Treća svjetska konferencija mreže Culturelink »Mreže – razvojni aspekti kulture u 21. stoljeću

Jaka Primorac

Paško Bilić

Primorac, Jaka

Bilić, Paško

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Prikazi, Revija za sociologiju 40 (2010), 1: 109–117114sti kvalifikacija, uključivanju dionika i međunarodnom priznavanju nacional-nih kvalifikacija. Drugi dan seminara zaključio je Bastian Baumann, glavni tajnik Magna Charta Observatory. Nje-govo se izlaganje bavilo značenjem na-cionalnoga kvalifikacijskog okvira.Završni dan seminara pripao je izlaganjima Haralda Schomburga iz Međunarodnog centra za istraživanje visokog obrazovanja (INCHER) sa Sve-učilišta u Kasselu. Prvo je izlaganje bilo naslovljeno Tranzicija između visokog obrazovanja i profesionalnog života. Schomburg je predstavio rezultate dva-ju međunarodnih istraživanja, CHEERS (Careers after Higher Education: a Eu-ropean Research Study) i REFLEX (The Flexible Professional in the Knowledge Society). Značenje takvih međunarodnih istraživanja još više dobiva na važno-sti kad osvijestimo praktične probleme u njihovoj provedbi. Sustavi visokog obrazovanja razlikuju se od zemlje do zemlje. Njima pridodajemo i druge ra-zlike, tranzicijske obrasce, stanje tržišta rada i regionalne razlike u pojedinim ze-mljama. Oba su istraživanja pokazala da nijedna varijabla (dob, spol, obrazovanje roditelja…) nema veći utjecaj na ishode zapošljavanja. Ipak ova su istraživanja otvorila i neka zanimljiva pitanja. Ko-ji su najbolji pokazatelji profesionalnog uspjeha? Kako mjeriti uvjete studiranja? Utječe li kvaliteta studiranja na ishode zapošljavanja? Nažalost pitanja su takva da ne postoje jednoznačni odgovori na njih i više su zanimljiva kao poticaj za neka buduća istraživanja. Drugo je izla-ganje bilo o istraživanjima kao oruđu za bolje razumijevanje odnosa obrazovanja i rada. Tako su sudionici seminara bili podrobnije upoznati s novim sustavom praćenja diplomanata u Njemačkoj. Su-stav je 2006. godine inicirao INCHER u suradnji sa sveučilištima. Istraživa-nja prate napredak tijekom studija, ali i napredovanje na tržištu rada. Tom je prezentacijom završen ovaj trodnevni seminar.Posljednjih godina svjedoci smo sve intenzivnije rasprave o kvaliteti visokog obrazovanja u Hrvatskoj. Vrlo se često otvaraju rasprave o ulozi koju visoko obrazovanje ima za pojedince, društvo i ekonomiju. Unatoč velikom stručnom i političkom zanimanju za ovu temu, još uvijek nemamo dovoljno istraživanja koja bi nam mogla dodatno pomoći u sagledavanju šire slike. Semi-nari poput ovoga nude nam zanimljive informacije i mišljenja stranih stručnja-ka o temi koja će u Hrvatskoj postajati sve aktualnijom.Filip MiličevićInstitut za društvena istraživanja, ZagrebTreća svjetska konferencija mreže Culturelink »Mreže – razvojni aspekti kulture u 21. stoljeću«Zagreb, 13–15. studenog 2009.Treća svjetska konferencija mreže Culturelink održana je u Zagrebu od 13–15. studenog 2009. godine u Mu-zeju Mimara u Zagrebu. Okupila je 130 sudionika sa svih kontinenata i to predstavnika istraživačkih organizacija, nacionalnih i međunarodnih udruženja, zaklada i kulturnih institucija do sveu- 115 Prikazi, Revija za sociologiju 40 (2010), 1: 109–117čilišta. Konferencija je obilježila dvade-setogodišnje djelovanje mreže Culture-link, utemeljene 1989. godine od strane UNESCO-a i Vijeća Europe. Institut za međunarodne odnose (IMO) u Zagrebu sjedište je mreže od njezina osnivanja.Konferenciju su otvorili predstav-nici UNESCO-ova Ureda u Veneciji, Vijeća Europe, Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Instituta za me-đunarodne odnose i Gradske skupštine Grada Zagreba. Uvaženi govornici ista-knuli su važnost rada mreže Culturelink u transkontinentalnim okvirima. Cijela se konferencija odvijala u plenarnim sjednicama s osnovnim ciljem ispitiva-nja uloge i važnosti kulturnih mreža u kulturnom razvoju u 21. stoljeću.Prva plenarna sjednica pod na-slovom »Dvadeset godina kulturnog umrežavanja« osvrnula se na uspješnu povijest mreže Culturelink u kontekstu općeg razvoja mreža u protekla dva de-setljeća. Na samom početku prikazan je rad mreže Culturelink iz perspektive UNESCO-a, kao jedne od njezinih or-ganizacija utemeljiteljica; ukazano je na visoke standarde rada same mreže te je istaknuta njezina vrijednost u provođe-nju aktivnosti koje UNESCO nije mo-gao voditi samostalno. Zatim je iznesen povijesni prikaz rada mreže Culture-link iz perspektive njezina regionalnog centra APRCCN, smještenog u Južnoj Koreji. Kroz različita izlaganjima ista-knuta je promjenjiva priroda kulturnih mreža i izazovi koje budućnost donosi – bilo iz perspektive donatora, drugih kulturnih mreža, ili neovisnih istraži-vača. Rasprava u okviru prve sjedni-ce usredotočila se na problem (samo)evaluacije mreža i mrežnih procesa te njihovu održivost. Iako se može reći da se svakodnevnom komunikacijom unu-tar mreža može procijeniti kolika je nji-hova uspješnost, sudionici su naglasili teškoće u takvom procesu evaluacije. Kao prvo, struktura mreža je otvorena i to predstavlja probleme: priroda mreže je da bude u neprekidnom, dinamičnom kontinuitetu, a rezultati evaluacije ovise o polazištu u mreži iz kojeg se provo-di evaluacija. Kao drugo, postavljeno je pitanje postoji li previše mreža te može li se preklapanje nekih aktivno-sti i projekata minimalizirati vanjskom evaluacijom i/ili boljom povezanošću kulturnih mreža? Kao posljednje pita-nje postavlja se jesu li kulturne mreže spremne za promjenu i implikacije koje donosi digitalni okoliš, a toj je temi bila posvećena slijedeća sjednica u progra-mu konferencije.Tema druge plenarne sjednice bili su »Učinci informacijsko-komunikacij-skih tehnologija (IKT) i digitalne kul-ture na dinamiku umrežavanja«. Tema je otvorena propitivanjem različitih umjetničkih primjena, a utvrđeno je da one, zbog svoje specifične prirode če-sto nailaze na teškoće u financiranju i brandiranju. Novi stvaraoci moraju imati sve više specifičnih znanja i vje-ština tako da se umjetničke organizacije danas sve više mijenjaju. Uloga umjet-nika/ca se mijenja jer umjetnički ciljevi postaju sve više pluralni i interdiscipli-narni što zahtijeva stvaranje partnersta-va i otvorenu komunikaciju. Uočene su promjene u novim komunikacijskim alatima budući da svjedočimo društve-noj kolonizaciji Interneta i napučivanju Interneta različitim tipovima interakcije koja je sve dinamičnija. U takvom kon-tekstu umjetnost premošćuje različite tipove umjetničkog izražavanja, dono-si međupovezanost, suradnju, dijalog i nove platforme koje služe za susrete u Prikazi, Revija za sociologiju 40 (2010), 1: 109–117116digitalnom prostoru. U tom smislu na-glašen je uspon »digitalnih urođenika« koji su uronjeni u digitalni okoliš od ranog djetinjstva i koji imaju drukčiju percepciju digitalne kulture i kulturnog razvoja. Nastaju i novi oblici trendova i mobilnosti koji transcendiraju prostorne odnose. Oni se reflektiraju u koncep-tu deteritorijalnosti u kojem virtualni prostor zamjenjuje stvarni prostor te se tako stvara novi tip hiperteritorija kao što su društvene mreže. Rasprava na-kon izlaganja dovela je do implicitnog zaključka da nove tehnologije predstav-ljaju ambivalentan izazov u kojem se istodobno pojavljuju prijetnje i otvara-ju nove mogućnosti. Stoga je potrebno prilagoditi se promjenama, premostiti digitalni jaz te raditi na edukaciji i uče-nju jezika interneta.Drugi dan Treće svjetske kon-ferencije mreže Culturelink otvoren je trećom plenarnom sjednicom pod naslovom »Kulturne mreže i kultur-na politika«. Ova je sjednica naglasila važnost redefiniranja kulturnih politika u svjetlu konvergencijske kulture, di-gitalnog okoliša te sveukupne globalne međupovezanosti ekonomskih, politič-kih i društvenih promjena. Naglašeno je da je koncept kulturne mreže vrlo brzo prihvaćen u samom kulturnom sektoru iako je opterećen brojnim nedostacima. Neki od njih su instrumentalizacija kul-ture, prevelika reguliranost kulturnog polja te proliferacija globalnih indu-strija kulturnih/kreativnih diskursa koje proizvode kontradiktorne implikacije na lokalnoj razini. Također su naglaše-ni neki od ključnih problema kulturnih mreža na svakodnevnoj razini kao što su umnožavanje programa različitih kulturnih mreža ili problem financira-nja. Rasprava nakon izlaganja pokazala je da predstoji vrlo velik posao u ra-zjašnjavanju odnosa kulturnih politika i kulturnih mreža: ušli smo u novo razdoblje kreiranja kulturnih politika – stari modeli polagano izumiru. Iako se može istaknuti veliki posao koji je Vijeće Europe napravilo na polju tran-snacionalnih kulturnih politika, mora se naglasiti da kulturne mreže nisu ni bli-zu ključnim zadacima koje pred njima predstoje u novim globalnim ekonom-skim i političkim uvjetima. Postoji nuž-na potreba za kulturnim pokretom koji će upozoriti na novonastale probleme u kulturi u svjetlu novoga digitalnog oko-liša. Kulturne mreže još nisu dosegnule svoju zrelost kao što je sugerirano pa je neizmjerno važno raditi na inovativnim formama kulturnih politika na lokalnoj i globalnoj razini.Četvrta sjednica bila je posvećena »Razvojnim aspektima mrežnih kultu-ra«. Stvaranje mreža u novom okruže-nju pojašnjeno je nizom primjera uklju-čujući i sindikate različitih kulturnih skupina. Međutim, iako oni pokazuju učinkovitost u povezivanju raznolikih mreža te suradnju s različitim regija-ma, njihov utjecaj na promjenu kul-turnih politika ostaje ograničen zbog poteškoća u mijenjanju ustaljenih kul-turnih paradigmi. Mobilnost se razma-trala kao resurs koji je s jedne strane ograničen, ali i kao resurs koji s druge strane omogućuje stvaranje novih veza i podjelu drugih resursa. Mobilnost pro-miče slobodu izražavanja i stvara zajed-ničke prostore djelovanja, ali donosi i neke probleme. Usprkos činjenici da je izravna komunikacija optimalna za kul-turno umrežavanje, mobilnost kulturnih radnika/ca utječe na okoliš, te mreže stoga trebaju osvježiti svoje prakse i stvoriti nove načine komunikacije ili  117 Prikazi, Revija za sociologiju 40 (2010), 1: 109–117im prijeti stagnacija. Osim kulturnih radnika/ca, kulturni proizvodi i usluge također prelaze granice i postaju sve vi-še transnacionalnima što zahtijeva no-ve oblike politika. Učinkovitost takvih politika onemogućuje znatan deficit i nedostatak informacija o postojećim kulturnim mrežama između različitih nacija (primjer Južne Amerike). U za-vršnoj raspravi sudionici konferencije pozvani su na akciju kako bi se stvorio društveni pokret u kulturnom području. Glavne točke oko kojih bi se takav po-kret mogao organizirati bile su: trgovi-na kulturnim robama i uslugama, učinci Interneta na kulturu, kulturni razvoj i iskorjenjivanje siromaštva te medijska koncentracija. Zaključeno je kako ipak još uvijek postoje znatne prepreke za stvaranje takvih kulturnih pokreta.Treću svjetsku konferenciju mre-že Culturelink zatvorila je voditeljica mreže Culturelink Biserka Cvjetičanin koja se pritom zahvalila svim članovi-ma mreže i osnivačkim organizacijama za potporu koju su pružali tijekom pro-teklih dvadeset godina. Ova je konfe-rencija naglasila važne transformacijske procese kulturnog umrežavanja tijekom proteklih dvaju desetljeća pa je Biserka Cvjetičanin zaključila kako se postu-pno krećemo od umrežavanja kultura u osamdesetim godina prošlog stoljeća do umreženih kultura u ovom stoljeću što je korak koji postavlja nove izazo-ve. Jedan od tih izazova je istraživanje umreženih identiteta u nastajanju što bi mogla biti tema četvrte svjetske konfe-rencije mreže Culturelink najavljene za 2012. godinu.Jaka Primorac, Paško BilićInstitut za međunarodne odnose, Zagreb

Treća svjetska konferencija mreže Culturelink »Mreže – razvojni aspekti kulture u 21. stoljeću«

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia