Ivan Lozica

Lozica, Ivan

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

355Prikazi i kritikeklornih zanrova duguju mnogo tojmetodi. U uvodnom dijelu autorraspravlja 0 komparaciji kao postu-pku i kao metodi, 0 folkloru i tipo-logiji, 0 tipologiji i historijL Prvije dio knjige posvecen nastanku hi-storijsko tipoloske teor,ije i njezinuformiranju tridesetih godina. Drugidio govori 0 odnosu te teorije i tra-dicionalnog komparatdvizma. Tu au-tor daje vlastitu kritiku tradicio-nalnog migracion.izma, da bi se utreeem dijelu obratio problemimahistorijske tipologije Zanrova, a ucetvrtom opcim problemima tipo-logije folklora. Mozda je za nas naj-zanimljivija autorov,a krritika mono-grafije Maje Boskovie-Stulli Naro-dna predaja 0 vladarevoj tajni kojuon nesumnjivo cijeni, ali joj i pred-bacuje svojevrstan danak migraoio-nizmu i zaobilazenje historijsko ti-poloske problematike. U zakljuckuautor primjeeuje da je historijskotipoloska teorija u usponu, da suuspjesi veliki, ali se isto tako zalazei za neophodnu samokriticnost, zaizbjegavanje aksiomatizacije temelj-nih postavki i za kriticku provjerudostignuea.Ivan LozicaPoetika iskusstva sIova, Nauc. red. S. G.Lazutin, Redaktor L. N. Necepaeva, Iz-datel'stvo Voronezskogo universiteta, Vo-ronez 1978, 149 str.U ediciji Poetika iskusstva slovaizlaze CIanci koji se bave pHanjimapoetike kako pisane (sovjetske istrane), tako i usmene knjizevnosti;ta su izdanja podjednako namije-njena folkloristima i drugim knji-zevnim teoreticarima. Tako je i uovoj knjizi: folkloristickoj proble-matici posveeeno je sest od petnaestobjavljenih radova.V. E. Gusev raspravlja 0 pojmufolklorne stilistike, polazeei od dvoj-nog znacenja termina. Stilistika mo-ze biti shvaeena kao sveukupnostumjetnickih sredstava jezika, ali istotako i kao disciplina koja se timsredstvima izraza bavi Stilistikomdalje autor naziva samo znanost 0stilu i luci stiIistiku kao lingvistickudisciplinuod filoloske sti1istike, kojaukljucuje i individualni izraz piscaa ne sarno jezik kao sredstvo komu-nikacije. Pisuei dalje 0 :£iloloskoj sti-listici, Gusev opaza dvije tendencije.Prva podreduje poeticku analizu je-zicnoj, a drug a lingvistickom anali-zorn rjesava pitanja poetike. Autorsmatra da filoloska stilistika kak-vom se koristi znanost 0 pisanojknjizevnosti nije primjenljiva na us-menu knjizevnost. U pisanoj se li-teraturi zanrov,i i stilovi ne podu-daraju, moguee je napisati episto-larni roman, ili roman u stilu dnev-nika iIi kronike. U usmenoj knji-zevnosti nije tako, jer bajka mozebiti sarno u stilu bajke a predaja ustilu predaje. Dok u pisanoj knji-zevnosti likovi govore vlastitim, ill-dividualiziranim rjecnikom, u us-menoj knjizevnosti likovi uglavnomgovore rjecnikom pripovjedaca. Li-terarna stilistika razradena je namater.ijalu pis.ane knjizevnosti, apredmet i metode stilisticke analizefolklora morali bi se, po misljenjuautora, zasnivati na svojstvima sa-mog folklora. Gusev smatra da s.efolklor od pisane knjizevnosti nerazlikuje sarno usmenoseu, j,er sefolklorom ne smatra sarno usmenaknjizevnost, nego i glazba, pIes, dra-ma. Glazbeni i dramski elementipr,isutni su i pri izv,edbi usmeneknjizevnosti, pa se tako j,ezik u us-men oj knjizevnosti ne javlja kaoautonomno podrucje. Stil folklorazavisi 0 zanru i funkciji, svakomzanru pripada odredeni stiI. Gusevupozorava na kolektivni karakterstila u folkloru, za razliku od na-glasene individualizacije stila u dje-lima pisane knjizevnosti. Clanak na-stoji zacrtat.i stilistiku folklora kaozasebnu znanstvenu disciplinu kojaproucava stil folklora kao sveukup-nost sredstava izraza. Ta se sveuk-upnost promatra kao s.istem (s pod-sistemima) kolektivnih funkcional-no-umjetnickih sredstava folklora(knjizevno-glazbeno-kinetickih). Mo-guee je, pise Gusev, analizirati po-jedine elemente, stilska obiljezjajezika, glazbe, plesa iIi drame, alimoramo imati na umu svrhu tih356Narodna umjetnost XViistilistickih ispitivanja i omogucitisintezu s cjelinom stila folklora kaoslozenog sistema.StavovJ. V. E. Guseva 0 stilisticifolklora svakako su zanimljivi i po-ticajni iako se ne moramo s njimau potpunosti sloziti. Folklor ne poz-naje indiv,idualne stilove stvaralacau tolikoj mjer.i kao pisana knjizev-nost; to je pomanjkanje individual-nog izraza na neki nacin nadokna-dena raznolikoseu zanrova, sto suzamijetili jos Jakobson i Bogatirjov.Ipak, smijemo Ii u potpunosti poisto-vjetiti stilove i zan rove folklora?Ne predstavlja li i malo odstupanjeod norme stilem? Zar dobri pripo-vj,eda&, pjevaci itd. nemaju vlasti-toga stila? Upravo ispitivanje pojavausmene knjizevnosti u njihovu kon-tekstu (a ne iz zapisa) pokazuje daindividualni stilovi postoje. Dalje,je li moguee ,iz stilSkih obiljezjapojedinih knjizevnih, glazbenih, ple-snih i dramskih zanrova apstrahiratineka zajednicka svojstva koja bitvorila odredeni folklorni stil? Nijeli folklorni stil podlozan mijeni, jeIi moguea povijest folklora, periodi-zacij a folklornih stilova? Napokon,otvoreno je i pitanje svrhe i karak-tera opee stilistike folklora. Mora-mo se cuvati Volfflinove pogreske -izrazajna sredstva jesu elementiumjetniokog stvaranja, ali umje-tnost ne mozemo objasniti golim ,iz-razajnim sredstvima ni iz njih iz-vedenim apstrakcijama. Sva ta pi-tanja i ograde ne znace 08. folklo-risticka stnistika nije potrebna -knjizevnoznanstveni aparat, izgra-den proueavanjem pisane literaturenije dostatan folkloristima, on morabiti dopunjen novim elementimai u tom smislu nastojanja V. E.Guseva mozemo sarno pozdraviti.Drugi prilog u knjizi jest radS. G. Lazutina 0 uzajamnoj poveza-nosti umjetnickih sredstava jezika ikompozicijski.h postupaka u folklor-nim djelima. Autor tu vezu pokazujena primjerima razlicitih zanrova, dabi zakljucio da su umjetnicka sred-stva jezika i postupci kompozicije usvakom folklornom zanru razliciti,da se nalaze u neraskidivom jedin-stvu zajedno s drugim formalnimobiljezj,ima (sizeom, stihom, melodi-jom itd.), s kojima cine cjelovit um-jetnicki sistem, stilski oblik, nepo-novljivu stilsku individualnost zanra.L. B. Kozlovceva piSe 0 konta-minaciji ruskih narodnih lirskihpjesama. Autorica razlikuje dva tipakontaminacije, stvara1acku (umje-tnicki motiviranu) i mehanicku. Tedvije vrste kontaminacije nisu po-djednako rasprostranjene u svim lir-skim zanrovima. Kontaminaciji po-goduj,e slobodna, asocijativna kom-pozicija lirskih pjesama, slabljenjeveze izmedu simbolickih i realnihs1ika, jaeanje individualnosti u pje-snickom procesu, kao i promjenadrustvenih grupa. Kozlovceva u kon-taminacijama 18. i 19. stoljeea u ve-eini slucajeva vidi primjere umje-tnicki motivirane kontaminacije, doku nov,ijim primjerima, po njezinusudu, prevladava mehanicka konta-minacija.Clanak A. F. Nekrilove 0 nekimosobitostima stila gradskoga kaza-lisnog folklora nadovezuje se napoznata istraZivanja sajamskog fol-klora Bahtina i Bogatirjova. Auto-rica postavIj,a pitanje je li mogueegovoriti 0 ruskom kazalisnom fol-kloru gradskih praznika i sajmovai postoj.i li jedinstven, zajednickistil gradskih narodnih veselja. Onasmatra da je na stil gradskog naro-dnog pr,aznika djelovalo vise cini-laca: poseban karakter smijeha nagradskim trgovima u praznicno vri-jeme, utjecaj gradskog nacina Zi-vota na ukus koftisnika zabave, ka-zaHSnaobiljezja veeine sajamskiihveselja i njihova komercijalna stra-na. Rad A. F. Nekrilove ilustriranje mnogobl'ojnim primjerima i po-dacima 0 oblioima ruskoga gradskogkaza1iSnog folklora i u tome je nje-gova najveea vrijednost.A. 1. Kretov pis-ao je 0 frazeolo-gizmima kao sredstvima umjetnic-kog izraza u kratkim pjesmama izokolice Voronjeza, a N. 1. Kopilovao folklornom epitetu i stilu roman-tiokih balada i pjesama prve tre-cine 19. stoljeea.357Prikazi i kritikeOstali radovi u knjizi ne pripa-daju iolkloristickom podrucju i ne-eemo ih ovdje prikazati.Ivan LozieaStudies in East European Folk Narrative,Edited by Linda Degh, American Folklo-re Society "ad the Indiana UniversityFolklore Monogr,aphs Series, IndianaUniversity - Folklore Institute, Blo-omington, Ind., 1978, 678 str.Knjiga radova 0 istocnoevropskimnarodnim pripovijdkama, i,ako ob-javljena tek 1978., rezuzultat jeznanstvenog skupa u Kj2Ibenhavnu iKielu 1959. i odluke Madarskog et-nografskog drustva da na engleskomjeziku objavi knjigu koja bi znan-stvenim krugov:ima Zapada pribli-zila rezultate istocnoevropskih is-traz.ivanja usmene proze. Ovdje tis-kani radovi napisani su izmedu 1961.i 1965., izdavacki su se poslovi odu-Uili, pa knjiga tako predstavljanaknadnu informaciju i ne mozevise posluz.iti onoj svrsi kojoj jeprvobitno bila namijenjena. Ipak,cak i ovako zakasnjeli podaci po-kazuju da su istocnoevropski istra-z,ivaci usmene proze bili medu pr-v:ima koji su se jalovom traganju za»izvornim« oblikom price suprotsta-vili uvodeei suvremenije i slozenijemetode istrazivanja prica u kontek-stu i posveeuju6i vise paznje pripo-vjedacima .i njihovoj interakciji spublikom. Urednica Linda Degh uuvodu je upozorila da su istocno-evropski znanstvenici takvim svo-j.im metodama otvorili put ist1'a2.i-vanjuoblika, stila, strukture i kom-pozicijskih elemenata, kao i istra-zivanju njihove meduzavisnosti, pr,i-jelaznih oblika i razlicitih etnickihi interetnickih posebnosti. Otvorenesu i moguenosti za istrazivanje es-tetike usmene proze. dihotomije fa-ntazije i realnosti itd.Knjiga j,e podijeljena na dva di-jela. U prvom su dijelu komp31'a-tivne studije usmene proze. PertevNaili Borat,av pisao je 0 odnosu baj-ke i drugih pripovjednih zanroVa,Maja Boskovie-Stulli 0 sizeima na-rodnih bajk,i u hrvatskim i srpskimepskim pjesmama, Imre Ferenczi 0povijesti, narodnim legendama i us-menoj tr;adiciji, Vlajko Palavestra 0genezi dviju legendi 0 vojvodi Stje-panu, Ilona Dobos 0 istinitim prica-rna, Vilmos Voigt 0 izucavanju us-mene knjizevnosti u Sovjetskom Sa-vezu, a Karel Horalek 0 balkanskimvarijlantama jednog motiva Anupi Bata, AaTh 315B).Drugi dio knjige saddi radove 0pripovjedacima i .0 njihovoj umje-tnosti, a autori su Corneliu Barbu-lescu. Cvetana Romanska, P.V. Lin-tur, Sandor Erdesz, Olga Nagy, J6-:<efFarag6 i Tony Brill.Ivan LozicaPatterns in Oral Literature, In WorldAnthropology, general editor Sol Tax,editors Heda Jason, Dimitri Segal, Mou-ton Publishers, The Hague, Paris 1977,VII -/- 333 str.ad 15. do 18. kolovoza 1973. odr-zan je u Kj2Ibenhavnu znanstveniskup 0 strukturi u usmenoj knji-zevnosti, kao dio 9. kongresa antro-poloskih .i etnoloskih znanosti (Chi-cago, rujan 1973). U knjizi su nekiod radova s tog znanstvenog skupa,a ukljuceni su i prilozi koji su sti-gli naknadno.Proucavanje usmene knjizevnostioduvijek je hilo vezano uz lingvi-sticka ,istrmzivanja. Nerijetko su seisti ljudi bavili i lingvistikom i fol-kloristikom. Kao sto su u proslomstoljeeu obje discipline bile povi-jesno usmjerene, tako i u ovom sto-Ijeeu razvoj strukturalisticke lingvi-stike i semiotike donosi srodne po-kusaje i na folkloristickom podru-cju. Radovi u knjizi opisuju modeleusmene knjizevnosti na razlicitimrazinama Ii na razliCite nacine, Pro-llcavanj,e usmene knjizevnosti uzpomoe strukturnih modela moze po-mod rjesavanju mnogih problemavezanih uz pitanj.e 0 zakonitostimaizvedbe i kompozicij,e usmeno-knjli-zevnih tekstova. Poceci su takV1a

Poetika iskusstva sIova, Nauč. red. S. G. Lazutin, Redaktor L. N. Nečepaeva, Izdatel\u27stvo Voronezskogo universiteta, Voronez 1978, 149 str.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia