Stjepan Sremac

Sremac, Stjepan

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

391Prikazi i kritikeImJ IJ ml (1-6. takt),I:'TIJ IJ [ (7-8. i 15-16. takt),UTI J IJ J I (9-10, 11-12 .. i 13-14.takt),InmlJ J (17--18, 19--20. i 21--22takt) iInmU 1 (23--24, 25--26. i 27--28takt).Mozda je nizanjem izoliranihjednotaktnih metroritamskih pojava,koje su tek asnova ritamskih obra-zaca glazbenih redaka, autor nasto-jao izbjeei ispisivanje velikog _orojaritamsk~h varijanti istog glazbenogretka; no, mogao je to postiei i dru-gim nacinom, npr. odabiranjem naj-ucestalijeg ritamskog obrasca. Osimtoga, upozoravam da je vjerojatnotiskarskom nepaznjom doslo do za-mjene rednih brojeva primjera kojisu donijeti uz rilamske obrasce nastranicama 246. i 247, tako da npr.ritamski obrasci navedeni uz pri-mjer br. 10 odgovaraju primjeru br.207.Knjiga zavdava sazetkom na en-gleskom jeziku, u kojemu su neis-pravno prevedeni neki muzicki poj-movi (npr. »metricka struktura« kao»tempo structure«, »takt« kao »tem-po« i sl.), pregledom literature 0instrumentalnoj f.olklornoj glazbi,sadrZajem knjige i neuvezanim lis-tom s ,ispravkama gresaka koje suse potkrale u tisku.Grozdana Marosevic-BrnetieMihailo Dimoski, Makedonski narodniora, Od repertoarot na ansamblot zanarodni igri i pesni »Tanec«. Makedon-sko narodno tvorestvo, Orska narodnatradicija, Kniga 2, Institut za folklor -Skopje, Nasa kniga, Skopje 1977, 240 str.Ako usporedimo bogatstvo fol-klornih plesnih tradiaija nasih na-roda i narodnosti i broj zabiIjezenihi publiciranih plesova, uocit cernavelik nerazmjer, naravno na stetuovih drugih. Razlog tomu je, prijesvega, sto se u nas relativno kasnopocelo sustavno proucavati i bilje-ziti plesne tradicije. Drugi ne manjevazan razlog je nedopustivo malenbroj strucnjaka etnokoreologa kojise na profesionalnoj osnovi strucnoi znanstveno baveovom problema-tikom.Organizirana etnokoreoloska dje-latnost u Makedoniji pocinje krajem1950. godine osnivanjem Muzikolo-sko-koreografskog odiela u okviruFolklornog instituta NR Makedonijeu Skopju (sada Institut za folklor»Marko Cepenkov«). Zadatak togodjela je da sakuplja, sistematizirai proucava makedonski muzicki iplesni folklor. Medu prvim rezul-tatima takve djelatnosti jest i zbirkadvadeset makedonskih narodnih ple-soya, koju su pod ,imenom »Ma-kedonski narodni ora« priredili zatisak suradnici Folklornog institutaZivko F.irfov i Ganco Pajtondziev(Skopje 1953). Sve te plesove zabi-l.iezili su neposredno autori na smo-trama i f,estivalima od pojedinacai grupa. Za zapisivanje plesnih po-kreta autori su stvorili vlastiti sis-tern od 63 koreografska znaka.Godine 1973. Institut za folkloru svojoj ediciji »Makedonsko na-rodno tvorestvo - Orska narodnatradicija« kao prvu knjigu izdajeMakedonski narodni ora Gance Paj-tondzieva. Autor je tu objavio zapise106 plesova iz istocne Makedonije.Paralelno je upotrijebio dva sistemazapisivanja plesova: sistern upotri-jebljen u zbirci iz 1953. glodine,ovdje razraden u nekoliko stotinaznakova, i Labanovu kinetografijukao opee usvojen medunarodni si-392Narodna umjetnost XVIIstem. Svi su plesovi zabiljezeni pri-likom terenskog istrazivanja.U okviru biblioteke casopisa «Ma-kedonski folkIor« suradnik InstitutaMihailo Dimoski objavio je mono-grafiju Orskata tradicija vo seloInjevo, gdje je donio zapise 13 ple-sova s vanijantama, zapisanih laba-notacijom. I taj je r,ad rezultat te-renskog istrazivanja.U ovom kratkom pregledu pub-licirane koreografski formirane gra-de makedonskih autora (makedon-ske narodne plesove objavile su isestre Danica i Ljubica Jankovic usvojim knjigama Narodne igre I,III i IV, i neki bugarski autori) pot-rebno je spomenuti i izdanje Pro-svjetong sabora Hrvatske Makedon-ski narodni plesovi, autora ElsieDunin, Mihaila Dimoskog i Stan i-mira Visinskog (Zagreb 1973). Tu jeobjavljeno petnaest plesova iz sv~hkrajeva Makedonije, koje je jedanod autora, Stanimir Visinski, nauciokao plesac u ansamblu »Tanec« Hina raznim festivalima i smotrama.Plesovi su u toj zbirci zabiljezenilabanotacijom.I kao najnovija tu je knjiga Mi-haila Dimoskog Makedol1ski narodniora od repertoarot na ansamblo$ zanarodni igri i pesni »Tanec«, kojucu ovdje prikazati.Upada u oCi da su od pet nabro-jenih izdanja dva rezultat sistemat-skih terenskih istrazivnaja, a tri do-nose plesove zabiljezene na raznimsmotrama i fest iva lima izvornog fol-klora iIi su iz repertoara ansambla»Tanec«. Moze se postaviti pitanjekoliko su scenske izvedbe plesnog iglazbenog folklora pogodne za stva-ranje zakljucaka 0 etnokoreoloskimi etnomuzikoloskim karakteristika-rna pojedinih krajeva.Prije svega tu imam u vidu iz-vedbe tzv. izvornih grupa, za kojese pretpostavlja da su na scenu do-nijele svoje tradicije u manje-viseautenticnom obliku. Uz dul&anopreztakve su prezentacije pogodne zakoreoloske i muzikoloske analize,koje ee se pozabaviti neposrednimplesnim Hi glazbenim elementima(npr. metroritamska struktura, odnosplesne iglazbene fraze i s1.), i natoj razini mogu posluziti za odre-dena uopeavanja. Na pitanja pori-jekla, razvoja, sirenja, vrsta i sta-nja plesnih i glazbenih elemenataodgovorit ce solidno fundirano te-rensko istrazivanje, koje ce obuhva-titi ne sarno biljezenje tih pojavanego i njihovo funkcioniranje uodredenim historijskim i drustveno-ekonomskim prilikama. Valja uzetiu obzir Ii odnos samih nosilaca tra-dicija prema vlastitoj tradiciji (od-nos prema novim plesnim i glaz-benim oblicima i starijim koj.i sujos u »zivoj praksi«, odnos premaoblicima koji viSe nisu u »praksi«i s1.). Za rjesavanje pitanja dija-kronijskog razvoja (i njegova utje-caja na sadasnje stanje) potrebnoje konzultirati i historijske izvore(arhivska grada, razlicit objavljenimaterijal, likovni materijal).Uza sve to, praeenje, biljezenjei objavljivanje plesnih i glazbenihtradicija koje se prezentiraju nasceni korisno je i potrebno. Vee sampregled repertoara pojednih izvor-n~h grupa moze posluziti kao odlicanputokaz za terensko istrazivanje. Ta-koder se moze uociti koje promjenenastaju prilikom prenoseni'a traddcij-skih oblika u scenski okvir. To jeutoliko vaznije, sto vee sada imamosituaciju da je veei dio tih tradicija,pogotovo starijih, nestao iz svako-dnevne prakse i nastavio svojzivotna sceni, a taj se proces odvija idalje. Nije zanemarivo ni povratnodjelovanje scenskih izvedbi na sva-kodnevnu praksu.Dok se scenske izvedbe plesnogi glazbenog folklora izvornih grupajos ne udaljuju suviSe od autenti-cnih oblika, drug a je situacija srazlicitim folklornim ansamblima,biloamaterskim bilo profesionalnim.Tu vise nije prisutno sarno nuznoprilagodivanje sceni, kako je to obi-cno slucaj kod izvornih grupa, zbogskraeivanja trajanja pojedinog pIesaili glazbe, vee tu nalazimo Citav nizopravdanih i neopravdanih inter-vencija u osnovni smisao i sadrZajplesnih i glazbenih elenienata. Veenaoko neznatna intervencija, kao393Prikazi i kritikeubrzanje tempa, moze imati znatnogutjecaja na stH plesanja iIi na iz-vedbu razlicitih ukrasa u glazbenojpratnji. Stoga su umjetnicke obradeplesnog i glazbenog folklora, ovisnoo stupnju stiIizacije, viSe iIi manjenepouzdane za donosenje odredenihzakljucaka, i cesto ne pruzaju visemogucnosti od postavljanja radnihhipoteza. Tek odlicno poznavanje au-tenticnog mate~ijala, koji je upotri-jebljen :z,a umjetnicko oblikovanje,pomoei ee da se ustanovi gdje seradi 0 autenticnom saddaju, gdje 0uspieloj Hi neuspjeloj umjetnickojnadgradnji.U pripr,emama za svoju knjiguMakedonski narodni ora od reper-toarot na ansamblot za narodni igrii pesni »Tanec« Mihailo Dimoski jekrenuo u izuzetno deli kat an posao.Autovova zelja je bila da, ~ko samkaze (Uvod, str. 6), materijal prikazeu izvornoj formi onako kako se is-punjava u narodnoj praktici. Raz-vojni put profesionalnog ansambla»Tanec« pruzao je za toodredenemogucnosti. Po osnutku 1949. godineansambl je imao na repertoatu ple-sove i pjesme u autenticnom obliku.U prostorije ansambla pozivani sunajbolji pojedinci i grupe, plesaci,pjevaOi i sviraci iz raznih krajevaMakedonije, zapazeni na republickimsmotrama izvornog folklora, koje suse oddavale neposredno nakon os-lobodenja zemlje u Bitoli, Skoplju iStipu. Tu su oni demonstrirali svojeplesne i glazbene tradicije i pruzalimoguenost cIanovima ansambla dase na neposredan nacin upoznaju sasvim stilskim i drugim osobitostimaovih tradicija. U formi kako je nau-cen od demonstratora taj je materi-jal uspjesno prezentiran na sceni svetamo do 1958. godine, kada se u tra-zenju novoga scenskog izraza k~enu-10 u obradu i stilizaciju Ltako svevise udaljavalo od autenticnih oblika.Da bi ponovno dosao do oblika kojesu demonstrirali narodni prakticari,autor je morae odstraniti sve nad-gradnje, inovacije i deformacije, ko-je je donio nov nacin scenskog obli-kovanja. U tom se mu pomagali naj-stariji i najiskusniji clanovi ansam-bla, oni isti koji su ucili od narodnihplesaca i kojd su to kasnije prezen-tirali na sceni.Valja ovdje upozoriti na jednuspecificnu opasnost. Tokom zivotajednog pIes a na sceni, bez obzira daIi je on u autenticnom obliku iIistiliziran, dogadaju seodredene pro-mjene koje nesvjesno unose samiplesaci. To moze biti prorpjena tem-pa (najcesce ubrzanje), promjena ne-kih stilskih karakteristika (npr. skra-Civanje iIi poveeavanje vertikalneamplitude pokreta), pa cak i nekepromjene unutar strukture plesnogmotiva. Kako se te promjene doga-daju postupno tokom vr,emena, cestoizmakmu i strucnom nadzoru. Ti suprocesi prisutni i u zivom funkcio-niranju folklornog plesa na samomterenu, ali se tamo odvijaju jos mno-go sporije.Znajueiautora kao odlicnog po-znavaoca makedonskoga plesnog fol-klora, a isto tako .i repertoara »Tane-ca«, vjerujem da je uspjesno izbje-gao svim opasnostima postupka »ciS-cenja« i maksimalno se pribliziotradicijskim oblicima. Taj je trudrezultirao s 45 objavljenih zapisaplesova iz gotovo svih krajeva Ma-kedonije, a uz vise od polovice ple-soya objavljene su i mnogobrojnevarijante. Dimoski posebno upozo-rava da ova grada ne predstavljasliku sadasnjeg repertoara »Taneca«.Knjiga je podijeljena u dva os-novna dijela: Etnokoreoloske kara-kteristike plesova i MeIogrami ikinetogrami. U prvom dijelu (Ento-koreolo,ske karakteristike pIesova)autor dznosi rezultate koreoloske imuzikoloske analize grade. U desetpoglavlja obuhvaeeni su i obradenisvi vazniji plesni i glazbeni elementi.To su: forme plesova, drzanje ple-saca pri plesanju, podjela plesova pospolu, imena plesova, instrumentalnai vokalna pratnja plesova, stilske ka-rakteristike, metroritamske struktu-re, odnos ,izmedu ritma koraka i rit-rna melodije, odnos izmedu muzickei plesne fraze, modifikacije u muzic-koj pratnj,i plesova. Rezultate analizegrade Dimoski cesto dopunjuje iiskustvima sv,ojih terenskih i stu-dijskih proucavanja makedonskoga394Narodna umjetnost XVIIplesnog i glazbenog folklora. Dobarprimjer je poglavljeo stilskim ka-rakteristikama, gdj.e najpr.ije dajepregled osnovnih stilskih karal~teris-tika plesanja u Makedoniji, a zatimdetaljno obraduje sve vaznije stilskeelemente izobjavljene grade uz pri-kaz tehnike izvodenja. Medu ostaLimDimoski upozorava i na jednu poja-vu karakteristicnu ne sarno za pl€-sove iz repertoara »Taneca« negouopce u plesnoj tradiciji Makedonij,e.To je fenomen nesinkroniziranog od-nosa plesne i muzicke fraze. Feno-men se sastoji u tome da plesna imuzicka fraza pocinju istovremeno,da bi se nakon odredenog broja tak-tova razjedinile i nakon nekolikoponavljanja opet poklopile. Taj seproces ponavlja bezbroj puta. Dotakvih razjedinjavanja dolazi zatosto je jedna od fraza (plesna iii mu-zicka) kraca (duza) od druge. U ana-liziranom materijalu takvih primje-ra ima viSe i autor ih dijeli u neko-liko grupa.U drugom dijelu knjige Melogra-mi i koreogrami) prezentirana jesarna grada. Materijal je sred€n poslozenosti koreografske sadrZi.ne imetroritamske strukture. Najprijedolaze plesovi s najjednostavnijomkoreografskom saddinom i s naj-manje metarskih jedinica u jednomtaktu. Svaki pojedini pIes sadrZi po-datke za 10kalitet, sastav plesaca,ddanj.e plesaca, metar, ritam koraka,osnovne karakteristike plesa, poce-tnu poziciju. Za melodijske zapiseautor se najcesee koristio autenti-cnim materijalom .iz arhiva Institutaza folklor u Skopju (steta je da uzmelodijski zapis nije dan i podatako instrumentnu koj,i ga izvodi). Zapisiplesova radeni su Laban-Knustovomkinetografijom, a svaki pojedini pIesopisan je detaljno i rijecima.Na kraju knjige nalazimo i mno-gobrojne registre, koji znatno olak-savaju pristup gradi.Namijenjena ne sarno znanstve-nim radnicima nego i siroj publici,ova ce knjiga u potpunosti zadovo-ljiti i jedne i druge, a sazetak nafrancuskom jeziku omoguCit ee pris-tup i stranim citateljima.U tokn pisanja ovog prikaza, upunoj stvaralackoj zrelosti, MihailoDimoski podlegao je iznenadnoj iteskoj bol.esti. Time je ma.kedonskai jugoslavenska etnokoreol,ogija iz-gubila istaknutog strucnjaka.Stjepan SremacJerko Bezi6 - Walter W. Kolar, A Sur-vey of Folk Musical Instruments -Membranophones, Published by DuquesneUniversity TamburitZlans, Institute ofFolk Arts, Pittsburgh, Pennsylvania 1978,17 str.Uz nekoliko rijetkih djela 0 fol-klornoj glazbi iIi folklornim glazba-lima Jugoslav.ije, publiciranih najednom od svjetskih jezika, pojavilose izdanje na engleskom jeziku kojeje posve6eno membranofonim _fol-klornim glazbalima Jugoslav,ije. Ovocljelo PregIed folkIornih gIazbaIa Ju-gosIavije - membranofona gIazbala,koje cemo prikazati, drugo je po re-du objavljeno djelo istih autora.Prvo djelo je objavljeno 1975. godinepod istim pocetnim dijelom naslovaPregIed ... ,ali odreduje drugu sku-pinu glazbala, idiofona glazbala. Veciz ta dva navedena naslova vidljivoje nastojanje autora da se podaci 0folklornim glazbalima Jugoslavije iz-nesu sistematicno. Oba djela su pi-sana s namj.erom da budu pomagalastudentima. Zbog navedene namjere,a djelomicno zbog malobrojnostiglazbala tih skupina, ta djela nemajuvelik broj stranica (prvo djelo 0 idio-fonim glazbaIima ima opseg od 23,a drugo od 17 stranica). U -oba jesveska dosljedno provedena medu-narodno poznata klasifikacija folklo-rnih glazbala prema Sachsu i Horn-bostelu. Svako poglavlje za pojediniinstrument oznaceno je klasifikacij-skim brojem HS sustava za tu vrstuglazbala, sto znatno olaksava stu-dentima snalazenje unutar samogsustava. Premda je taj sustav pri-hvacen zbog svoje prakticne vrijed-nosti, autori upozoravaju na nekeotvorene probleme pri klasificiranjupojedinih nasih glazbala prema tomsustavu. Na primjer, to su slucajevi

Mihailo Dimoski, Makedonski narodni ora, Od repertoarot na ansamblot za narodni igri i pesni »Tanec«. Makedonsko narodno tvoreštvo, Orska narodna tradicija, Kniga 2, Institut za folklor - Skopje, Naša kniga, Skopje 1977, 240 str.

Mihailo Dimoski, Makedonski narodni ora, Od repertoarot na ansamblot za narodni igri i pesni »Tanec«. Makedonsko narodno tvoreštvo, Orska narodna tradicija, Kniga 2, Institut za folklor - Skopje, Naša kniga, Skopje 1977, 240 str.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia