LJUDEVIT PLAČKO

PLAČKO, LJUDEVIT

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

188POVELJA STJEPANA BANA SLAVONIJE I HRVATSKE IZ GODINE 1351.KOJOM SE POTVR–UJU POVLASTICE STJEPANA BANA SLAVONIJE IZ GODINE 1252.Dr. sc. LJUDEVIT PLA»KOSmiËiklasova 26,  HR - 48260 Kriæevci POVELJA STJEPANA BANA SLAVONIJE I HRVATSKE IZ GODINE 1351. KOJOM SE POTVR–UJU POVLASTICESTJEPANA BANA SLAVONIJE IZ GODINE 1252.LJUDEVIT PLA»KO • POVELJA STJEPANA BANA SLAVONIJE I HRVATSKE IZ GODINE 1351.Cris, god. X., br. 1/2008., str. 188-191189MI STJEPAN, ban Ëitave Slavonije i Hrvat-ske, dajemo na znanje sadræaj ove povelje svima na koje se to odnosi. Ivan, sin Farkapia, starjepiina (villicus) Novog naselja kriæevaËkog (de nova villa Crisiensi), Pavao sin Ivanke i Ivan sin Ger-dine, stanovnici (hospites de eadem [villa]) istoga naselja, dopiavpii k nama u ime svih stanovnika toga naselja, predoËili su nam povelju o povlasti-cama (litteras privilegiales), koju su ranije dobili od bana Ëitave Slavonije, o slobopitinama (de liber-tatibus) njima podijeljenima, moleÊi nas poniznim i skrupienim molbama, kako bismo se mi udostojali potvrditi ih novom poveljom o povlasticama, a sadræaj predoËene povelje je ovaj:Mi Stjepan, ban Ëitave Slavonije, dajemo na znanje svima koji budu vidjeli ovu ispravu, da smo na korist i Ëast gospodina kralja proglasili i uspostavili novo i slobodno naselje u Kriæevcu (no-vam ac liberam villam in Crisio) davpii stanovnici-ma koji u njemu stanuju (hospitibus in ea habitan-tibus) iste slobopitine koje uæivaju stanovnici GriËa i Novog Naselja (Nove Vesi) u Zagrebu (de Gretz et de nova villa Zagrabiae). Smatrali smo naime, da je potrebno izuzeti ih iz vlasti æupana kriæevaËkog (comitis Crisiensis), da im on ne sudi, niti dolazi k njima. Æelimo da-kle da gore navedeni stanovnici ne budu obavezni ni na kakva davanja, nego Êe za svoje slobopitine, nakon pito prou tri godine od izdavanja ove po-velje, davati banu (bano) Ëetrdeset denara za svaku kuÊu. Dopupitamo im, da se njihov sajam odræava utorkom, a nakon isteka istih triju godina, dvije treÊine neka pripadnu banu a jedna treÊima samim stanovnicima. Sve pak parnice, kako veÊe tako i manje, bilo da izbiju u sajmeni dan, ili u druge dane, neka rjepiava starjepiina naselja (maior villae) izabran od cijelog naroda. Ako bi pak starjepina naselja uskratio pravdu onima koji se tuæe, isti starjepiina naselja neka se optuæi pred samim banom, koji je u to vrijeme postavljen. Naime, starjepiinu naselja ne moæe se optuæiti drugaËije nego posebnim banovim pismom, uz dobro svjedoËanstvo, a sam starjepiina naselja, koji je od nekoga optuæen, neka ne prati bana preko Gvozda ili preko Drave. Æe-limo takoer da se ne dopusti izvoenje svjedoka stranaca (extraneis), osim na zahtjev nekoga iz samoga grada, u bilo kojoj parnici koja bi se po-javila pred nama ili pred starjepinom naselja. A prisega neka se dopusti samo graanima (civibus). Nadalje, ako neki stranac ili graanin (extraneus sive civis) istoga mjesta (eiusdem loci) u samom naselju (in ipsa villa) u srdæbi potegne maË ili noæ, i to se potvrdi svedoËanstvom, ili ako netko zada ranu koja nije smrtonosna, neka se kazni globom od jedne marke. Nadalje, tko god sluËajno ubije svoga sugraanina (suum civem) mora platiti sto-tinu pensa; od Ëega dvije treÊine suprotnoj strani, a jednu starjepiini naselja. Ako se ubojica ne otkupi savojim novcem, njegova glava neka se preda u vlast protivnoj strani. OËitom pak lopovu i klevet-niku, protiv kojeg svjedoËi Ëitav narod, neka se oduzme sve pito ima i neka se istjera iz naselja. Oni koji umru bez nasljednika neka ostave sva svoja dobra kome hoÊe. Sami pak graani nisu obavezni iÊu u kraljevu ili banovu vojsku; i nitko, niti rodbina niti netko drugi, ne moæe oskvrnuti njihovo pravo nad kuÊom, nego neka dragovoljno prime u goste koga æele.Nadalje, starjepiina naselja, kada istekne go-dina njegovog starjepiinstva (villicatudinis suae), mora odloæiti svoje starjepiinstvo i, ako Ëitav narod htjedne, neka se istome starjepiinstvo ponovno dodijeli; ako htjednu drugomu predati starjepiinstvo, neka to uËine. Ako netko æeli doÊi u ovo naselje, neka doe, a tko æeli, neka izae iz njega prodavpii svoja dobra. Isto tako æelimo da se u naselje ne primaju ljudi koji obiËavaju plaÊati kunovinu (mar-turinas). Isto tako, tko bude osuen zbog novËar-skih poslova obavezan je sudu platiti 40 denara. Nadalje, sami graani (cives) neka na trgu za svoju robu ne plaÊaju daÊe (tributum). Istim pak (graanima) na gornjem dijelu kriæevaËkog naselja (superiori partae villae Crisiensis) dodjeljujemo zemlju koju smo osobno pregledali, naloæivpii Jurju æupanu kriæevaËkom i Prelsi da izvrpie mjerenje. Oni su nam rekli da je spomenuta zemlja ovako omeena: Prva mea je veliki put iz samog naselja, kojim se iduÊi od isto-ka na zapad dolazi do rijeke Korupike. PrelazeÊi samu rijeku kod vrbe, mea se penje na brdo na Ëijem je vrhu meapi od zemlje. Potom (mea) silazi u dolinu do rijeke, gdje se pod johom, uz samu rijeku nalazi meapi od zemlje. Odatle mea LJUDEVIT PLA»KO • POVELJA STJEPANA BANA SLAVONIJE I HRVATSKE IZ GODINE 1351.Cris, god. X., br. 1/2008., str. 188-191190ide do jabuke pa do hrasta gdje je meapi, a od njega do dvije trepinje; zatim (mea) ponovo prelazi neki potok i dolazi do lipe, a odatle do brda gdje je drvo jablan. Odatle (mea) ide na zapad do jednog potoka, pa iduÊi uzvodno tim potokom izlazi na veliki put koji vodi do Svetog Mihovila. Odatle (mea) tim velikim putem dolazi do izvora zvanog TetrenË, gdje se nalazi brijest. Odatle istim potokom uzvodno na sjever po starim meapiima pored zemlje Zventa, jobagiona tvre kriæevaËke (iogabionis castri Crisiensis). Odatle (mea) ide pored Tiburcijeve zemlje, te istim potokom uz-vodno dolazi do izvora tog potoka, gdje se pod johom nalazi meapi. Odatle (mea) ide uz zemlju istog Tiburcija i dolazi do zemlje Kalnik (ad ter-ram Comluc). Odatle (mea) ide uz zemlju Kalnik i graniËi sa zemljom sanostana Svetog Groba u Glogovnici (domus s. Sepulchri de Galgonicha). Odatle ide na istok gdje se veæe sa zemljom sa-mostana Templara u Glogovnici (domus Templi de Galgonicha). (Mea) iduÊi odatle veæe se sa zemljom VuËete gdje je meapi, a odatle ide uz zemlju VuËete i silazi po meapiima niz neki po-tok i s potoka ide do krupike; zatim ide od krupike do velikog puta gdje je meapi i dalje ide ravno te dolazi do oraha; zatim (mea) prelazi potok Vrtlin (Vrtelen) i stiæe do prvog meapia. Kako bi pak slobopitine ovoga naselja ostale nepovredive, smatrali smo da im treba izdati ovu ispravu.  Izdano na blagdan svetog Jurja (23. travnja) godine Gospodnje tisuÊu dvijesto pedeset druge (1252.).Mi smo milostivo skloni udovoljiti oprav-danim i zakonitim molbama starjepiine naselja Ivana, Pavla sina Ivanke i Ivana sina Gerdine, stanovnika Novog naselja kriæevaËkog, te kao vaæeÊu potvrujemo spomenutu povelju o po-vlasticama prijapinjeg bana Stjepana, koje ne treba niti smanjiti, niti ponipititi, niti u bilo kojem dijelu promijeniti, nego se povelje treba dræati od rijeËi do rijeËi.Na trajni spomen, kako bi ova povelja o po-vlasticama imala vjeËnu vrijednost, izdali smo ovu povelju potvrenu napiim autentiËnim peËatom.Izdano u Zagrebu, na sam blagdan (ipsa die festi) Roenja sv. Ivana Krstitelja (24. lipnja) go-dine Gospodnje tisuÊu tristo pedeset prve (1351.) 1.- Napomena: Nije mi jasno zapito neki Po-velju (prvog) bana Ëitave Slavonije Stjepana iz 1252. godine datiraju s 24. travnja, kad u Povelji izriËito pipie da je izdana in festo S. Georgii - na blagdan sv. Jurja, blagdan sv. Jurja se od starine slavio 23. travnja, kao i danas. - Vjerojatno je i gornjegrad-sko ‘–urevo pod lipom’, barem neizravno, povezano s tim datumom, kada je Stjepan, ban Ëitave Slavonije, na blagdan sv. Jurja izdao Povelju o povlasticama dodijeljenim stanovnicima gornjeg dijela KriæevaËkog naselja.2.- Napomena: Datum izdavanja Povelje (drugog) bana Ëitave Slavonije Stjepana prema mom Ëitanju je 24. lipnja 1351. Naime, ispred ri-jeËi ‘die festi’ nalazi se jedna skraÊenica, koju neki Ëitaju post i nastavljaju die(m) fes-ti- poslije blagdana’. Meutim mislim da je bolje tu skraÊenicu Ëitati ipsa i nastaviti s die festi- ‘na sam blagdan’: 1.- jer poslije prijedloga post treba stajati akuzativ, zbog Ëega bi rijeË die treba nadopuniti s (m), tj. staviti je u akuzativ. A oblik ipsa je ablativ s kojim se gramatiËki slaæu sljedeÊe rijeËi die festi. - BuduÊi da kod rijeËi die u rukopisu nema nikakvog znaka da bi tu rijeË trebalo nadopuniti s (m), mislim da je vipie u skladu s rukopisom ne nadopunjavati die s (m) nego ostaviti je kako jest, a skraÊenicu Ëitati ipsa i nastaviti s die festi Nativitatis s. Johannis Baptistae (na sam blagdan Roenja sv. Ivana Krstitelja). Prema tome, datum izdavanja ove povelje bi bio - sam blagdan- 24. lipnja, a ne - dan poslije blagdana - 25. lipnja - go-dine 1341.; i 2.- Povelje su se u staro vrijeme obiËavale datirati s nekim blagdanom, a ne s danom poslije blagdana. 3.- Napomena o prijevodu nekih rijeËi i izra-za: KljuËnu rijeË villa prevodio sam rijeËju naselje. To mi se Ëinilo logiËnije nego li rijeË villa prevoditi s grad. Naselje naime, u danapinjem znaËenju te rijeËi, moæe biti i LJUDEVIT PLA»KO • POVELJA STJEPANA BANA SLAVONIJE I HRVATSKE IZ GODINE 1351.Cris, god. X., br. 1/2008., str. 188-191191‘selo’ i ‘grad’. Vidi se da je nova villa dio (naselja) Kriæevca, jer se govori o de nova villa in Crisio kao pito se govori de Gretz et nova villa Zagrabiae. Kao pito su GriË i Novo naselje (Nova ves) naselja u Zagrebu (Zagra-biae) tako su i ‘Gornje’ i ‘Donje naselje’ u Kriæevcu. Mislim da je prijevod villa-naselje bliæi izvorniku. Ban Stjepan naime, 1242. go-dine poklanja superiori parti villae Crisiensis (gornjem dijelu KriæevaËkog naselja), koje se formiralo uz samostan augustinaca, zemlju omeenu spomenutim meapiima. LogiËki je da je uz ‘gornji dio’ KriæevaËkog naselja (Kriæevca) postojao i njegov ‘donji dio’ koji se formirao uz kriæevaËku tvru castrum Crisiense, koja se izriËito spominje.  Zbog toga sam i rijeËi villicus i maior villae (koje su oËiti sinonimi) prevodio kao starjepiina naselja - bilo da se ti izrazi odnose samo na starjepiinu Gornjeg-novog naselja bilo na Ëitavo KriæevaËko naselje.Razumije se, da se svako naselje koje je do-bilo kraljevske povlastice, moæe nazvati i gradom, pa se dosljedno tome rijeË villa moæe prevesti kao grad, a villicus i maior villae kao gradonaËelnik. No, to je veÊ malo slobodniji prijevod.Treba isto tako utvrditi da se u Povelji, kad se govori o stanovnicima Novog naselja za stanovnike koristi naziv hospites (ne habitantes - pito bi bilo uobiËajenije). Ali kad se govori o razliËitim pra-vima stalnih stanovnika ovog naselja i onih koji to nisu, u Povelji se koriste razliËiti izrazi: cives-graani, stalni stanovnici naselja i extranei-stanci za one koji su samo navratili u ovo naselje. Kada pak te dvije kategorije ljudi imaju ista prava iz-riËito se spominju obje kategorije extraneus sive civis. Isto tako sam rijeË meta prevodio kao meapi. »ini mi se da rijeË ‘biljega’ danapinjim ljudima ne govori mnogo, a rijeË meapi je uobiËajena rijeËi koja oznaËava razgraniËenje izmeu dva posjeda. A rijeË meta se u Povelji koristi upravo u tom znaËenju.Naziv iobagion nisam prevedio. Jobagion naime nije obiËni kmet, nego ‘vojnik’ u vojsci feudalca, koji je drugaËije bio vezan za svog gos-podara, nego li je to bio ‘kmet - koji je obraivo polje.’ LJUDEVIT PLA»KO • POVELJA STJEPANA BANA SLAVONIJE I HRVATSKE IZ GODINE 1351.Cris, god. X., br. 1/2008., str. 188-191

Povelja Stjepana bana Slavonije i Hrvatske iz godine 1351. kojom se potvrđuju povlastice Stjepana bana Slavonije iz godine 1252.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia