Zorica Rajković

Rajković, Zorica

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

296narodna umjetnost 19 (1982)jacicu mila aksiologija pojavljuje seu varijanti »Badenske skole« (Win-delband i Rickert), takoder zakra-buljenog 1ika. No, autora to ne sme-ta da u nekim navodima izravnoproturjeci ovom idiografskom us-mjerenju i da tako bezbolno ukinecuveni »Metodenstreit« (hvala mUl,Nadalje, na vise se mjesta svojimautoritativnim izrekama, u pl'epjevuV. V-a, pojavljuje i filozof Dui (radiIi se mozda 0 pragmatistu J. De-weyu?), a svoj dug evolucionistic-koj teoriji survivala autor namirujevisekratnim spominjanjem »tradici-onalnih ostataka«. Ni kap marksis-ticke retorike nikada ne moze sko-diti (dijalekticka negacija, analizadrustveno-ekonomskih procesa, dija-lekticko pr,evazilazenje, i s1.)Ne zeleci posve zagusiti ovaj pri-kaz marginalijama nacelne prirode,osvrnut cu se i na tri, po rijeCimaautora, »relativno samostalne« te-matske cjeline iz kojih je sastavlje-na knjiga. To su: 1.) Tradicionalnodrustvo: polo~aj zene; 2.) »Promje-ranje« tradioionalnih sadrzaja i ele-menata u savremene odnose i situ-acije drustvenog i porodicnog zivotazene; 3.) Etos i tradicija. U sva tridijela dominiraju opca mjesta i zak-ljucci s karakteristicnim »non sequ-itur«, u raznim varijantama. Vrucaje zelja prikazivaca bila da za ci-taoce saCini mali kompendij receni-ca i citavih odlomaka teksta breme-nitih besmislom, no kako bi to zau-zelo i suvise prostora, citiram na-sumce:»Intencionalni svijet zene nijestvoren, on se neprestano stvarai izgraduje stvaralackom urgen-cijom za samodokazivanj-em sebei svoj,e individualnosti. (... ) Ne-intenoionalni svijet zene jestenjezin 'drugi' svijet, unutrasnjisvijet, koji je nuzno cjelovit ko-liko i nepromjenjiv, od prapo-cetka do kraja.« (str. 241 - 242)Quod erat demonstrandum.Zakljucna opaska: vjerojatno au-tor, pretpostavivsi visoku kulturnurazinu citalaca nije smatrao za shod-no da nam objasni konotacije rijeCi»etos« iz naslova. No, tko ima hrab-rosti da sebe izuzme iz tog krugaodabranih i konzultira rjecnik poj-mova, moze saznati ovo: »Etos (g,rc.ethos), bora.v<iste, zavicaj, moralnakakvoca, obicaj, navika, odredena(uobicajena) praksa, koja time josne mora biti i na stupnju moralite-ta, to se postize tek kada etos (kaoob1ik dj,elovanja i odnos) u sebisadrzi misaoni ,i razlozni kriterij.«(Branko Bosnjak, Filozofija. Uvod ufilozofsko miSljenje i rjecnik, nap-rijed, Zagreb 1973, str. 148.)Mis.aoni, razlozni i ine kriterijeVujaCic nam nije izlozio. Ostaje namda posumnjamo u mogucnost prije-voda termina iz naslova s »boraviSte,zavicaj.« U tom slucaju razmatranjei istrazivanje problematike »BoravliS-ta Crnogorke« nosi svu tezinu i re-Ievanciju pitanja: »Koja rijeka teceispod Savskog mosta«?Lydia SklevkkyIvo Furcic, Narodno stvaralastvo siben-skog podrucja. I. Sibcnsko otocjc, Muzejgrada Sibeni,ka, Sibenik 1980, 384 str. +46 tabli + 1 karta + gramofonska ploca.Prema uvodnoj rijeci izdavacaova pozamasna i bogato opremljenaknjiga prva je od pet predvidenihsvezaka koji ce nositi zajednick.i na-ziv NARODNO STVARALASTVOSIBENSKOG PODRUCJA. Prve ce-Uri knjige sadrZavat ce gradu (1.- otocka mjesta, II. - mjesta uz oba-lu, III. - Sibenik, IV. - naselja uzaledu), a peti svezak studije 0 pri-kupljenoj gratli. 0 kakvoj je gradirijec?U prvoj knjizi najvise je gr,ade 0glazbenom folkloru, zapisa usmenepoezije i proze, a zatim grade 0 obi-cajima, nosnji i plesovima (kolima).Zapisi potjecu iz deset mjesta sasibenskih otoka. a svrstani 'su abe-cednim redom imena mjesta: Beti-na, Jezera, Kaprije, Krapanj-Bro-darica, Murter, Prvic Luka, PrvicSepurina, Tisno, Zlarin ,i Zirje. Sva-ka cjelina poCinje kratkim tekstomo povijesti mjesta, slijede notni za-297prikazi i kritikepisi napjeva, pa tekstovi pjesama(ukljucujuci varij.ante), a zatim do-laze tekstovi razliCita sadrZaja i op-sirnosti koje je autor razvrstao urubrike s naslovima: Komentari uztekstove, Obicaji, Narodne nosnje,Kazivanja, Kazivanja za smi!h.Komentari uz tekstove nekad do-ista govore 0 tekstovima pjesama,a jos cesce 0 napjevima, 0 nacinupjevanja, 0 prigodama u Kojima sepjevalo, 0 ulozi pjevanj,a u zivotuZlarinj,ana, te 0 glazbenim instru-mentima. Jedni komentari potjecuiz usta kazivaca odnosno pjevaca iu lokalnom su govoru, dok je drugepisao .autor knjige (medu njima imai strucnih tekstova, manjih muziko-loskih analiza, koje su kao zalutaleu ovu rubriku).Pod naslovom ObVcaji nalaze sekazivanja otocana 0 njihovim sta-rijim obicajima, donesena takoder ulokalnom govoru. Prilozi 0 obicaji-ma znatno se razlikuju od mjestado mjesta, i to po broju tern a (obi-caja) koje obraduju i po opsirnosti.Opisi pojedinih obicaja medusobnosu odijeljeni podnaslovima, kojinajcesce, ali ne uvijek, odgovarajulokalnim nazivima obicaja (npr.Svati, Ivanja zetvena, Pokladi). Pre-tezno suobradeni obicaji zivotnog igodisnjeg ciklusa, ali nisu ni na ka-kay nacin klasificirani, pa ni premata dva ci:klusa, nego su najcesceciklusi izmijesani. Najopsirnije i ne-izostavno opisani su svadbeni obi-caj,i.Pod naslovom Narodne nosnje zasvaki obradeni lokalitet opisi susroceni u lokalnom govoru. Vrlo susazeti, ponek-ad sastavljeni od samihnabrajanja dijelova odjece i obuce,prepuni lokalnih naziva nepoznatihvec.ini citalaca, a bez podrobnijihopisa i objasnjenja. Tu ne pomazuni znacenja rijeci koj.a se nalaze uRjecniku pri kraju knjige jer sedijalektalne rijeci tumace sirim poj-movima izrazenim rijecima knjizev-nog jezika ~npr. skrlet _ vrsta tka-nine, primetaljica - dio zenske nos-nje). Mislim da se u prilogu 0 nos-nji pokazala gora strana upotrebelokalnog govora u zapisivanju fol--k10rne grade; uz takve opise neop-hodna su podrobnija objasnjenja icrtezi ako se pretendira na raz,µm-ljivost i dokumentarnost.Prilozi pod naslovom Kazivanjadonose raz1icite sadrZaje. Najcescesu to iskazi 0 svakodnevnom zivotu,o ,osobnim sudbinama ,i dogadajima,a odnose se na zlarinsku prosiost.Neki od prilogp podjednako bi semogli svrstati u druge rubrike (npr.u opi-se obicaja iIi nosnje). To preta-panje rubrika, odnosno tema, teskose moze izbjeCi i kod drugacije or-ganizirane grade; ali organizacijaza koj'U se odlucio aut or oCiglednonije najsretnija. Tako se npr. 0 ple-sovirna (koHma) jednom govori urubrici Obicaji, a drugi put u Kazi-vanjima; nekad je stavljen podnas-loy Narodna kola ili neki drugi (Ti-snjansko kolo), ali se podaci 0 kolumogu naci i bez podnaslova.Slicno je i s podacima 0 glazbe-nim instrumentima, koji se mogunaci u Komentaru 0 tekstovima, UObicajima i u Kazivanjima.Kazivanja za smih, kako kaze na-slov, sadrZe saljive pricice, ponaj-vise mjesne anegdote. Ima ih prili-can broj, lijepa zbirk'a koja odiseinventivnim i svjezim humorom, pase moze kazati da je to jedan odvrednijih sadrZaja ove lmjige. TimviSe sto nasa folkloristicka izdanj,ane obiluju :zapisima tih usmenolmji-zevnihoblika.Iza grade iz svakog mjesta na-laze se podaai 0 pjevacima i kazi-vacima.Knjiga je ilustrirana velikim bro-jem fotografija, pretezno u boji, ko-je 'nesumnjivo pridonose citateljevudoziv1jaju ambijenta i folklora si-benskih otoka. Vecina na njima pri-kazanih prizora, osim panorama,rekonstruir,ana je odnosno priprem-ljena za snimanje s namjerom daposluzi kao ilustracija stanja i zb.i-vanja kakvih vise nema u zivotu.Taj je postupak razumljiv s obziromna namjenu takvog izdanja, ali bito ipak negdje u knjizi trebalo ob-jasniti kako neupuceni Citalac ne bidobio pogresnu predodzbu 0 danas-njem stanju folklornih tradicija.298narodna umjetnost 19 (1982)Osim fotografija knjiga je oprem-ljena i crtezima glazbenih instru-menata, k.artom sibenskog podrucjai vee spomenutim Rjecnikom, koj.ije sacinio Bozidar Finka. Knjizi jeprilozena i mala gramofonska ploeas izborom snimaka pjevanja i ka-zivanja iz svih obradenih lokaliteta.U ovoj knjizi svakako je najvred-nija bogata glazbena grada, koja jeujedno i strucnije prezentirana oddruge grade (uz notne zapise napje-va nalaze se i tonski nizovi i met-roritamski obrasci).Zorica RajkovicIvan Lovric i njegovo doba. Referati isaopcenja sa znanstvenog skupa, Odgo-vorni urednik Milivoj Catipovic »Zbor-nik ceUnske krajine«, knj. 1, Sinj 1979,403 str.Dvjesto godina nakon smrti IvanaLovrica, a bio je mladic od dva-deset i jedne godine kad ga je od-nijela tuberkuloza, u njegovu rod-nom mjestu oddan je simpozij kojije konacno osvijetlio njegovo djelo,Sudbina je n8lime Lovriceva bila dasu ga ostro napadali i kritizirali zanjegova kratka zivota i da su ganijekali i :zanemarivali gotovo dvastoljeca nakon njegove smrti.MlacLi prosvjetitelj, militantno an-tiklerikalan, bio je napisao kritikuna Fortisovo Putovanje po Dalma-ciji. U kritici je katkad imao pravoa katkad je grijesio. No dao je vrlomnogo podataka 0 SinJskoj krajinii 0 zivotu njenih tadasnjih stanov-nika - Morlaka. Odlikuje se ta nje-gova grada prosvjetiteljskim nazo-rima ali i jednim za tako mladacovjeka zaeudujucim cj.elc>Viitimpri-stupom zivotu, ljudima, kuituri, fol-kloru, obicajima. Lovricevi Morlacisu ljudi od krvi i mesa; njihovi obi-caj,i nisu prikazani u romantickomcelofanu a njegov prikaz zivotahaiduka Stanislava Socivice socio-losfua je studija (Krle~a) i prikaz al-ternativne ekono'mike, ekonomikehajduckog stjecanja bez premca jeu nasoj literaturi. Simpozij je ana-lizir.ao i prikazao povijesne prilike,naroeito gospodarsko-drustvene ipoliti eke odnose u sredini 18. sto-ljeca (Stulli, Kolanovic, Pandzic),demografsku situaciju u Sinju u todoba (Bezic-Bozanic), uzu sredinuiz koje je Lovric potekao (Soldo,Fiskovdc). Posebno su osvijetljeniLovricevi doprinosi, odnosno grada- arheoloska (Gabricevic), geolosk.a(Sikirica), speleoloska (Jalzic); zatimLovricev doprinos folklorismci, i toposebno usmenoj knjizevnosti (Bos-kovic-Stulli, Mimica, Kleut), zatimnjegov doprinos etnoloskom pozna-vanju Sinjske krajine (Rihtman--Augustin, Milicevic, Culinovic-Ko-nstantinov,ic, Bezic, Bonifacdc Rozin,Petrie, Vrtovec, Vidovic). Prikazanesu kritike Lovrica a izradena je Iibibliografija radova 0 Ivanu Lovri-cu.Radovi u ovom zborniku doista sudobro usmjereni prema vremenukojem je djelovala ova tragiena lic-nost naseg javnog zivota i premanjegovu djelu. Tek nakon ovog zbo-rnika moguce je dati pravu etn()-losku iii socijalnoantropolosku oc-jenu Lovricevih pogleda i njegovadoprinosa znanju 0 nama samima io nasoj kulturi.Znanstveni skup organiZJiralo jekulturno drustvo »Cetinjanin«, kojeje i izdalo zbornik.· To je zaista li-jep primjer odnosa prema bastinii aktivan doprinos suvremenom lju-dskom ,identitetu.Dunja Rihtman-AugustinRad XXIII kongresa Saveza ud'ruzenjafolklorista Jugoslavije, Slavonski Brod1976, Glavni urednik Zoran Palcok, Sa-vez udruzenja folklorista Jugoslavije,Drustvo folklorista Hrvatske, Zagreb1981, 346 str.U zborniku radova 23, kongresaSaveza udruzenja folklorista Jugo-slavije, odrZanom u Slavonskom Br-odu 1976. godine, tiskano je 47 re-ferata oddanih uz ovih sedam tern a :1. Narodno stvaralastvo Slavonijei Baranje, 2. Ustanci i narodno stva-

Ivo Furčić, Narodno stvaralaštvo šibenskog područja. I. Šibensko otočje, Muzej grada Šibenika, Šibenik 1980, 384 str. + 46 tabli + 1 karta + gramofonska ploča.

Ivo Furčić, Narodno stvaralaštvo šibenskog područja. I. Šibensko otočje, Muzej grada Šibenika, Šibenik 1980, 384 str. + 46 tabli + 1 karta + gramofonska ploča.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia