LJUDEVIT PLAČKO

PLAČKO, LJUDEVIT

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

185POVELJA BELE HERCEGA SLAVONIJE, DALMACIJE I HRVATSKE IZ GODINE 1269.KOJOM SE POTVR–UJU POVLASTICE STJEPANA BANA SLAVONIJE IZ 1252. I KRALJA BELE IV. IZ GODINE 1253. POVELJA BELE HERCEGA SLAVONIJE DALMACIJE I HRVATSKE IZ GODINE 1269. KOJOM SE POTVR–UJU POVLASTICE STJEPANA BANA SLAVONIJE IZ 1252. I KRALJA BELE IV. IZ GODINE 1253. LJUDEVIT PLA»KO • POVELJA BELE HERCEGA SLAVONIJE, DALMACIJE I HRVATSKE IZ GODINE 1269.…Cris, god. X., br. 1/2008., str. 185-187Dr. sc. LJUDEVIT PLA»KOSmiËiklasova 26, HR - 48260 Kriæevci 186Bela, Boæjom milopiÊu herceg (dux) Ëitave Slavonije, Dalmacije i Hrvatske, svim Kristovim vjernicima i onima koji ovu Povelju budu vidjeli, pialjemo svoj pozdrav. Jako æelimo da svi uzmu na znanje, da su nam napii stanovnici (hospites) slobodnog naselja KriæevaËkog (de libera villa Crisiensi) predoËili povlastice gospodina Bele, milostivog kralja ugarskoga, koji im je potvr-dio slobopitine podijeljene im od Stjepana bana Slavonije, slavne uspomene, kako bismo i mi pon-ovno potvrdili povlastice koje glase:Bela Boæjom milopiÊu kralj Dalmacije, Karin-tije, Rame, Duklje, Galicije, Lodomerije, Kumanije svim Kristovim vjernicima koji budu Ëitali ovu povelju, pialjemo svoje iskrene pozdrave. Æelimo da ova vijest dopre do svih na koje se to odnosi. Napi ban Ëitave Slavonije je naime svojom poveljom dodijelio i odredio slobopitine stanovnika Kriæevca (hospitum de Cris). On je tu povelju predoËio nama, moleÊi nas, da mi te slobopitine potvrdimo napiim pismom o povlasticama. Mi smo, toj molbi dobrostivo skloni, odredili da se njegova povelja prepipie od rijeËi do rijeËi i da se umetne u ovo napie pismo. A njegova (bana Stjepana) Povelja glasi:Mi Stjepan, ban Ëitave Slavonije, dajemo na znanje svima koji budu vidjeli ovu ispravu, da smo na korist i Ëast gospodina kralja proglasili i uspostavili novo i slobodno naselja u Kriæevcu (no-vam ac liberam villam in Crisio) davpii stanovnici-ma koji u njemu stanuju (hospitibus in ea habitan-tibus) iste slobopitine koje uæivaju stanovnici GriËa i Novog naselja (Nove vesi) u Zagrebu (de Gretz et de nova villa Zagrabiae). Smatrali smo naime, da je potrebno izuzeti ih iz vlasti æupana kriæevaËkog (comitis Crisiensis), da im on ne sudi, niti dolazi k njima. Æelimo dak-le da gore navedeni stanovnici ne budu obavezni ni na kakva davanja, nego Êe za svoje slobopitine, nakon pito prou tri godine od izdavanja ove po-velje, davati banu (bano) Ëetrdeset denara za svaku kuÊu. Dopupitamo im, da se njihov sajam odræava utorkom, a nakon isteka istih triju godina, dvije treÊine neka pripadnu banu a jedna treÊima samim stanovnicima. Sve pak parnice, kako veÊe tako i manje, bilo da izbiju u sajmeni dan, ili u druge dane, neka rjepiava starjepiina naselja (maior villae) izabran od cijelog naroda. Ako bi pak starjepina naselja uskratio pravdu onima koji se tuæe, isti starjepiina naselja neka se optuæi pred samim banom, koji je u to vrijeme postavljen. Naime, starjepiinu naselja ne moæe se optuæiti drugaËije nego posebnim banovim pismom, uz dobro svjedoËanstvo, a sam starjepiina naselja, koji je od nekoga optuæen, neka ne prati bana preko Gvozda ili preko Drave. Æe-limo takoer da se ne dopusti izvoenje svjedoka stranaca (extraneis), osim na zahtjev nekoga iz samoga grada, u bilo kojoj parnici koja bi se po-javila pred nama ili pred starjepinom naselja. A prisega neka se dopusti samo graanima (civibus). Nadalje, ako neki stranac ili graanin (extraneus sive civis) istoga mjesta (eiusdem loci) u samom naselju (in ipsa villa) u srdæbi potegne maË ili noæ, i to se potvrdi svedoËanstvom, ili ako netko zada ranu koja nije smrtonosna, neka se kazni globom od jedne marke. Nadalje, tko god sluËajno ubije svoga sugraanina (suum civem) mora platiti sto-tinu pensa; od Ëega dvije treÊine suprotnoj strani, a jednu starjepiini naselja. Ako se ubojica ne otkupi savojim novcem, njegova glava neka se preda u vlast protivnoj strani. OËitom pak lopovu i klevet-niku, protiv kojeg svjedoËi Ëitav narod, neka se oduzme sve pito ima i neka se istjera iz naselja. Oni koji umru bez nasljednika neka ostave sva svoja dobra kome hoÊe. Sami pak graani nisu obavezni iÊi u kraljevu ili banovu vojsku; i nitko, niti rodbina niti netko drugi, ne moæe oskvrnuti njihovo pravo nad kuÊom, nego neka dragovoljno prime u goste koga æele.Nadalje, starjepiina naselja, kada istekne go-dina njegovog starjepiinstva (villicatudinis suae), mora odloæiti svoje starjepiinstvo i, ako Ëitav narod htjedne, neka se istome starjepiinstvo ponovno dodijeli; ako htjednu drugomu predati starjepiinstvo, neka to uËine. Ako netko æeli doÊi u ovo naselje, neka doe, a tko æeli, neka izae iz njega prodavpii svoja dobra. Isto tako æelimo da se u naselje ne primaju ljudi koji obiËavaju plaÊati kunovinu (mar-turinas). Isto tako, tko bude osuen zbog novËar-skih poslova obavezan je sudu platiti 40 denara. Nadalje, sami graani (cives) neka na trgu za svoju robu ne plaÊaju daÊe (tributum). LJUDEVIT PLA»KO • POVELJA BELE HERCEGA SLAVONIJE, DALMACIJE I HRVATSKE IZ GODINE 1269.…Cris, god. X., br. 1/2008., str. 185-187187Istim pak (graanima) na gornjem dijelu kriæevaËkog naselja (superiori partae villae Crisiensis) dodjeljujemo zemlju koju smo osobno pregledali, naloæivpii Jurju æupanu kriæevaËkom i Prelsi da izvrpie mjerenje. Oni su nam rekli da je spomenuta zemlja ovako omeena: Prva mea je veliki put iz samog naselja, kojim se iduÊi od isto-ka na zapad dolazi do rijeke Korupike. PrelazeÊi samu rijeku kod vrbe, mea se penje na brdo na Ëijem je vrhu meapi od zemlje. Potom (mea) silazi u dolinu do rijeke, gdje se pod johom, uz samu rijeku nalazi meapi od zemlje. Odatle mea ide do jabuke pa do hrasta gdje je meapi, a od njega do dvije trepinje; zatim (mea) ponovo prelazi neki potok i dolazi do lipe, a odatle do brda gdje je drvo jablan. Odatle (mea) ide na zapad do jednog potoka, pa iduÊi uzvodno tim potokom izlazi na veliki put koji vodi do Svetog Mihovila. Odatle (mea) tim velikim putem dolazi do izvora zvanog TetrenË, gdje se nalazi brijest. Odatle istim potokom uzvodno na sjever po starim meapiima pored zemlje Zventa, jobagiona tvre kriæevaËke (iogabionis castri Crisiensis). Odatle (mea) ide pored Tiburcijeve zemlje, te istim potokom uz-vodno dolazi do izvora tog potoka, gdje se pod johom nalazi meapi. Odatle (mea) ide uz zemlju istog Tiburcija i dolazi do zemlje Kalnik (ad ter-ram Comluc). Odatle (mea) ide uz zemlju Kalnik i graniËi sa zemljom sanostana Svetog Groba u Glogovnici (domus s. Sepulchri de Galgonicha). Odatle ide na istok gdje se veæe sa zemljom sa-mostana Templara u Glogovnici (domus Templi de Galgonicha). (Mea) iduÊi odatle veæe se sa zemljom VuËete gdje je meapi, a odatle ide uz zemlju VuËete i silazi po meapiima niz neki po-tok i s potoka ide do krupike; zatim ide od krupike do velikog puta gdje je meapi i dalje ide ravno te dolazi do oraha; zatim (mea) prelazi potok Vrtlin (Vrtelen) i stiæe do prvog meapia. Gdje je poËela tu i zavrpiava.Kako bi pak slobopitine ovoga naselja ostale nepovredive, smatrali smo da im treba izdati ovu ispravu. - Izdano na blagdan svetog Jurja (23. travnja) godine Gospodnje tisuÊu dvijesto pedeset druge (1252.).Mi pak svojom kraljevskom dobrostivopiÊu æelimo do u pojedinsti potvrditi sve slobopitine tog naselja, koje je nama vjerni ban Stjepan s pravom i legitimno odredio udijeliti im.Izdano kod napieg grada Mobutha (BaboËe?), godine Gospodnje 1253. 17. rujna, kraljevanja napieg godine 18.Mi isto tako slobopitine koje je dao ban Stje-pan s pravom priznajemo, a njih je potvrdio i gospodin kralj. Odredili smo da se one prepipiu od rijeËi do rijeËi, te ih kao takve mi kao vjeËno vaæeÊe potpkrepljujemo svojim peËatom.Izdano rukama nama vjernog komornika Ladislava, biskupa srijemskog, i velikog kancelara napiega dvora. Izdano godine Gospodnje 1269. a prve godine napie vladavine (ducatu).Napomena: U nekim povijesnim tekstovima stoji da je Povelja kralja Bele IV. izdana ‘16. kolo-voza 1253.’ Meutim, iz teksta Povelje, koja je prepisana u Povelji hercega Bele, jasno pipie, da je kralj Bela IV. svojom poveljom potvrdio povlastice bana Stjepana iz godine 1252. i to ‘godine Gospodnje 1253., 17. rujna, kraljevanja napieg godine 18.’’Kralj Bela kaæe da je ban Stjepan dodijelio i odredio povlastice ‘stanovnika Kriæevca - hospitum de Cris’ iako je on te povlatice dodijelio samo tanovnicima ‘gornjeg dijela KriæevaËkog naselja - superiori partae villae Crisiensis.’ To nas upuÊuje da se i ‘Gornje naselje’ u Kriæevcu, jednostavno nazivalo Kriæevac-’Cris’, (kao naziv cjeline za dio) tj. naziv ‘Cris’ se koristio i onda kada se govo-rilo samo o Gornjem ili samo o Donjem dijelu Kriæevca ili zajedno o Ëitavom Kriæevcu.LJUDEVIT PLA»KO • POVELJA BELE HERCEGA SLAVONIJE, DALMACIJE I HRVATSKE IZ GODINE 1269.…Cris, god. X., br. 1/2008., str. 185-187

Povelja Bele hercega Slavonije, Dalmacije i Hrvatske iz godine 1269. kojom se potvrđuju povlastice Stjepana bana Slavonije iz 1252. i kralja Bele IV. iz godine 1253.

Povelja Bele hercega Slavonije, Dalmacije i Hrvatske iz godine 1269. kojom se potvrđuju povlastice Stjepana bana Slavonije iz 1252. i kralja Bele IV. iz godine 1253.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia