Jerko Bezić

Bezić, Jerko

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

278narodna umjetnost 19 (1982)nemu naturalizmu marsikaj ne iz-recejo. Pesem je pac pesem. Za stro-kovni pregled seksualnosti so v ta-~em primeru poleg pesmi se boljuporabne »pr,icice«, pripovedi in in-formaeije. Primer: Kostic je v ljud-ski poeziji odkril sarno sledove sa-dizma in fetiSizma in malo primerovsodomije, iz cesar bi se dalo skle-pati, da so te vrste seksualne mot-nje zelo redke. Najbrz so, vendar panam ze literatura sarna, ki jo citiratudi Kostic (npr. »Anthropophitea«)v proznem izrocilu daje ·obilo gradi-va tudi za te teme. Posamezne ste-vilke tega casopisa so v celosti po-svecene vcasnih sarno enemu pro-blemu (npr. sodomiji) in ilustriranez obilico proznega gradiva pray izSrbije, Bosne, Hrvaske. Za strokov-no medicinsko analizo so torej proz-na dela vecjega pomena, ki ga poe-zija lahko sarno dopolnjuje. Sevedaje razumljivo, da si je dr. Kosticizabral Ie del tega gradiva, torej po-ezijo, tudi skopemu in poljudnemukomentarju ne gre kaj oCitati, sajj,e vse skupaj prijetno folklornobranje. Preseneca Ie zaloznik teknjii,ge - Medicinska knjiga. Bralecse namrec ob tem ne more znebitiobcutka, da gre za nekaj posebnega,ceprav mogoce le za etnomedicino.Vendar knjiga taka kot je, ne sodiv to zvrst, saj po nacinu pisanjaprej prinasa gradivo za nacin ziv-ljenja, kot pa medicinski problem.To potrjujejo tudi avtorjevi izraZiitofolkloristicni in cel0 psevdofolklo-risticni komentarji, kar kaze na vsekaj drugega kot na medieinski prob-lem, ceprav tudi tega ni :za zane-mariti,. NajbrZ tudi ni bil avtorjevnamen napisati strogo znanstv,enoknj>izico, ampak je hotel Ie pokazati»spolno« gradivo v ljudski poeziij,s katerim se je kot zdravnik in zbi-ratelj ukvarjal dolga leta. V ternpa je uspel in knjizica taka kot je,pomeni razveselji-vo novost v folklo-ristiki(?).Gradivo v knjigi Seksualno u na-soj narodnoj poezij~, joeavtor dopol-nil se z nov1mi primeri (Erlagenskirokopis, Bogisiceve bugarstice, raz-1iene zbirke ljudskih pesmi, VukovePosebne pesmi itd.) in stem precejobogatil gradivo, ki ga navaja vprvi knjizici iz leta 1933.Marko TersegiavZbornik napjeva narodnih pjesama Bos-ne i Hercegovine. 1. Djecje pjesme. Za-biljezio i za stampu pripr,emio CvjetkoRihtman uz saradnju Ljube Bimie i Mi-roslave Fulanovie-Sosie, Akademija nau-ka i umjetnosti Bosne i Hercegovine,Gr.ada, knj. XIX, Odjeljenje drustvenihnauka, knj. 15, Sarajevo 1974, 296 str.Publikacija koju prikazujemo dvo-struko je :?lnacajna - prva je unajavljenom Zborniku napjeva na-rodnih pjesama Bosne i Hercegovinei - koliko nam je poznato - prvavelika zbirka djecjih pjesama s na-pjevima u SFR Jugoslaviji. U uvo-du u Zbo?'nik Cvjetko Rlihtman kro-noloskim redoslijedom informira 0svojim istrazivanjima i prikupljanjufolklorne glazbe u Bosni i Hercego-vini - od svog dolaska u Sarajevo(1932), zatim u organi:zaeij,i sarajev-skog Instituta za proucavanje fol-klora (1947 - 1956), Muzicke aka-demije u Sarajevu (od 1956) i uzposebnu pomoc Republickog fondaza naucni rad B i H (1964 - 1967).Isti je fond omogucio i strucnu su-radnju Ljube Simic (koja je velikdio tekstova sarna :zabiljeZ:ila, svetekstove sredila i klasificirala) i Mi-roslave Fulanovic-Sosic (koja je iz-radila tabelarne preglede utvrdenihoblika .folklorne glazbe i indekse).Rihtman .izlaze osnovne metodesvog etnomuzikoloskog istr,azivackograda. Zapisivao je gradu -0 kojoj jeopravdano pretpostavljao da moze»da doprinese boljem poznavanjutradieije odredene drustvene sredi-ne« - i to tako da je prethodno'potrazio put i nacin da se prib1izisredini ciju je tradiciju zelio ispita-tI, »da upozna uslove postojanja idrustvenu funkciju tradicije, da pro-nade dobr,e poznavaoce - inform a-tore ,i tek tada, takvu gradu, crpenusa provjerenih izvora, da zabiljezi- vjerno, tj. ne sarno preeizno, veei tako da se njeni posebni elementiprikazi i kritikei strukturni oblici mogu i'z zapisalako da razaberu«. Danosi apsezanpopis 234 ispitana lokaliteta uBi H,iz kojih je prikupljeno oko 7.000notnih zapisa napjeva - do 1951.sarno neposredna melografi:ranih, aod te godine dalje snimljenih na360 kolutova magnetofonske vrpce. razlicitih velicina i transkribiranih.Zapisi napjeva transponirani suna zajednicki zavrsni ton g' (infor-macije 0 originalnoj visini zavrsnogtona nema). Predznaei pored kljucaLlpisani su sarno za one tonove kojise u napjevu sta1no susrecu - .i tou onoj oktavi u kojoj se javljaju.Pojedine stupnjeve u tonskom nizu(odnosno u opseznijim ljestvicama)Rihtman prema B. Bart6ku obilje-zuje arapskim brojevima ako su tozavrSni ton i tonovi iznad njega, arimskim brojevima ako su tonoviispod zavrsnog tona. U melopoet-skim oblicima melostihove oznacujuvelika slova abecede, njihove clankemala slova, posebne pocetne, kon-trastir-ajuce i zavrsne melostihovevelika slava P, K i Z. Vrste stihovaoznacuje prema broju slogova (uzagradama i broju slogova u clan-cima stiha), a njihovu strukturu po-kazuje grupiranjem sastavnih dije-lova ritmickog obrasca osnovnogmelostiha, npr. 10 (4, 6)fTTl ITn n dakle, 4, 4, 2).U posebnim napomenama 0 napj,e-virna djecjih pjesama Bosne i Her-cegovine autor zbirke najprije ob-razlaze da pod djecjim pjesmamapodrazumijeva »prve pjesme sta sedjeci pjevaju i prve pjesme kojedj,eca uce da pjevaju«. To su uspa-yanke, tepanj,e i cupkanje kojimaodrasli zabavljaju djecu dok su jossasvim nejaka, »pjesme pouke i salesto se pjevaju djeei kad pocinju dashvataju smisao rijeci i, najzad, pje-sme prvih igara u koj.ima djecapocinju da ucestvuju«, Prema IlIa-vedenom obrazlozenju uzim'a u ob-zir u prvom redu pjesme i drugeoblike kojj su potekli od odraslih,a namijenjeni su djeci. U svom ras-poredivanju grade autor ne izdvajaposebno i one rjede folklorne pojavekoje djeca sarna stvaraju Hi prera-duju aka lih primaju od drugih, tj.pojave kojima se djeca sluze u svomvlastitom medusobnom izravnom ko-munieiranju (upozoravam na radZorice Rajkovic Danasnji djecji fol-klor - istrazivanja u Zagrebu, Na-rodna umjetnost, knj. 15, Zagreb1978).Kako je u Zbomik zelio unijeti sa-rno one pjesme »koj,e po opravda-noj pretpostavei mogu da pr,edstav-ljaju dio lokalne tmdicije«, Rihtmanje izostavio djecje pjesme ocito stra-nog porijekla, prim1jene preko za-baviSta i· skole. Unio je sarno malibroj odabranih primjera napjevakoji su poprimili poneko obiljezjelokalne folklorne glazbene prakse.Jasan primjer takvog pjevanja jepjesma uz djecju igru 0, Stjepane,bane, otvaraj nam vrata iz Teslica(napjev br. 307, zapisan g. 1949). Prvidio napjeva saddava 10kalne glaz-bene znacajke, drugi je dio (Cija jevojska? Nek ide, nek ilde.) gotovoidentican napjevu br. 662 u Zgance-voj zbirci Narodne popijevke Hrvat-skog zagorja (Zagreb 1950). Ista semelodija pjevala kao pjesma za dje-CLlPlakala mala Vidica, Vidica nasirem zagr,ebackom podrucju u pr-voj polovici naseg stoljeca, pa ikasnije.Medu pjesmama koje odrasli pje-vaju djeci najbrojnije su uspavanke(230 napjeva od ukupno 316, s vari-jantama 354). Posebno su iznenade-nje cetiri dvoglasna napjeva (br. 88,123, 160-2, 211). Autor sazeto i jasnoizla~e osnovne glazbene znacajkenapjeva uspavanki. V,ecina napjevagradena je pr-ema strukturi tzv.kratkog napi'eva. Uspavanke djelujuna dijete prije svega napjevom,napjev je ustaljen, nije pod red entekstu, cesta su ponavljanja. U po-gledu saddaj,a i naNna izlaganjateksta uspavanka se u gradskim sre-dinama nije mnogo udaljila od se-oske. Znatnije razlike postoje Ll ton-skim odnosima napjevi't. Raznovrs-nost u vrstal'na stiha i metroritam-skim obrascima napjeva postoji ina selu i u gradu. Autor posebnoizlaze poteskoce i mogucnosti u za-narodna umjetnost 19 (1982)pisivanju uspavanki zbog intimnostisaddaja nj,ihovih tekstova.Kra6a izlaganja upozoravaju naosnovne znacajke pjesama za za-bavljanje djece - a) tepanje, cup-kanje, prva pouka i gala (napjevibr. 231-288), b) brojacice, igre (289-295) i c) napjevi koje su djec.a pri-mila vjerojatno preko zabavista iskole (296-316).U posebnim napomenama uz teks-tove dj,ecjih pjesama iz Bosne i Her-cegovine Ljuba Simic postavlja dvi-j.e osnovne ,grupe: A) uspavanke(»detinje uz besiku«, »uz koljevku«)i B) zabavne (»detinje 2Ja zabavlja-nje«, »uz igru«). Tekstove uspavankirazvrstava prema njihovim sadrza-jima u osam skupina: uvjeti priroaenju, krojenje kosuljice, pravlje-nje kolijevke, zastita od svakog zla,o snu, zelje :za buducnost, uspavan-ke sastavljene od nekoliko saddaja,»ilahije« - pobozne pjesme Musli-mana, koje se u relativno novije do-ba pojavljuju kao uspavanke. Pjes-me za zabavlJanje djece rasp ore-duje µ tri skupine: 1) sala i pouka,s podskupinama:a) tasunanje, cup-kanje - cuoanje, 0) saljlive zgode inezgode, c) 0 sreci i vrednoci (0 vri-jednostima), d) cobanin i njegovostado, 2) »brojke«, »brojalice«, bro-jacice i 3) igre.Autorica je obradila gradu kojazajedno s viarij.antama obuhvaca 570primjera. U izlaganju materijalanajprije iznosi citavu pjesmu jed-nog motiva odredene teme, a u va-rijantama daje sarno one stihovekoj,i su drukciji, ali ti biti slicnogsaddaja i stihove koji su produzeciosnovne pjesme. Varijante se cestomedusobno razlikuju sarno po po-cetnim stihovima » ... koji su u us-pavankama iii u znaku tepanja, stoje cesce, ili su to stihovi koji nasuvode u glavnu saddinu pesme«.Ljuba S,imic upozorava i na cinje-nicu da se u tekstovima uspavankiu vecini slucajeva majka obracasinu (viSe od 180 primj-era), a samou 21 primjeru kceri. Nasuprot tomeu pjesmama :za zabavljanje podjed-nako su zastupljena muska i zenskadjeca. Tekstovima uspavanki dodanj,e i popis pjesama po saddaju pre-rna prije izlozenom redoslijedu, asvaka je pjesma navedena svojimprvim stihom.U popisu pjevaca - kazivaca na-vode se i brojevi napjeva i tekstovakoje su izveli. Popis saddi 243 pje-vaea - kazivaca, od toga 20 djecedo ukljucivo 12 godina, jednu sku-pinu cobana, skupinu odraslih ka-:zivaca i dvije skupine djece. Tomepopisu dodan je abecedni popismjesta, 234 lokaliteta napjeva uzredne brojeve napjeva liz tih mjesta.Pregled tonskih odnosa napjevadonosi popis ljestvica i tonskih ni-zova, ito: dijatonskih, dijatonskihs labilnim stupnjem, kromatskih,anhemitonskih i neodredenih. U po-sljednje su ukljuceni i napjevi stose izvode stalno sarno tonovima istevisine. Ukupno ima 79 mzlicitihIjestvica, odnosno tonskih nizova.Arapski i rimski brojevi oznacujustupnjeve iznad kojih se nalazi po-lustepen.Obrasci metra i ritma napjeva(metroritamski obrasei) razvrstani suprema vrstama stihova i trajanjuslogova rijeci u pjevanom tekstu,polazeci od prvog sloga osnovnogmelostiha i od kraCih notnih vrijed-nosti prema duzim. Uz te obrascenavedeni su redni brojevi njihovihnapjeva, izometrickih i heteromet-rickih. Taj pregled donosi 102 ob-rasca,Pregled melopoetskih oblika poka-zuje da u napj,evima uspavanki imanajviSe oblika kratkog napjeva, i toustaljenih napjeva uz nesto maloneustaljEmih. U oblicima dugog nap-jeva melostrofa nastaje od vise me-lostihova, ponavljanjem clanaka me-lostiha i dodavanjem pripjeva. Upjesmama za zabavljanje djece na-lazimo gotovo iskljucivo oblike krat-kog napjeva. Redaju se primjeriustaljenog napjeva (izometrickih iheterometrickih stihova), zatim pri-mjeri neustaljenog napjeva i cetiriprimjera oblika dugog napjeva. Bro-ja1ice (brojacice) i igre izvode seoblicima kratkog napjeva. U napje-virna koje su djeca vjerojatno pri-mila preko zabavista i skole redaju279se najprije oblici kratkog napjeva,a zatim i oni dugog napjeva.Raznovrsnost melopoetskih oblikauspavanki vrlo dobro ilustrira nap-joev br. 209. U pjevanom tekstu po-navlja se drugi clanak deseterackogstiha (Nina, buba, u besi goluba, ubesi goluba). U metroritamskom ob-rascu taj je napjev jednak napjevuvr10 poznate narodne pjesme izNOB Ide Tito preko Romanije, pre-ko Romanije (usporedi Zbornik par-tizanskvh narodnih napeva, Beograd1962, str. 14. - dva zapisa C. Riht-mana). Zapisi napjeva partizanskepjesme i prije spomenute uspavanker.azlikuju se jedino u polozajimataktnih crta (u partizanskoj imamotaktove 4/4, 3/4, i 4/4, u uspavanei4/4, 5/4 i 2/4). Melodijske krivuljeprvih dvaju taktova i drugog nap-jeva veoma su slicne.U tabelama melopoetsk.ih oblikauspavanki, u drugoj skupini oblikadugog napjeva, paznju citaoca pri-vlaci prikaz melopoetske struktUl1euspavanke u kojoj se u pjevanomtekistu na~on cjelovitog deseterac-kog stiha ponove sarno prva dvasloga drugog clanka tog stiha (Lilla,buba, san te prevario, san tel, nap-jev br. 198. U tabeli su struktureteksta i napjeva tog primjera oz-nacene kao jednalke - A a.2h, A a2/3'Autor zbirke j.e u !predgovoru spravom istaknuo da je u pjev,animuspavank.ama prevaga na napjevu,ne na tekstu » ••• jer jedino napje-vom majka moze da djeluje na di-jete« (str. 20). Uz takvo polazistesma tram da se u notnom zapisu na-pjeva br. 198 strukture teksta i na-pjeva ne podudar,aju, one su veomarazlicite (vidi prilozeni notni prim-jer).IIJ.60 ...~ ~ ". $/~N ~H'f""t""C, !~~"'c"lffS~19!1~rDEJb ~.Lv-fa., bu.-bo.. .knJ te &:m (eIznad notnog crtovlja oznacio samgotovo identicno ponavljanje lakouocljivog glazbenog retka. Struktu-ra napjeva, dakle, glasd A Av. Svakiglazbeni redak obuhv,aca sest slo-gova pjevanog teksta, bez obzira naprikazi i kritikestrukturu teksta, gdj,e su uz dese-teracki stih (4,6) dodana prva dvasloga drugog clanka tog stiha Aa2/3.Uz tabele melopoetskih oblika va-Ija upozoriti i na tehnicke tiskar-ske greske. U pregledu oblika dugognapjeva uspavanki sheme strukturenapjeva nalaze se na mjestu shemastrukture teksta, a sheme struktureteksta pod naj,avljenim strukturamanapjeva (str. 245). U pregledu oblikadugog napjeva u pjesmama za za-bavljanje djece pogreske su u redo-slijedu rednih brojev.a napjeva. Pra-vilan je redoslijed: 286, 287, 28~, 288.Zbirka donosi indeks ineipita, pre-gled pocetaka napjeva od najniZihpocetnih tonova prema visima, popisnapjeva prema pocetnim stihovimaabecednim redoslijedom uz navede-ne r,edne brojeve napjeva i teksto-va - ,i redoslijed izlaganja svihnapjeva ove zbirke uz paralelno na-vedene redne brojeve 'tekstova tihnapjeva. Velika je steta sto ovazbirka nema informativnog sazetkana jednom od svjetskih jezika. Kaozavrsno upozorenje na mnoge iz-vanredne tekstove navodim poc·etnestihove dviju uspavanki.Majk,a sina u gori rodila,'celica ga medom zadojila,(Tekstov.i A-I, 2 a)Nini, sine, ninala te majka,ninala te i uspaval,a teo(Tekstovi A-III, 23)Jerko BezicVinko Zganec, Hrvatske pucke popijevkeiz Zeline i okolice, Za tisak priredio Zvo-nimir Bartolic, SIZ kulture i informi-ranja Zelina, Zelina 1979, 292 str.Objavljena tri godine nakon auto-r,ove smrti,' zbirka je prva knjiganovozalpocete Biblioteke kulturnebastine Zeline i okolice, koju suuredi1i prof. Ivan V,alentakovic iprof. Zvonimir Bartolic, koji je po-pcratio zbirku studijom 0 dru VinkuZgancu i njegovu radu.

Zbornik napjeva narodnih pjesama Bosne i Hercegovine. 1. Dječje pjesme. Zabilježio i za štampu pripremio Cvjetko Rihtman uz saradnju Ljube Simić i Miroslave Fulanović-Šošić, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Građa, knj. XIX, Odjeljenje društvenih nauka, knj. 15, Sarajevo 1974, 296 str.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia