Josip Marcelić

Marcelić, Josip

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

PROFESORSKI RAD MONS. FRANE FRANIĆA U SJEMENIŠTU I NA TEOLOGIJI U SPLITU Josip Marcelić, Split UDK : 282 (497.5 Split) : 929 Franić, F. U svojem osvrtu donosim kratak pregled rada mons. Frane Franića na Centralnoj Visokoj bogoslovnoj školi, odnosno Teologiji u Splitu, kako se naziva nakon afilijacije Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. To je vremensko razdoblje od 1942. do odlaska mons. Franića u mirovinu, 1988. godine. 1. U zapisniku sjednica nastavničkog vijeća iz godine 1943./44. čitamo da VBŠ u Splitu od 1941./42. do 1943./44. službeno ne radi zbog talijanske okupacije, ali da se ipak održavaju tečajevi i ispiti bez znanja talijanskih vlasti (Zapisnik sjednice Nastavničkog vijeća od 9. veljače 1944.) Akademske godine 1942./43. nalazimo u katalozima VBŠ samo jednog studenta. Te godine, 1942./43. započinje s radom na VBŠ i dr. Frane Franić, koji se je pred kratko vrijeme vratio iz Rima, gdje je na Gregorijani doktorirao iz dogmatskog bogoslovlja obra­nivši tezu: De iustitia et de peccato originali secundum Duns Scotum (Romae 1941). Te akademske godine dr. Franić obavlja službu knjižničara u Velikom i Malom sjemeništu i ujedno je vicerektor Malog sjemeništa. Padom Italije godine 1943. Centralna Visoka bogoslovna škola započinje sa svojim redovitim radom akademske godine 1943./44. Te godine i dr. Franić počinje predavati i na VBŠ i u Sjeme-nišnoj gimnaziji. Od tada je u Malom sjemeništu, sve do svojega biskupskog posvećenja u prosincu 1950. godine, prema potrebi predavao različite predmete: vjeronauk, filozofiju, biologiju, opću povijest, latinski. Ujedno je neko vrijeme vršio službu prefekta i vicerektora. (Iz razgovora između dr. F. Franića i dr. o. J . Marcelića, 24. studenog 1990.) 2. Od akademske godine 1943./44. pa do 1980./81., odnosno do svog umirovljenja 1988., mons. dr. Frane Franić na našoj Teologiji predaje razne predmete i vrši različite službe. Spomenimo najprije službe koje je u tom razdoblju vršio, a zatim predmete koje je predavao. 3. Službe mons. Frane Franića na našoj Teologiji: Spomenuli smo već da je 1942./43. vršio službu knjižničara u Velikom sjemeništu, kao i u Malom. 363 U zapisnicima sjednica Profesorskog zbora nalazimo da je od 28. lipnja 1948. do 1949./50. (uključno) vršio službu privremenog vršioca dužnosti rektora. Od akademske godine 1963./64. kao ordinarij Splitsko-makarske biskupije vrši službu Vrhovnog direktora VBŠ (usp. zapisnike sjednica Profesorskog zbora). Od 1965./66. u zapisnicima sjednica Profesorskog zbora kao Ordinarij Splitsko-makarske biskupije, odnosno kasnije nadbis­kupije, nosi naslov Veliki rektor VBS odnosno Teologije u Splitu (usp. Zapisnike sjednica Profesorskog vijeća). Kao Veliki rektor Teologije nadbiskup Franić osniva godine 1970. "Institut za teološku kulturu laika" pri CVBŠ u Splitu, dekretom br. 7/70 od 26. X. 1970. Kasnije će naziv Instituta glasiti: "Institut za teološku kulturu" pri Teologiji u Splitu (usp. Statut Instituta odobren od velikog rektora nadbiskupa Franića br. 10/84 od 10. svibnja 1984.) Institut je u međuvremenu imao nekoliko teških kriznih godina, a u naše vrijeme, smatram, ima posebnu zadaću da u novim demokratskim uvjetima ostvaruje smjernice Drugoga vatikanskog sabora, po kojima je on i osnovan u stvaranju žive i aktivne Crkve, u kojoj i laici surađuju "prema primljenu daru" u izgradnji Tijela Kristova. Poticanjem i nastojanjem nadbiskupa Franića, kao velikog rektora, profesorsko vijeće VBŠ poduzima potrebne korake i godine 1972. dolazi do afilijacije s Katoličkim bogoslovnim fakultetom u Zagrebu. Od tada naša škola nosi naslov: Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu - Teologija u Splitu. Na sjednici Profesorskog vijeća Teologije od 15. siječnja 1981. čita se dopis dr. Frane Franića kojim se on odriče predavanja zadnjeg kolegija koji je predavao na Teologiji: teologije pisane i predane Riječi Božje. Time on prestaje s aktivnom službom profesora na Teologiji. Prema zaključku Profesorskog vijeća te iste sjednice dr. Frane Franić ostaje počasnim članom Profesorskog zbora Teologije, te je redovito naveden u popisu nastavnog osoblja Teologije kao "počasni redoviti profesor, profesor ordinarius, emmeritus" (usp. Zapisnik sjednice Profesorskog vijeća, 15. siječnja 1981. i raspored akad. godina). Kao ordinarij Splitsko-makarske nadbiskupije dr. Franić i dalje vrši službu velikog rektora, do svojeg odlaska u mirovinu u listopadu 1988. 364 4. Predmeti koje je dr. Frane Franić predavao na Teologiji Odmah na početku svojega rada akad. god. 1943./44. počinje s predavanjem dogmatskog bogoslovlja, prve dvije godine kao docent, a od 1945. /46. kao profesor. U isto vrijeme predaje također usporedno, naročito istočno bogoslovlje, prve dvije godine kao docent, a kasnije kao profesor. Oba predmeta predaje s nekim prekidima do zatvaranja VBŠ, ljeti 1956. godine. Na početku svojega rada na Teologiji, zbog pomanjkanja profe­sorskog kadra, predaje i neke discipline s područja biblijskih znanosti, kao suplement, i to: uvod u SZ, biblijsku arheologiju, uvod u NZi egzegezu NZ. To predaje 4-5 akademskih godina od 1943./44., a egzegezu NZ vidimo iz kataloga da predaje i naknadno, 1955./56. Prvih nekoliko godina predaje također i patrologiju i povijest dogmi', prve dvije godine kao docent, a kasnije kao profesor (od 1944./45. do 1947./48., s nekim prekidima). Godine 1954./55. predaje i egzegezu SZ, hebrejski pak jezik predaje jednu akad. god. (1954./55.), prije zatvaranja škole (ljeti 1956.) i 13 akad. god. poslije ponovnog otvaranja VBŠ (od 1965./66 do 1977./78). Dvije akad. godine predaje opću metodologiju (1950./51. i 1966./67.), kao i crkveni latinski jezik (1949./r50. i 1953./54.). Već je dva puta spomenuto zatvaranje VBŠ, pa je dobro razjasniti što je to bilo. Ljeti 1956., presudom Okružnog suda u Splitu, zabranjen je rad na VBŠ i zatvorena su oba sjemeništa, Veliko i Malo. Za Bogosloviju zabrana je glasila na 8 godina, ali je kasnije smanjena na 6 godina, i tako je akadmske godine 1963./64. VBS opet nastavila sa svojim radom (iz razgovora između dr. F. Franića i dr. o. J. Marcelića, 24. XI. 1990.). U to vrijeme imamo procvat svećeničkih kandidata i bogoslova. Najveći broj bogoslova je bio 1968./69. Te akademske godine bio je na VBŠ upisan 151 bogoslov (sjetimo se daje 1942./43. bio upisan jedan bogoslov). To je uopće najveći broj slušača u čitavoj povijesti naše Teologije od početka njezina rada, 1826./27., do danas (1990./91.) (usp. katalog Škole; također Ivan Ostojić, CBS za Dalmaciju, str. 9). Makar je mons. Franić zauzet upravom Biskupije, odnosno Nadbiskupije (od 1969.), on i dalje rado pomaže i, prema mogućnostima i potrebama, predaje na Bogosloviji. Dvije akademske godine predaje opću metodologiju (1950./51. i 1966./67.), kao i crkveni latinski jezik (1949./50. i 1953./54.). 365 Tako predaje i neke discipline s područja filozofije, kao i fundamentalne teologije: Etiku (specijalnu) predaje jednu godinu (1963./64.); ontologiju također jednu akademsku godinu (1964./65.); povijest filozofije predaje kroz 11 akad. godina (od 1966./67. do 1978./79. s nekim prekidima). Fundamentalnu teologiju predaje dvije godine, zajedno sa seminarom iz fundamentalke (1965./66. i 1966./67.). Nova disciplina koja je uvedena poslije Drugoga vatikanskog sabora, vodeći računa o ekumenskim gibanjima među kršćanima, teologija je pisane i predane Riječi Božje, koju je prvi predavao dr. F. Franić od 1973./74. sve do 1979./80. (prema katalozima Škole i zapisnicima sjednica Profesorskog zbora/vijeća). Uz svoje specifične dogmatske predmete, vidjeli smo, bio je tu priličan broj disciplina s drugih teoloških područja, kao i s filozofskog područja. Mons. Franić je rado izlazio u susret u svim tim teškim prilikama života naše škole, kada nije bilo dovoljno profesorskog stručnog kadra za pojedine predmete. 5. Kratko se osvrćući na način predavanja i rada nadbiskupa F. Franića, spomenuo bih sljedeće: Iz vlastita iskustva znam daje za vrijeme mojeg studija na VBŠ u Splitu dr. Franić predavao dogmatsko bogoslovlje na latinskom jeziku, a i mi smo također na latinskom odgovarali, i to pred komisijom. Bilo je to i teško i svečano i zanimljivo. Prof. Franić je u svojim predavanjima bio jednostavan, smiren, dijaloški otvoren i pristupačan. Rado se zaustavljao na skolas-tičkim raspravama, posebno o predestinaciji, o milosti i slobodi. Makar tomistički usmjeren, priklanjao se molinizmu u isticanju ljudske slobode. U tim raspravama, koje su više sličile razgovorima, u danom se času na pojedine intervente znao slatko nasmijati. U kolokvijima je bio zahtjevan, a na ispitima blag. U predavanjima se zaustavljao na bitnome, tako da smo gradivo završavali na vrijeme i bez žurbe. Traktate iz dogmatskog bogoslovlja obrađivao je uglavnom prema Tanquereyu, a neka pitanja je posebno obrađivao. Za povijest filozofije sastavio je i posebna skripta (dr. Frane Franić, Povijest filozofije {skriptsi), Split 1972.) Njegovo je usmjerenje bilo više tomističko, esencijalističko i ontološko, što seje očitovalo i u njegovim interventima na Drugome vatikanskom saboru; ali s druge strane kod njega susrećemo jednu otvorenost prema voluntarizmu Duns Scota (nije bez razloga, zacijelo izabrao za doktorsku radnju temu iz Duns Scota), isticanju čovječje slobode (kao i De Molina), otvorenost egzistencijalnim zahtjevima života. U toj dijalektici i napetosti između esencijalnog i 366 egzistencijalnog, između bitnog i prolaznog, vječnog i vremenitog, kretat će se njegovo teološko razmišljanje, kao i njegovo pastoralno djelovanje. 6. U ime naše Teologije zahvaljujem Vam, dragi o. Nadbiskupe na svemu što ste za nju učinili u Vašem dugoročnom služenju po raznim službama i u predavanju različitih predmeta, uvijek spre­mni da pomognete, i čestitam Vam 40. obljetnicu biskupskog pos­većenja. Dragi o. Nadbiskupe, Gospodin neka Vam bude obilna nagrada i ovdje na zemlji i u vječnosti, da sa sv. Tomom i bi. Duns Scotom ponirete i dalje u dubine otajstva Kristova i otvarate sve više vrata srca otajstvima spasenja, te pomažete izgradnji Tijela Kristova u Crkvi, posebno u Vama i svima nama dragoj Nadbiskupiji! Split, 7. prosinca 1990.* [Dr. fra Josip Marcelić rektor Teologije] * Ovom dokumentu dr. Josipa Marcelića, profesora Teologije u Splitu, tadanjeg rektora iste Teologije, od 7. prosinca 1990. nadbiskup Franić prilaže sljedeći dodatak: Moje službovanje u Biskupskoj klasičnoj gimnaziji 1. Bio sam na toj školi imenovan predavačem vjeronauka od biskupa Kvirina Klementa Bonefačića šk. god. 1941./42., ali sam, odmah na početku 1941. bio otpušten iz te službe od fašističkog režima skupa s profesorima don Rafom Radicom i Jankom Pavlinovićem kao potencijalnim protivnicima politike potalijančivanja našeg malog sjemeništa i njegove klasične gimnazije. 2. Zatim sam još predavao na istoj školi od rujna 1943. ove predmete: vjeronauk, filozofiju, biologiju, opću povijest, latinski jezik Te sam predmete predavao sve do svršetka prvog semestra 1951. godine. Ovo sam napisao prema svom pamćenju, a sve se to može provjeriti iz školskih kataloga Biskupske klasične gimnazije u Splitu. Split, 4. srpnja 1996. Dr. Frane Franić 367 

Profesorski rad mons. Frane Franića u sjemeništu i na Teologiji u Splitu

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia