TEREZIJA HORVAT

HORVAT, TEREZIJA

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

270Pripremila: TEREZIJA HORVATObljetnice uz 2009. godinu 1619. Ubijen u vjerskom “ËiπÊenju” u Koπicama, u SlovaËkoj, naπ svetac sv. Marko KriæevËanin, rodom iz Kriæevaca- braneÊi ne samo svoju osobnu vjeru, nego i slobodu ispovijedanja vjere. Godine 1905. proglaπen je u Rimu blaæenim, a 1995. proglasio ga u Koπicama svetim, papa Ivan Pavao II.1649. Nikola i Petar Zrinski dijele posjede. Nikoli je u KriæevaËkoj æupaniji pripao Vrbovec i Rakovec.1719. Roen u V. Kloπtru kod Kriæevaca Vasilije BoæiËkoviÊ, biskup. Biskup GrkokatoliËke biskupije od 1759. do 1777. Nastojao preni-jeti sjediπte biskupije iz Gornjeg Tkalca u Kriæevce, no smrt ga u tome omela.1819. Roena u Zagrebu Sidonija Erdödy-Rubido, koncertna i operna pjevaËica. Prva pjevala naslovnu ulogu Ljubice u operi Ljubav i zloba Vatroslava Lisinskog. Kao vatrena ilirka sudjelovala u mnogim domoljubnim i dobrotvornim priredbama, a 1833. otpjevala Gajevu pjesmu “Joπ Hrvatska ni propala”, koju je uglazbio F. LivadiÊ.1839.  Roen u Kriæevcima Kvirin VidaËiÊ, peda-gog i pisac.  Od 1860. uËitelj i ravnatelj osnovne πkole u Kriæevcima. Jedan je od  osnivaËa pjevaËkog druπtva “Zvono” i Dobrovoljnog vatroga-snog druπtva u Kriæevcima. Objavio je djela: TopografiËno-poviestne crte slobodnog i kraljevskog grada Kriæevca, Kriæevci, 1886., Grad Kriæevac, 1879. i druga djela.1849. Umro u Kriæevcima Antun NemËiÊ Gos-tovinski, knjiæevnik. Djetinjstvo proveo u Ludbregu i Koprivnici gdje je zavrπio osnovnu πkolu, gimnaziju u Varaædinu, a pravo i ﬁ lozoﬁ ju u Zagrebu. Od 1836. na raznim duænostima u KriæevaËkoj æupaniji, potom u Moslavini, Koprivnici i Ludbregu. Na putu u Italiju 1843. U Novom Marofu kotarski sudac 1846. i novomarov-ski predstavnik u Hrvatskom saboru 1848., biljeænik KriæevaËke æupanije 1849. Djela: Pjesme, 1851, objavio M. BogoviÊ, Putosit-nice, 1845., Kvas bez kruha ili Tko Êe biti veliki sudac, komedija objavljena 1854. Nije dovrπio roman Udes ljudski. Ilirac. Suradnik Danice. 1859. Roen u Vrhniki Andrija LenarËiÊ, agronom i pedagog. Visoke agronomske πkole zavrπio u BeËu i Halleu. Na Visokom  gospodarskom uËiliπtu u Kriæevcima najprije profesor, a potom i ravnatelj od 1898. do 1911. Jedan od ured-nika Gospodarske smotre. 1869. Umro u Senju Mirko OæegoviÊ, biskup, poli-tiËar, humanist. Osnovnu πkolu zavrπio u Kriæevcima, gi-mnaziju u Varaædinu, ﬁ lozoﬁ ju i pravo u Za-grebu, a 1801. preπao u sveÊenike. Sluæbovao u KonjπËini, Bisagu, Zelini i Zagrebu, gdje je bio dekan Kaptola. Od 1833. senjsko-modruπki biskup u Senju. Utemeljitelj Gi-mnazije u Senju, osnivaË fondova za πkolo-vanje siromaπne djece. Veliki mecena i pisac.1869. Roena u Vrbovcu ©teﬁ ca Iskra Krπnjavi, knjiæevnica. Osnovnu πkolu zavrπila u Kriæevcima, gi-mnaziju u Zagrebu, knjiæevnost u Parizu i Bernu. Druga æena Izidora Krπnjavija. Pisala pjesme, pripovijetke i humoreske, objavlji-vala ih pod pseudonimima Iva Rod i Sestra Izidora.1869. Roen u Kriæevcima Æiga ©ugh, lijeËnik i politiËar. Predavao u gimnaziji, bio æupanijski zastup-nik u viπe mandata i starjeπina sokolskog druπtva.TEREZIJA HORVAT • OBLJETNICE VEZANE UZ 2009. I 2010. GODINUCris, god. XI., br. 1/2009., str. 270-273OBLJETNICE UZ 2009. I 2010. GODINU2711879. Roen u Zajezdi kraj Zlatara Zvonimir Puæar, uËitelj, novinar, knjiæevnik. UËitelj u Kriæevcima. U Zagrebu bio naËel-nik Sluæbe socijalne skrbi. Suraivao u mnogim novinama i Ëasopisima. Djela: Povi-est Kriæevaca s obiËajima u gradu i okoli-ci, Kriæevci, 1911, SeljaËka buna u okolici Kriæevaca, 1755., Kriæevci, 1911, Osveta na Kalniku, Kriæevci, 1911, KriæevaËka lje-potica, Kriæevci, 1911. i druga.1879. Roena u Kriæevcima Nina Vavra, udata Bach, glumica, spisateljica i prevoditeljica. Zavrπila dramsku πkolu kod S. MiletiÊa 1848. u Zagrebu. Od 1899. angaæirana u Hrvatskom narodnom kazaliπtu. Jedna od najpoznatijih glumica svoga doba. Galerija njenih likova kretala se u πirokom rasponu od klasiËne tragedije do suvremene drame. Objavljivala prozu proæetu ilirskim idejama. Prevodila je dramska djela s Ëeπkog i nje-maËkog jezika. Napisala je dramu Dola-zak Hrvata. Jedna ulica u Kriæevcima nosi njezino ime.1879. Umro u Zagrebu Mojsije BaltiÊ, krajiπki pu-kovnik, savjetnik c. kr. Namjesniπtva i pro-micatelj osnutka Gospodarskog i πumarskog uËiliπta u Kriæevcima. Njegovom zaslugom UËiliπte je otvoreno 1860. Ilirac. Prijatelj Ljudevita Gaja. Suraivao je u brojnim Ëaso-pisima. Jedna ulica Kriæevcima nosi njegovo ime.1899. Umro u Malom Loπinju Viktor Struppi, li-jeËnik.  Sluæbovao kao lijeËnik (gradski fizik) u Kriæevcima. U Zagrebu vrhovni lijeËnik pri Zemaljskoj vladi. Zasluæan za unapreenje zdravstvene sluæbe u Hrvatskoj. Bio oæenjen Emom NemËiÊ-Gostovinski, neÊakinjom Antuna NemËiÊa.1909. Roen u Kriæevcima Dragutin Zajc, kulturni djelatnik, kustos, muzealac, konzervator. Njegovim zalaganjem ostvaren je postav KriæevaËkog muzeja, Ëijim upraviteljem postaje 1960. Uspjeπno se okuπao u konzer-vatorskim poslovima i knjiæniËarstvu.1919.  Roen u Kriæevcima Drago GrdeniÊ, kemiËar, akademik. Gimnaziju zavrπio u GospiÊu, kemiju i ﬁ ziku diplomirao u Zagrebu. Doktorirao iz kemij-skih znanosti 1951., postdoktorski studij zavrπio u Oxfordu 1956., nakon Ëega postaje profesorom na Prirodoslovnom fakultetu u Zagrebu (1961.-1984.), naËelnik odjela na Institutu “Ruer BoπkoviÊ” (1952.-1964.), rektor SveuËiliπta u Zagrebu (1976.-1979.), redovni Ëlan JAZU, danas HAZU (1973.-1975.). Napisao mnoga djela iz podruËja svoje struke. Dobitnik brojnih nagrada.1919. Umro u Kriæevcima Fran Gundrum Oriov-Ëanin, lijeËnik, pisac, povjesniËar. Os-novnu πkolu zavrπio u Oriovcu, gimnaziju u Osijeku, Zagrebu i Poæegi, a medicinu u BeËu. U Kriæevcima lijeËnik (gradski ﬁ zik) od 1894. do svoje smrti. PredavaË higijene na Gospodarskom uËiliπtu, enciklopedist i prosvjetitelj. Pisao o zdravstvu, πportu, povijesti, prevodio s bugarskoga jezika. Nje-govim zalaganjem prenesene su kosti Petra PreradoviÊa u Zagreb 1878. Predsjednik pjevaËkog druπtva Zvono (1895.-1896.) Jedna ulica u Kriæevcima nosi njegovo ime, a na zgradi nekadaπnje bolnice Ogranak Mati-ce hrvatske Kriæevci je postavio spomen-ploËu.1919. Roena u Kriæevcima Dragica KoritiÊ, operna pjevaËica. U Kriæevcima zavrπila osnovnu πkolu i gim-naziju, a studij pjevanja na MuziËkoj aka-demiji u Zagrebu. Pjevala u zemlji i izvan naπe zemlje.1919. Roena u Kriæevcima Janja Hanæek, operna i koncertna pjevaËica.  MuziËku akademiju zavrπila u Zagrebu. Nastupala u Zagrebu i na opernim pozor-nicama u svijetu. Posljednjih godina bavi-la se komornom i duhovnom glazbom te pedagoπkim radom.1929. Umro u Beogradu Ivo VojnoviÊ, knji-æevnik.  Na sudu u Kriæevcima radio od 1884. do 1889. gdje je napisao novelu Perom i TEREZIJA HORVAT • OBLJETNICE VEZANE UZ 2009. I 2010. GODINUCris, god. XI., br. 1/2009., str. 270-273272olovkom, roman Ksanta i dovrπio dramu Psyche. Prijatelj Franje MarkoviÊa i Milana GrloviÊa. Spominje se njegova idila s Olgom Kiepach i ljubav s Martom Locatelli koja se kasnije udala za Josipa Kiepacha. Biograﬁ  navode da nije bio oduπevljen kriæevaËkom sredinom. NajznaËajnije djelo DubrovaËka trilogija. 1929. Roena u GospiÊu Neda Bendelja, pedago-ginja. Diplomirala slavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1954., a doktorira-la 1978. godine. Profesor na Gimnaziji i UËiteljskoj πkoli u Kriæevcima te Pedagoπkoj akademiji u Zagrebu. Savjetnica. Autori-ca brojnih udæbenika za osnovne πkole i priruËnika za nastavnike. Obljetnice uz 2010. godinu1250. Kralj Bela III. podijelio je plemstvo staroj kalniËkoj obitelji BABOK-VUK©INE»KI. Imali su posjede u Vukπincu i Sudovcu. U 14. i 15. stoljeÊu zvali su se Chochak, zatim Chochak alter Babok i konaËno Babok.1250. Spominje se obitelj ZAKMARDI s pri-djevkom DijankoveËki s posjedima oko Kriæevaca, selo Dijankovec i drugi posjedi.1520. Postaje vlasnikom Kalnika IVAN ALAPIΔ, “zlatni vitez”, suprug Margarete Zrinski.1520. Od 1520. obitelj FODROCI (FODROCZY), podrijetlom iz Erdelja, postaje hrvatsko plemstvo. Nakon provale Turaka do-bili posjede u KriæevaËkoj æupaniji. Selo Fodrovec po njima je dobilo ime.1530. Oko 1530. godine roen u Sv. Heleni pokraj Kriæevaca IVAN LJUBIΔ,  humanist, doktor filozofije “magister atium” kanonik Kap-tola Olomouckoga i kancelar Bratislavske katedrale. Prema nekim izvorima roen u Boæjakovini ili RadeπiÊu.1580. Roen u Kriæevcima MARKO KRIZIN, danas sveti MARKO   KRIÆEV»ANIN, sveÊenik. KatoliËka crkva ga proglasila 1905. blaæenim, a 1995. svetim. Umro u Koπicama 1619. muËeniËkom smrÊu za rimokatoliËku vjeru.1600. Umro STJEPAN MALJAK, naËelnik grada Kriæevaca. Spasio Kriæevce od Turaka 1555. godine.1600. Oko godine 1600. roen u Kriæevcima IVAN ZAKMARDI DIJANKOVE»KI, pravnik i humanist, plemiÊki sudac kriæevaË-ki, biljeænik i podæupan Varaædinske æu-panije, protonotar (prabiljeænik) Kraljevstva Hrvatskoga, zamjenik bana u sudbenim poslovima. Utemeljitelj Hrvatskog zemalj-skog arhiva. OsnivaË pavlinske Gimnazije u Kriæevcima 1670. godine. Svoju kuÊu i imanje u Dijankovcu, kao i druge posjede, darovao pavlinima u Kriæevcima. Bio pri-jatelj Petra Zrinskoga.1630. Izdana “Statuta Valachorum” za Vlahe u KriæevaËkoj i KoprivniËkoj kapetaniji. Vlasi dobivaju pravo izbora vlastitog kneza i ve-likog suca, slobodu trgovanja. Ureene su granice sela i kotara. Vlasi su tako zadræali privilegirani poloæaj koji su donijeli iz Tur-ske. Otad poËinju sporovi izmeu njih i zapovjednika koji se pomalo pretvaraju u feudalne gospodare.1640. Roen u Kriæevcima oko 1640. god. IVAN ANDRRIJA MAKAR, krajiπki general, voa haramija u Vratnu i zapovjednik Ka-petanije u Kriæevcima.1670. Otvorena pavlinska Gimnazija u Kriæevcima, Ëiji je osnivaË Ivan Zakmardi DijankoveË-ki.1690. Obitelji FARKA© podijeljeno hrvatsko-ugar-sko plemstvo 2. travnja 1690. i to: Adamu, Tomi, Stjepanu, Matiji i Ivanu.1730. Roen oko 1730. u Martijancu IVAN PATA»IΔ, politiËar.  U Kriæevcima veliki æupan od 1762. do 1765. godine. U vrijeme velike bune u KriæevaËkoj æupaniji bio miroljubiv. Gospo-dar Vrbovca gdje je 1769. utemeljio osnovnu πkolu.1730. Um ro  u  K r i æevc i ma  STA N ISLAV OREHOVA»KI, austrijski general i ba-run. Bio je podæupan KriæevaËke æupanije i zapovjednik natkapetanije. Vlasnik Gornje Rijeke i Kalnika. S njim je obitelj OrehovaË-TEREZIJA HORVAT • OBLJETNICE VEZANE UZ 2009. I 2010. GODINUCris, god. XI., br. 1/2009., str. 270-273273ki izumrla, pa je posjedima upravljala sestra Marija Ivana, æena Petra KegleviÊa.1730. Rodio se u Kriæevcima MARTIN SABO-LOVIΔ, matematiËar i pjesnik. Doktorirao ﬁ lozoﬁ ju i teologiju. Pisao πaljive pjesmice (Carmen macarinicum in Crisiens-es 1792. i druge) Bavio se matematikom i folklorom.1770. Rodio se u Vinarcu pokraj Kriæevaca STJE-PAN OÆEGOVIΔ, protonotar  Hrvatskoga Kraljevstva. S Jankom DraπkoviÊem branio na Saboru u Bratislavi (Poæunu 1836.) prava Hrvatske.1790. Postao kapelanom u Kriæevcima TITU© BREZOVA»KI, komediograf i pjesnik.1790. Obitelji MARKOVIΔ u Kriæevcima podi-jeljeno plemstvo, podijelio ga Leopold II., a proglaπeno 7. lipnja 1791. u Hrvatskom saboru. Plemstvo moæda potjeËe joπ od Bele IV.1810. Umro u Kriæevcima SILVESTAR BUBANO-VIΔ, doktor ﬁ lozoﬁ je i bogoslovije, poliglot. Premjestio sjediπte GrkokatoliËke biskupije iz Tkalca u Kriæevce. Sahranjen u Grkoka-toliËkoj katedrali.1810. Roen u Plzenju (Poljska) DRAGUTIN LAMB, agronom. Bio je prvi ravnatelj Gospodarskog uËiliπta u Kriæevcima i profesor gospodarske grupe predmeta.1840. Sluæbovao u Kriæevcima MIRKO BOGO-VIΔ, knjiæevnik i politiËar. U vrijeme sluæbovanja u Kriæevcima bio prisjednik Sudbenog stola KriæevaËke æu-panije. Prisni prijatelj Antuna NemËiÊa. Ilirac.1850. Roen u Klanjcu FRANJO (FRAN) NO-VAK, sveÊenik i puËki prosvjetitelj. U Kriæevcima bio predavaË vjeronauka na Gospodarskom uËiliπtu od 1876. do 1881., a zatim i ravnatelj osnovne πkole. Narodni zastupnik Kriæevaca od 1906. do 1918. Voa glogovniËke bune 1903.1860.  Osnovano Gospodarsko uËiliπte u Kriæevci-ma, 150. obljetnica osnutka. Godiπnjica koja zasluæuje poπtovanje.1880. Roen MILUTIN CIHLAR NEHAJEV, knjiæevnik, esejist, kazaliπni kritiËar. U BeËu studirao kemiju. Predavao na Gos-podarskom uËiliπtu u Kriæevcima. Stanovao od operne pjevaËice Milene ©ugh ©tefanec. Svirao violinu.1890. Umro u BeËu METEL OÆEGOVIΔ BARLABA©EVA»KI, politiËar. PoËasni graanin Kriæevaca. Ilirac. Poticao osnivanje narodnih Ëitaonica.1890. Umro u Kriæevima ALEKSANDAR FO-DROCI, politiËar i mecena, kraljevski ko-mornik, ilirac. Bio je zastupnik Kriæevaca na Saboru u Bratislavi 1847. te u Hrvatskom saboru 1861. Veliki æupan KriæevaËke æu-panije od 1868. do 1871. Bio i predsjednik PjevaËkog druπtva Zvono u Kriæevcima. 1920. ZapoËela radom UËiteljska πkola u Kriæevci-ma.1920. Radom zapoËela i Gimnazija u Kriæevci-ma.1920. Umro u Zagrebu KARLO HORVAT, sveÊe-nik, doktor nauka, sveuËiliπni profesor pov-ijesti i zemljopisa. Povijesno druπtvo Kriæev-ci o njegovom æivotu i radu odræalo Znan-stveni kolokvij 12. prosinca 2000.godine. Radovi objavljeni u CRIS-u broj III./2000.1940. Umro u Kriæevcima JOSIP KIPACH, vlaste-lin i mecena. Diplomirao na Gospodarskom uËiliπtu u Kriæevcima 1882. godine. Oko sebe okupljao i pomagao najveÊa imena hrvatske kulture toga doba. Narodni zastup-nik i svjetski putnik.1970. Umro u Kriæevcima BOÆIDAR BROZOVIΔ, glazbeni pedagog. Bio uËitelj u BoËkovcu, Dubovcu, Miholcu i Kriæevcima. Direktor Glazbene πkole u Kriæevcima, skladatelj i dirigent.1970. Umro u Zagrebu BRANIMIR DETONI, novi-nar i publicist, urednik KriæevaËkog tjednika, direktor Ciglane, osnivaË Kazaliπnog kluba u Kriæevcima i KriæevaËkog kvarteta.TEREZIJA HORVAT • OBLJETNICE VEZANE UZ 2009. I 2010. GODINUCris, god. XI., br. 1/2009., str. 270-273

OBLJETNICE UZ 2009. I 2010. GODINU

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia