Nediljko Ante Ančić

Ančić, Nediljko Ante

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Naša Teologija je zdušno prihvatila II. vatikanski sabor, pa je uveden poseban kolegij na kojemu su tumačeni saborski dokumenti. Svaki profesor je nastojao u svojim predmetima uzeti iz Sabora ono što se odnosi na njegovu materiju i to prenijeti studentima, svjestan daje Sabor veliki dar Duha Božjega Crkvi u ovom vremenu, po kojoj je i sada očita dimenzija utjelovljenja Sina Božjega. Crkva, otajstvena danost i društvena stvarnost, tajna i bivanje i u nas i u svijetu na nov način potvrđuje svoje poslanje da bi dala odgovor na nove prilike, odnose i zahtjeve ljudi svih naroda, pa tako i hrvatskoga. Naša revija Crkva u svijetu, nastala iz saborskih poticaja, nastojala je pratiti od prvih dana sve ono što je Sabor ponudio Crkvi i ostvariti papinu želju izrečenu na Sinodi biskupa da treba celebrare, verificare, promovere, tj. proslavljati, provjeravati i unaprijedi vati ostvarivanje saborskih dokumenata. Zato u ovom času čestitam Crkvi u svijetu što je u ovoj 30-oj obljetnici pripremila ovaj teološki skup da bismo ostvarili papinu želju te sve više upoznavali i ostvarivali sabor. Hvala svima i plodan rad! POZDRAVNI GOVOR DR. NEDJELJKA A. ANČIĆA, GLAVNOG UREDNIKA CRKVE U SVIJETU Štovani sudionici teološkog simpozija! Uskoro se navršava 30 godina od završetka II. vatikanskog sabora. Istodobno i teološki časopis Crkva u sui/etu, koji izdaje Teologija u Splitu ulazi u tridesetu obljetnicu svojega izlaženja. I ovaj časopis je odmah nakon Koncila pokrenut kao plod želje i nastojanja da se u našoj Crkvi započne i nastavi pokoncilska obnova. To su povodi održavanja ovoga jednodnevnoga teološkog simpozija. Ovdje se ne bih osvrtao na sam časopis Crkva u svijetu. Mi iz uredništva planiramo početkom iduće godine posebno obilježiti ovaj naš jubilej. Tada će biti više riječi o našem radu, izdanjima i planovima za budućnost. Dopustite mi da se kao predstavnik priređivača kratko osvrnem na glavnu temu ovoga skupa: 30 godina Drugoga vatikanskog sabora. Svima je poznata ona stara teološka izreka: Ecclesia semper reformanda = Crkva se treba stalno obnavljati. Priređujući ovaj skup, bila nam je glavna želja da kao teološko učilište pridonesemo toj obnovi. Drugi vatikanski sabor zasigurno je bio glavni događaj Crkve u ovom stoljeću. Nedavno ga je papa Ivan Pavao II. nazvao "providnosnim događajem". On je bio koncil Crkve o Crkvi, otvorio je Crkvu prema svijetu i njegovim tijekovima, želio temeljitu obnovu cjelokupnoga crkvenog života i dao na svim crkvenim područjima bitne smjernice hodu Crkve prema kraju drugog tisućljeća. 4 Zato se Crkva iz ove vremenske distance od 30 godina mora zapitati stoje od koncilskih poruka pretočeno u njezin život, u crkvene ustanove, u način ponašanja Crkve. Gdje smo danas u obnovi Crkve. Želimo da današnja predavanja i rasprave pridonesu dubljem shva­ćanju slova i duha Koncila, kod profesora i studenata, klerika i laika. Ima i jedan posebni razlog zbog kojega očekujem važne poticaje ovog simpozija za naš vjernički život. U proteklom kratkom razdoblju dogodile su se temeljite promjene na istoku i jugoistoku Europe: pad komunizma, izgradnja demokratskih odnosa, nastanak novih država i osvajački rat velikosrpskih ideologa na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Za Crkvu u Hrvatskoj i njezine vjernike to su posve nove situacije u kojima se nije lako snaći. Očekujem da će predavanja naših uvaženih teologa na ovom skupu rasvijetliti teme i pitanja koje Crkva u Hrvata do sada nije imala prigode sustavno obraditi, procjenjujući sadašnje prilike kao znakove vremena u svjetlu koncilske nauke o Crkvi. Gospodin biskup dr. Walter Kasper iz Stuttgarta, uvaženi teolog i vrstan poznavatelj problema i obnove u Crkvi, govorit će o trajnom značenju Drugoga vatikanskog sabora za opću Crkvu. Zatim će profesor dr. Bonaventura Duda izvijestiti kako je Koncil do sada prihvaćen u Hrvatskoj. U popodnevnom nastavku trojica predavača: P. Bono Zvonimir Sagi, dr. Špiro Marasović, i prof. Željko Mardešić razraditi će temu oživotvorenja saborskih poruka i smjernica u specifičnim prilikama naše domovinske Crkve. Kakvo shvaćanje Crkve (model Crkve) nosimo u svojoj svijesti, odgovara li ono koncilskoj slici Crkve; dijalog kao način ophođenja u Crkvi i Crkve prema svijetu; odgoj i formacija laika vjernika, te njihova uloga u Crkvi i društvu; odnos Crkve prema društvu, državi, političkom djelovanju. Ulazak Crkve u nove prostore slobode i otvaranje Crkve u demokratskom društvu ne može uspjeti bez prethodnog jačanja našega vlastitog identiteta u vjeri i jasnoće u kršćanskom poslanju. Nadam se da će nam ovaj simpozij u tome pomoći. * * * Riječi pozdrava sudionicima ovoga teološkog simpozija uputili su također: splitsko-makarski nadbiskup msgr. Ante Jurić, prorektor Sveučilišta u Splitu dr. Ivan Bilić, rektor Franjevačke teologije u Makarskoj dr. Dušan Moro, dr. Mato Zovkić u ime Vrhbosanske visoke teološke škole iz Sarajeva (privremeno smještene u Bolu na Braču) i dr. Ivan Zirdum u ime Teologije iz Đakova. 5 

Pozdravni govor dr. Nedjeljka Ante Ančića, glavnog urednika Crkve u svijetu

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia