Anđelko Badurina

Badurina, Anđelko

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

248narodna umjetnost 19 (1982)cali usmeni stih jer nam to upravopriroda ove pubUkacije omogucuje.Medutim, kao sto je vee upozoreno,knjiga Hrvatska versifikacija pratihrvatski stih u svome, povijesnomesHjedu i daje cjelovit prikaz nje-govaJ.1azvoja. To je sustavno i teo-retski promiSljeno djelo koje iznosivrijedna iskustva pjesnika, prevodi-oca i znanstvenog radnika IvanaSlamnigia.Tanja Peric-PolonijoLeopold Kretzenbacher, Schutz- undBittgebarden der Gottesmutter, Bayel'i-sche Akademie der Wissenschaften, Phi-losopmsch histol1ische Klasse, Sitzungs-berichte, Jahrgang 1981, Heft 3, Miin-chen 1981, 112 str. + 14 tabli.Kako sam naslov, a pogoto.vopodnaslov kaze, radi se 0 preduvje-tima, pojavi i trajanju srednjovje-kovnih ikonografskih prika~a Bo-gorodicine zastite i zagovora te 0njihovoj prisutnosti u vrhunskojumjetnosti, legendama i puckomvjerovanju.Poznati minhenski povjesnicartradicijske kulture, porijeklom izStajerske, kojri se posebno bavi iko-nografijom, s izvanrednom akl1~bi-jom i bogato dokumentirano anali-zira jedan u srednjem vijeku po-sebno rasiren ikonografski motiv,prikaz zastite i zagovora Ijudi kojepred gnjevom Boga suca vrse Kristi posebno Bogorodica. Povijesnipreduvjet ucestalosti tog motivajest kolektivno traz,enje sigurnostii zastite u veoma nesigurnim vre-menima kasnog srednjeg vijeka,kada Evropu razdiru unutrasnji po-litiCkii nemiri, drustvena i gospodar-ska nesigurnost, prijeti joj Turskaopasnost, ·a tome se cesto pridruzu-ju elementarne nepogode i pomorneepidemije.U prvom poglavlju (str. 7-13),koje nosi naslov Ovozemaljske ne-volje, izvanzemaljski strah i li:kovniprikazi nade za srednjovjekovnogcovjeka, aut or govori 0 znacenjuslika i nadanj~ma koja su bespo-mocni ljudi srednjeg vijeka polagaliu slike. U duhovnim i drustvenimnemirima 13. stoljeca, u doba borbiizmedu cara i pape, krizarskih ra-tov,a, siromastva d epidemija, kadizgleda za spas nema niotkud, slikenebesnika su cesto bile jedina uto-cisia i jedina nada.U drugom, najopsirnijem poglav-Iju (str. 13-41), pod naslovom Tristajerske »Mantelmadone« i njihovduhovni izvor, obraduje jedan odnajrasirenijih motiva nebeske zasti-teo tzv. »Schutzmantelmadonnu«,»Bogorodicu zastitnicu«. Analizira-juCi tri takva prikaza (iz Frauen-berga kraj Admonta, Ptujske goreu Sloveniji i katedrale u Gracu),govori 0 nastanku tog ikonograf-skog tipa Bogorodice (Bogorodicasvojim plastem zakriljuje veli'k: brojsitnih Ijudskih likova) i 0 njegovudrustvenom znacenju, tj. trazenjusigurnosti za ugroz,enu Ijudsku eg-zistenciju. Opsirno navodi brojnesrednjovjekovne literarne izvore,te.oloske i propovjednicke, koji suutjecali na oblikovanje tog ikono-grafskog motiva i na njegov likovnir;azvoj, od jednostavnih do veomazamrSenih. Od tih triju prikazadrustveno je najzanimljivij.a velikafresko slika u katedrali u Gracu,nastala 1480. g., nakon sto se Gracrijesio triju velikih zala, Turaka,kuge i skakavaca, koja su prikaza-na u donjem dijelu slike, dok je ugornjem dijelu prikazan posljednjisud, na kojem je Trojstvo prikaza-no kao tri potpuno jednake »ljud-ske« osobe koje sude svijetu. a Bo-gorodica plastem zaklanja Ijude iTrojstvu pokazuje svoje grudi.U tree em poglavlju (str. 42-59),(Motivu) "Ostentatio vulnerum Chri-sti« (Kristovo pokazivanje rana)egzegeti i slikovni pripovjedaci pri-dodaju Marijino pokazivanje grudi,autor polazeci od formulacije puc-kog propovjednika 13. stoljeca sv.Lambrechtera da »Sin ne moze ni-sta odbiti majci koja od njega ne-sto trazi jer mu ona pokazuje svojegrudi kojima ga je dojila«, opsirnoi detaljno obrazlaze pojavu i izvoreikonografskog motiva kako Krist,247prlkazl I krltlkezagovarajuci pred Bogom oeem Iju-de, pokazuje rane kojima ih je ot-kupio (ostentatio vulnerum). Na tajse motiv kasnije nadovezuje drugi,analogni, kako Marija, zagovarajuciIjude pred Kristom, pokazuje grudikojima ga je dojila. Arhetipove zato, koji su u minijaturama 14. sto-Ijeca i likovno potvri1eni, pronalaziu r~mskoj antici, odnosno u Bibliji.Kao arhetip za ostentatio vulnerumnavodi se llimljanin Antipater, kojiJuliju Cezaru pokazuje oziljke ranakoje je zadobio u obrani domovine,a za pokazivanje grudi primjer jestarozavjetna heroina Ester-a, kojazagovara svoj narod kod kraljaAhasfera (Est 7, 2---4).Iduce poglavlje (str. 59~6), kojenosi naslov Antilca i srednjovjekov-ne geste pokaziVanja grudi kao tuz-balica, zagovor Hi zaklinjanje, na-dovezuje se na prethodno te daljerazraduje anticke i srednjovjekovnepojave i oblike tog motiva, nalazecimu »predloske« u Ilijadi (XXII,79ss), gdje majka preklinje Hektorapred njegov odlazak u sudbonosnubitku pokazujuci mu svoje grudi,zatim u Evandelju (Lk 11, 27), gdjeneka zena uzvikuje Kristu: "Blaze-na utroba koja te nosila i prsa kojasu te dojila«. Nize nadalje primjereiz Ovidijevih Metamorjoza (10, 31nss), Seneke,te niza crkvenih otacakoji u srednjem vijeku homiletski ipropovjednicki razraduju tu temu,koja je ponekad tek tuzbalica, po-nekad za.govor, a ponekad zaklinja-nje, iIi se pak to troje ispreplece.U narednom poglavlju (str. 67--82), Motivu »Tribunal misericor-diae« (SudiSte milosti) u 15. i 16.stoljecu pridruzuju se zWlcajni novimotivi koji su dugo djelotvorni, au-tor .iznosi brojne primjere slikarstvaiz doba renesanse i barok;a gdje suteme »pokazivanje rana« i »pokazi-vanje grudi« uklopljene u ikono-grafsku temu »8udiSta milosti«,gdje se pred Ocem sueem kao za-govornici covjecanstva javljajuKrist i Bogorodiea, nekad u para-lelnom, a nekad u subordiniranomstavu zagovora.U poglavlju »Lac Mariae« i »Bo-gorodi~ino mlijeko« - pomama zarelikvijama i prvkazi (str. 83-98)govori se 0 pretjeranostima u upo-trebi tog motiva zastite, koje su ce-sto na granici neukusa (»dojenje sv.Bernarda«, gasenje vatre u cistilis-tu, gasenje pozara Bogorodi:cinimmlijekom itd.). Ta pretjerivanje idudotle da su jos u 16. stoljecu kolalerelik~Lje navadnog Bogorodicinamlijeka, ,a njihov je kuIt trajao josu 18. stoljecu.U kratkom zakljucnom poglavlju(str. 98-105), koje nosi dugacak na-slov Dugo trajanje srednjovjekov-nog predloska Marijina pokazivanjagrudi i moci zastite »majke svihljudi« ogledaju se u zi'votopisimasvetaca i likovnoj umjetnosti, u pje-sniStvu i govorniStvu, navode seprimjeri: kako jos do u kasni baroktraje tradicija humaniziranja moti-va »pokanivanja grudi« i Marijinadojenja, osobito u propovjednistvui pjesniStvu. Medu ostalim autordtira (na slovenskom) zbirku pro-povijedi slovenskog kapucina Ro-gerija Ljubljanskog Palmarium em-pyreum seu conciones ... iz 1743. g.,koji navodi misticnu viziju sv. Ber-narda, gdje ga najprij,e zove Kristda pije iz njegova srca, a zatim gaBogorodica poziv,a da pije iz njenihgrudi. Nakon toga citira i hrvatskupjesmaricu Cithara octocharda (Za-greb 1757), u kojoj je takoder za-stupljei motiv Marijina dojenja, anajrjecitiji su stihovi:"O! dabimi, od dabi! neg kap-Iiczu vzetiad mlekeka, Maria tvojegaimeti ... «Na kraju se nalazi regis tar imenai stvari te 13 umjetnickih repro-dukcija, dok je u tekstu 7 grafickihilustl1acija i velika prelomljena kar-ta freske u Gracu prikazana crte-zom.Andelko Badurina

Leopold Kretzenbacher, Schutz- und Bittgebarden der Gottesmutter, Bayerische Akademie der Wissenschaften, Philosophisch historische Klasse, Sitzungsberichte, Jahrgang 1981, Heft 3, Munchen 1981, 112 str. + 14 tabli.

Leopold Kretzenbacher, Schutz- und Bittgebarden der Gottesmutter, Bayerische Akademie der Wissenschaften, Philosophisch historische Klasse, Sitzungsberichte, Jahrgang 1981, Heft 3, Munchen 1981, 112 str. + 14 tabli.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia