Tomás Nyíri

Nyíri, Tomás

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

J E D A N A E S T TEZA O POLOŽAJU CRKVE U MAĐARSKOJ* Tomas Nytri Ovdje nije potrebno, niti je moguće, potanko opisati stanje Crkve u Mađarskoj. Umjesto toga zadovoljit ću se samo nabrajanjem nekih važnih crkvenih zadaća koje proizlaze iz sadašnjeg stanja. 1. CRKVA SE U MAĐARSKOJ MORA SUOČUJ SA SVOJOM PROŠLOŠĆU Za razliku od drugih zemalja, Crkve u Mađarskoj nisu sudjelovale u otporu i nenasilnoj revoluciji. Zato se sve više suočavaju s pitanjima o vlastitom držanju u uvjetima realnog socijalizma. Stoga bi bila prva za­daća prevladati prošlost. Crkve bi se trebale ispričati za svoje krivo po­našanje u tom vremenu, a svećenike i laike prema kojima su nepravedno postupale što prije pitati za oproštenje. To treba učiniti prije svega ka­tolička Crkva zbog nepravde koju je episkopat nanio bazičnim zajed­nicama. Crkveno vodstvo, naime, nije podržavalo njihovu borbu za po­štivanje slobode savijesti i vjerske slobode. 2. MORA SE RAZJASNITI PRAVNI POLOŽAJ CRKVE U MAĐARSKOJ Nejasan pravni položaj Crkve sve više opterećuje i Crkvu i javni život. Ustav i zakon o slobodi savjesti i vjere pretpostavljaju odvajanje države od Crkve kao po sebi jasno. Ali ništa ne kažu o odnosu jednoga prema drugome. Kakva bi bila jedna uravnotežena odvojenost dviju organizacija? Oporbene stranke trenutno prihvaćaju model odnosa prema kojemu se Crkvi u okviru državnog pravnog poretka priznaje mjesto i položaj Jednog udruženja, odnosno interesne udruge i na toj razini treba biti osigurano njezino djelovanje. Na Crkvu se gleda u sklopu pluralističkog i laičkog društva kao na jedno udruženje, pored drugih, od javnog značaja, koje zastupa i izražava specifične, naime, religiozne interese. Prema tom je shvaćanju društvo sveobuhvatni sustav odnosa i djelovanja koji ima različite podsustave. Pritom i država igra ulogu jednog podsustava. Za­pravo, i država i Crkva izmiču takvom segmentnom svrstavanju. Dakle, druga bi zadaća bila da se Crkva odredi prema tomu izazovu i barem izloži svoje vlastito stajalište. Pritom bi morala napustiti svoje stare uzore, koje je zavoljela. Uzor za budućnost morat će biti u smjeru manjinske Crkve i Crkve zajednice. * Ovaj kratki referat održao je prof. dr. Tomas Nyiri (Budimpešta) u sklopu ovogodišnjeg simpozija časopisa Conetiium u Budimpešti (12. - 13. lipnja 1992). Tema je bila: Položaj Crkue u svjetlu društvenih i političkih promjena. Autoru se zahvaljujemo na ljubaznom dopuštenju da njegov prilog uvrstimo u naš časopis. S njemačkog preveo: Nedjeljko Ante Ančić. 171 3. KATOUČKASE CRKVA U MAĐARSKOJ MORA KRITIČKI POZITIV­NO ODREDITI PREMA NOVOM VREMENU Razumije se da u Mađarskoj proces duhovnog razrađivanja Drugog vatikanskog sabora nije mogao napredovati u tolikoj mjeri kao u drugim dijelovima svijeta. K tome, ne može se nijekati da Rim pokušava prigušiti duh Koncila u Crkvi 1 na početak vratiti koncilsku obnovu. Utoliko mi se čini važnija treća zadaća: Što prije nadoknaditi taj proces, koji je u mnogim krajevima svijeta već odavno dobrano napredovao. Način raz­mišljanja i struktura katoličke Crkve u Mađarskoj još su uvijek napola feudalni, pa joj Je potrebna unutarnja promjena mentaliteta u smislu Drugog vatikanskog sabora. Do danas se u mađarskoj Crkvi ne osjeća duh demokracije, koji sada ulazi u mađarsko društvo. Temeljno je opred­jeljenje Koncila kritičko-pozitivni odnos Crkve prema "modernoj", kao po­vijesnom i kulturnom svijetu, koji je spram Crkve samostalan. Crkva ju je konačno prihvatila kao prostor svoga vlastitog postojanja i djelovanja. U to nužno spada prihvaćanje demokracije kao oblika državnog poretka i načina življenja i prihvaćanje dijaloga kao osnovnog uzorka crkvene komunikacije prema vani (i prema unutra) na temelju slobode savijestl i slobode vjere. Crkva samo onda može nastupiti kao braniteljica slobode i ljudskih prava u svjetovnom društvu, ako i sam u svom unutarnjem životu visoko cijeni ljudska prava. Međutim, zauzima 11 se netko danas u mađarskoj Crkvi u tom smislu za domokratlzaciju Crkve i za part­nerstvo, postaje već unaprijed sumljiv, dapače, optužuje ga se za otpad-ništvo. 4. CRKVA I KRŠĆANI SE MORAJU NA NOV NAČIN PRIPEMITI ZA KRŠĆANSKI ŽIVOT Važna bi zadaća bila priprema Crkve 1 kršćana za kršćanski život u postkršćansko i postmarksističko vrijeme povijesti gdje već odavno više ne postoje kršćanske i crkvene sredine, više se ne mogu kršćanska pravila vjere i života protegnuti na cijelo društvo, a životna snaga kršćanske vjere ovisi o svjedočanstvu pojedinca i zajednice na koju se oslanja. Uvje­žbavanje ovoga načina života u Mađarskoj se događa prije svega u raz­ličitim bazičnim zajednicama te u malim skupinama i novim pokretima. Želi li crkveno kršćanstvo u Mađarskoj biti kvasac vjere, a ne tek in­tegracijski elemenat sekularnog društva, Crkve moraju nanovo urasti u narod i rasti iz naroda. Budućnost nije u jačanju struktura ili osnivanju novih ustanova, nego u pluralističkom aktiviranju laika u samoj Crkvi. Oni moraju biti u stanju da obrazlažu i svjedoče svoju vjeru 1 etičke zahtjeve koji iz nje proizlaze za osobni i društveni život svakodnevnice. Oni trebaju svojim umnim sposobnostima, življenjem i vladanjem Izreći kršćansku vjeru u vrevi društvenih interesa i političkih prijepora. Obavez­no s mora mijenjati shvaćanje pape Grgura XVI., koje još prevladava u širokim krugovima mađarskog klera, da je Crkva nejednako društvo u kojemu su od Boga Jedni određeni da vladaju, drugi da se pokoravaju. 172 5. ODLUČNO SE MORAJU ODBACITI RESTAURATIVNE TENDENCIJE Peta bi zadaća bila odlučno odbacivanje restaurativnih i neoklerikal-nih tendencija. Slobodna Crkva u slobodnom društvu u gotovo punoj političkoj slobodi u Mađarskoj ne smije se povlačiti u sakralne prostore, ali ona ne smije ni vladati ili se dati instrumentalizirati za društvene i političke interese, nego se mora shvaćati kao savjest društva koja opo­minje. Utjecaj Crkve ovisi o snazi njezinih argumenata, o njezinoj vje­rodostojnosti i važnosti njezine prakse za društvo. Ona se ne smije ogra­ničavati na neka pitanja morala, nego čovjeku koji traži progovoriti svojom porukom u cijeloj širini života. Propast marksističko-lenjinističke ide­ologije ne povlači za sobom praktičnu religioznost. Riječi koje je ova ideologija desetljećima zloupotrebljava u svome rječniku: "mir", "jedna­kost", "sloboda", "demokracija" ili "socijalizam" kao i nove riječi: "plura­lizam", "tolerancija", "kompromis" ili "subsidijarnost" valja očitati u nji­hovom kršćanskom izričaju. Na pitanje odakle početi pri novim formu­lacijama i novim formama, ne treba odgovoriti restaurativnim posezanjem za prošlošću. 6. NEOPHODNO JE DJELOVANJE CRKVE KAO UTEMELJITELJICE VREDNOTA Premda se liberalni državni i društveni poredak ne dokazuje na odgovorima o pitanju smisla ljudskog života, ovisan je o tome da pokaže utemeljenim svoja vlastita, dijelom vrlo zahtjevna, načela (ljudsko dos­tojanstvo, dijalog, tolerancija) posredujući smisao. Da bi temeljna prava postigla svoju vrijednost i ostvarivost, moraju se temeljiti na kultiviranoj svijesti osnovnih vrednota. Crkve spadaju u one Instance koje posreduju takva osnovna shvaćanja i osnovne stavove za pojedinca i društvo. Tako doprinose stvaranju društvenog konsenzusa. Dakle, šesta bi zadaća bila da Crkva premda ona usputno, kao posljedicu svoga djelovanja, legitimira demokratski poredak i Jača osnovni konsenzus, ako ustreba - ostajući vjerna svojoj proročkoj zadaći - razotkriva nespojivost državnog i druš­tvenog djelovanja sa zahtjevom kršćanske poruke. 7. TEOLOZI ISTOKA I ZAPADA MORAJU SE ZBLIŽAVATI * Jedna od najvažnijih zadaća bila bi obnova teologije. Mađarska je teologija uglavnom ostala tamo gdje je bila prije 40 godina, tako da danas ne bilježimo 1992. nego 1948. godinu. I prije smo bili nezadovoljni otu­đenjem između teologije Istočne i Zapadne Europe. Međutim, tek sada nakon političkog preokreta postao je očigledan cijeli razmjer toga otu­đenja. Teološki je konzervatizam do sada bio najuspješnija vještina pre­življavanja: konzervativna je državna vlast, iz više razloga, pustila kon­zervativnu teologiju na miru. U realnom se socijalizmu uvijek moglo pozvati na vjernost teologije Rimu i papi. Tragično je u tome bilo da su većina teologa nasjeli toj varci pa su se i dalje ponašali prema zapadnoj teologiji i teolozima laicima kao čuvari pravovjernosti. Stoga bi sedma 173 zadaća bila ponovno zbližavanje teologa Istoka i Zapada što i od zapadnih teologa Iziskuje nemali napor. • T 8. U SVOJIM VLASTITIM REDOVIMA CRKVA MORA UZORNO ŽIVJETI POMIRENJE I MIR Naše Je društvo duboko podijeljeno i rastrgano. Mirni je prijelaz u demokraciju Još uvijek pred nama. I u Crkvi je protivljenje duhu po­mirenja glavno zlo nepovoljnih pastoralnih prilika: nepomirljivi teološki smjerovi, nepomirljive bazične zajednice, nepomirljivi svećenici, biskupi koji se ustežu da službu pomirenja shvate konkretno, župnici koji se ne smatraju nadležnim za službu pomirenja, teolozi koji se međusobno bore, Jedni drugima štete i više su privrženi svojoj taštini nego teologiji. Crkva ima nalog da posadašnjuje Božju ponudu pomirenja i mira. Ova služba mora postati stvarnom tako da Crkva u svojim redovima primjerno živi što znači pomirenje s Bogom i ljudima. Pokaže li Crkva kao društvo u svojim vlastitim redovima mogućnost pomirenja, možemo se nadati da će se i druge društvene skupine osvjedočiti o mogućnosti nenasilnog prev­ladavanja sukoba. Nakon svoga odlaska od učenika Isus ostavlja "nam-jesnlštvo" time što i dalje inkognito tu ostaje: Njegovi se međusobno ljube i po tome se prepoznaje njega. (Iv 13,31-35). 9. CRKVA MORA DOPRINOSU! MIROTVORSTVU U SREDNJOJ EUROPI S ovdje iznesenim usko je povezana deveta zadaća. I Crkve srednje Europe imaju još uvijek zadaću koju ne smiju od sebe odbijati: mirot­vorstvo u srednjoj Europi, u regiji u kojoj su izbila dva svjetska rata. Katolički Litvanci, Slovenci i Hrvati, luteranski Slovaci, srpski i rumunjski pravoslavci, erdeljski rumunjski unijatl, mađarski reformirani protestanti i katolički Sekleri, svi su pod udarom novonastalih nacionalnih suprot­nosti. Stari se nacionalizmi dijelom prenose preko samih Crkava i Crkve imaju teškoća u razlikovanju između religioznih osjećaja, ljubavi prema vlastitom narodu i nacionalne ograničenosti. Crkve bi trebale doprinijeti da ljudi dotične regije vide svijet onakvim kakav on i jest: složena zajed­nica tisuća, dapače milijuna neponovljivih subjekata koji uz svoje po­greške i loše sklonosti Imaju i stotine lijepih osobina. 10. CRKVA MORA KRITIČKI PREVLADATI SVOJ ANTIJUDAIZAM Komunisti nisu riješili antijudaizam, samo su ga potisnuli, ako ne i poticali pod plaštem anticionlzma. Deseta bi zadaća bila kritičko prev­ladavanje crkvenog antijudaizma. I u Mađarskoj bi konačno trebalo pro­vesti barem one mjere koje je Rim propisao nakon Drugog vatikanskog sabora s obzirom na antisemitizam na području liturgije, vjeronauka i propovijedi. Sadržaj smo Isusove poruke tek onda shvatili u dostatnoj mjeri ako u njoj spoznamo prosvjed protiv svih oblika religioznog 1 socijal­nog obespravljenja i prinude. 174 11. CRKVA MORA POSREDOVATI VJERU TAKO DA BOGA NE NAU­ČAVA IZVANA, NEGO DA IDE USUSRET NAJDUBLJIM LJUDSKIM ISKUSTVIMA U svezi s tim doslovno nam se nameće poznati doživljaj Sorena Klerkegaarda. Jednom je kao student išao ulicama Kopenhagena noseći košaru rublja. Konačno nade dućan na kojemu je pisalo: "Ovdje se pere i glača rublje." Klerkegaard ude i stavi košaru na stol. Na njegovo iz­nenađenje djevojka koja ga je posluživala smiješeći se reče: "Varate se, gospodine, ovo nije praonica, ovo je tvornica etiketa; ovdje se ne pere i ne glača rublje, ovdje se prave etikete na kojima stoji: 'Ovdje se pere i glača rublje." Isto tako je, smatra Klerkegaard, s objektivnim govorom o Bogu, i isto tako je, po mome mišljenju, sa samo verbalnim, Izvana naučenim govorom o Bogu (sladunjavim govorom s propovjedaonice). Posredovati vjeru u našemu razočaranom, od ideologije umornom, postmodernom svijetu znači doći ususret najdubljim iskustvima čovjeka, aktualizirati ih, oživjeti ih, iskopati ih ispod naslaga urušenog svijeta. Samo se tako može posredovati i ostvarivati vjera, koja ljudima omogućuje da idu svojim putem s onu stranu marksizma, komunizma, postmoderne. 175 

Jedanaest teza o položaju Crkve u Mađarskoj

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia