čovjek pa se zato u to vrijeme smije izvršiti pobačaj — bez znanstvenog temelja i posve sa­movoljna. U djetetovu razvoju potkraj trećeg ili početkom četvrtog mjeseca ne­ma nikakva opravdanja za takvo stajalište. Naprotiv, dijete je u to vrijeme u ve­likoj mjeri već ostvareni razvoj. Ruke, noge, prsti na rukama i nogama, glava, spol, oči, uši — sve je to potpuno razvijeno. »Tromjesečna« samovolja ima samo tu prednost da se do toga vremena trudnoća može prekinuti razmjerno jedno­stavnijim medicinskim sredstvima. Ono što pristaše teorije o pobačaju unutar prva tri mjeseca trudnoće gube iz vida jest redovita pojava da majke koje traže pobačaj izjavljuju kako zame­tak u tom razdoblju još nije čovjek. Tako čine da bi se na neki način opravdali i umanjili svoju odgovornost. Tim majkama treba reći: kad se pobačaj zbiva iz­među sedmog i desetog tjedna trudnoće, zametak je već razvijen čovjek. Na fo­tografskim snimkama ne opaža se samo spol nego se razabire da dijete u to vri­jeme već pokazuje reakcije koje upućuju na samostalne psihičke pokrete. Pri la­kom doticaju dijete povlači ruke ili noge, a to su očito funkcije živčanog sustava. Na majčine osjete dijete odgovara pokretima u njezinoj utrobi. Profesor morala u Miinchenu dr. Johannes Griindler izjavljuje, da je zame­tak u razvoju potpuni čovjek, da je život koji Bog neopozivo ljubi. 409 Ovi rezultati teolozima nisu uvijek bili poznati. Premda je Crkva oduvijek branila svaki zahvat u zametak, ipak se unutar Crkve raspravljalo o tome kada život u majčinoj utrobi dobiva dušu. Dugo je Crkva pristajala uz Aristotelovo mišljenje da muški zametak prima dušu 40. dan nakon začeća, a ženski 80. dan, te da je do tada embrio samo skup živih stanica koje se razvijaju u smjeru budu­ćeg čovjeka. Napretkom medicine, osobito nakon mikroskopskog proučavanja zametka, korigirala je Crkva svoje stajalište. Pa i žto se tiče oplodnje postojalo je prije otkrića mikroskopa krivo mišljenje. Smatralo se, naime, da je muškarčeva sperma isključivi nosilac novog života. Mikroskopskim je istraživanjima međutim utvrđeno da je začeće rezultat spajanja sperme s jajašcem u žene. Danas je unu­tar Crkve dovršena rasprava o pitanju kada embrio prima dušu. Odgovor je: u času kada se zbiva fiziološki proces oplodnje. Prof. Schindler tvrdi da je poznavanje psihologije još nerođenog djeteta da­nas na razini na kojoj je bila atomska fizika prije 20 godina. Ako nas sreća poslu­ži, poslije druge ili treće generacije dobit ćemo znanstveni uvid u to psihološko zbivanje. Priredio o. Ivna Kukttla D. I. 410 

Kada počinje ljudski život?

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia