Dok su preci naših domaćih životinja, a u prvom redu ovdje mislimo na goveda, koze i ovce, živjeli u slobodi, vime je stvaralo i izlučivalo toliko mlijeka koliko je potrebno za prehranu mladunčeta. Kada se mladunče počelo samostalno hraniti drugom hranom, vime je uskoro prestalo izlučivati mlijeko, pa bi sasvim presušilo, dakako samo do nove bređosti, odnosno do idućeg porođaja

Branko Oklješa

Oklješa, Branko

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

B r . B. Oklješa, Zagreb U P A L A V I M E N A Dok su prec i naš ih domaćih životinja, a u p rvom redu ovdje misl imo°na goveda, koze i ovce, živjeli u slobodi, v ime je s tvaralo i izlučivalo toliko mlijeka, koliko je po t rebno za p r e h r a n u mladunčeta . Kada se mladunče počelo samo­s ta lno h ran i t i d rugom hranom, v ime je uskoro presta lo izlučivati mlijeko, pa b i sasvim presuši lo, dakako samo do nove bređosti , odnosno do idućeg porođaja. Čovjek j e ubrzo spoznao, da m u j e mlijeko za p r e h r a n u veoma pot rebno i nezamjenl j ivo. On je s v r e m e n o m uspio da s pomoću razl iči t ih uzgojnih metoda j ako poveća kol ičinu mlijeka, ko ju daje mliječna životinja, a isto tako da p ro ­duži razdoblje, u ko jem se mlijeko izlučuje iz vimena. K a k a v je v ime s v re ­menom prešlo razvoj , najbolje će n a m pokazat i p r imje r goveda. Za raz l iku od malenog v imena kod p r e d a k a domaćeg goveda, sadašnje v i m e daje 8—10 puta više mlijeka, a usto je i 10—12 pu t a veće. Vime j e na taj način postalo tjelesni organ, kojemu je zna tno pojačana funkcija, a to zapravo nije pr i rodno, jer velike količine ml i jeka i produženo mliječenje ne služe samo za vlast i to po­tomstvo, nego to čovjek na umje tn i način (mužnjom i dobrom prehranom) podržava i iskorišćuje, kako bi imao s ta lne izvore za svoju p reh ranu . Neka se nitko ne čudi, da t a k a v organ kao što j e vime, koje j e gotovo kons tan tno u j ako j i gotovo nepr i rodnoj djelatnosti, stavlja s jedne s t r ane ve l ike zahtjeve n a tijelo životinje, a s d r u g e j e i samo izloženo razl iči t im nepr i l ikama. Možemo g a isporedit i sa s t rojem, koji s ta lno rad i pod jak im naponom i u kojem može svaki Čas doći do defekta . Vime je zbog svoje preopterećenost i osjetljivo i na-ginje bolest ima, od kojih su najčešće upale. Da je doista tako, dokazuju nam upa le vimena, koje su najčešće u razdoblju naj jačeg mliječenja, a mnogo su r jeđe u s tadi ju slabijeg mliječenja ili presušenja. Isto t ako češće obole od upale v imena jako ml i ječne k r a v e negoli one, koje doje malo mlijeka. Upale v imena kao veoma česte bolest i mliječnih životinja uz roku ju dosta vel ike gub i tke u s točarskoj pr ivredi , jer bolesna životinja n e doji mlijeko ili ga doji samo u maloj količini. Česta je : pos l jed ica upa le v imena i to, da dio ml i ječne žli jezde (kod k r a v a jedna četvrt ili više njih, a kod koza i ovaca polovina) p r o p a d n e i ne daje poslije više n ikada mlijeka, pa se t a k v u životinju n e isplati držat i , a usto joj j e smanjena i vrijednost, j e r je vlasnik može prodat i .samo mesaru. Upaljeno v ime je kadšto i uzrok, da životinja ugine ili da mora b i t i zaklana iz nužde. Glavni uzrok upa le v imena u najvećem broju slučajeva jesu za razne klice, koj ih ima nekol iko vrs t i . Te klice u laze u vime najčešće k roz otvor, k o j i se na laz i na v r šku sise, ali gd jekada u laze i preko ozljeda n a koži v i m e n a i sisa ili pak dolaze p reko k rv i iz kojeg drugog bolesnog organa, na p r . iz bolesne matern ice . Iako su klice neposredni uzrok upale vimena, ipak su za njezin nas ta ­n a k važni još i n e k i drugi uvjeti , koji pogoduju kod pr i jenosa klica sa životinje n a životinju t e u laska u v ime i razmnažanju . Imade klica, kojih j e zarazna moć veoma ve l ika i dovoljno je , da samo u đ u u vime, i ono će se upal i t i . Takve ' kl ice obično prenose muzači r u k a m a s jednog vimena n a drugo. No kl ice su redoviti je k a d r e započeti razorno djelovanje u vimenu, ako je v ime sklono da •oboli, a to može b i t i uv je tovano razl ič i t im pri l ikama. Upale v imena t ako često na s t a ju u vezi s p reh ladom, a to se događa, ako životinja pokisne i l i j e izložena propuhu, nadal je poslije uzimanja većih količina s tudene vode ili h ladne h r a n e . Vime se može prehladi t i , ako k rava leži n a h l a d n o m i v lažnom podu. Vime j e sklono upali neposredno iza porođaja, kada se izlučuje najviše mlijeka. Upale su česte i u s tajama, u kojima s toku suviše h r a n e k r epkom krmom, kako bi proizvodila što više mlijeka. Veoma često upa le nas ta ju zato, što vime nije dobro izmuzeno. Vime t r eba kod svake mužnje izmus t i d o kraja, inače se zao-stalo mlijeko u kanal ima vimena lako zarazi i počne se kva r i t i već u v imenu, a to onda redovno uzrokuje upalu. T reba is taknut i , da u v imenu često ima različitih klica, koje su zbog nečistoće uniš le izvana, i samo čekaju zgodnu pri l iku, kako bi mogle š tetno djelovati odnosno uzrokovat i upalu. Upalu v imena uzrokuju često i muzači, koji nepravi lno muzu, na pr. onda, ako muzu s dva p i s t a ili skvrčen im palcem, jer na taj način lako uz roku ju nu ta rn je ozljede u sisi, koje se brzo zaraze i daju povod za upalu . Sise p rav i lno muzemo p u n o m šakom i p r i tom najpri je stiščemo njene gorn je dijelove, a iza toga postepeno i donje. Upala v imena j e kadikad posljedica nes t ručnog pokušaja, da se uklone neke smetnje u prolaznosti sisna kanala . Dosta su čest i slučajevi, gdje se ne može sisa izmusti , jer se začepila ili se pak veoma teško muze, j e r j e sisni kanal suviše uzak. Ako muzači pokušaju tada ukloni t i z a p r e k u nek im p redmetom (guščjim pe rom ili šibicom), redovno' ozlijede sisu i unesu zarazne klice, a otuda do upa le nije više daleko. Takve slučajeve t r eba povjer i t i ve ter inaru , koji će zapreke kod mužnje uklonit i na s t ručan način. Ulasku klica u v ime i upa l ama pogoduju i nepravi lni oblici sisa, a to su suviše vel ike ili pak premalene sise, a isto tako i nepravi lni sisni otvori ( tanjurast i v ršak sise ili l jevkast i vanjski otvor) . Na k ra ju t reba istaći, da su za raze i upa le v imena veoma često posljedica nečistoće, i to općenite s ta jske i posebno nečistoće kod mužnje. Upale su česte u s ta jama, u kojima su drveni podovi na t ru l i , je r se u nj ima zadržavaju zarazne klice, pa ih ne možemo zbog t rulost i poda dobro n i očistiti , a kamoli raskuži t i . I nečista i m o k r a stelja, koja se r i je tko mijenja, često j e izvor zaraze i upale vimena. Kod muzne stoke treba vel iku pažnju obra t i t i čistoći vimena, jer je to veoma važno, da se suzbije upala, a isto tako i d a se dobije mlijeko, koje udo­voljava s an i t a rn im propisima. Pr i j e mužnje t r e b a v i m e oprat i čistom mlakom vodom, kojoj j e dodano kakvo raskužno sreds tvo (na pr. klorovi p r epa ra t i : k loramin, kapor i t i dr.; na l i t ru vode 2—4 g), a za t im osušiti č is t im ručnikom. Velika j e pogreška pr i je mužnje navlaži t i s ise mli jekom, jer se na taj način naj lakše š ir i zaraza v imena od k r a v e na k ravu , a to napose vrijedi za staje s većim bro jem krava . I pr i je i poslije mužn je svake k r a v e t r e b a muzač oprat i i za t im raskuži t i ruke prije naveden im raskuži lom. Ako ima U staji krava, koj ima je upaljeno vime, t reba ih must i najzadnje. Opisujući ovdje uzroke zašto nas ta ju upa le vimena, najviše smo govori l i o govedima, ali to dakako vri jedi i za ostale životinje. Kod goveda še najčešće upal i j edna če tvr t vimena, . .a r jeđe istodobno više četvrt i . Kod koza i ovaca, a i kobila, obično oboli polovina vimena. Kod ostalih domaćih životinja (krmače, kuje, mačke i kunići) redovno se upale samo po je ­dini dijelovi mliječne žlijezde, koji p r ipada ju jednoj sisi. Nisu sve upale v imena j e d n a k e jakost i . O n e su gdjekada ograničene samo na mli ječne kanale , kojima mli jeko prolazi p r e m a sisi od mjesta, gdje se s tvara . ' To su ka t a r i vimena, kod kojih pojedina če tv r t tek l akše oteče ili uopće ne oteče, a n i je uočljivo^ ni bolna ili vruća. L i n a č e s e n a životinji redovno n e vidi, d a je bolesna, jer jede i preživa i t. d. Kod k a t a r a v imena najvažni je su p romje -ne na mlijeku. Ono je u početku bolesti malone nepromijenjeno, a mijenja se tek postepeno, kada ga ima sve manje te je sve vodenast i je i sadržava u sebi ugruške, pahul j ice ili gnoj . Takv im se znakovima bolesti odlikuje zarazno p r e -sušenje v imena kod k r a v a muzara , gdje muzač dugo v remena ne vidi naročit ih promjena, i ako mli jeka ima sve manje. Pahulj ice, ugruišci i gnojni talog javl ja ju ee u mli jeku tek u kasn i j em stadi ju bolesti, koja se često završava na taj način, što bolesna četvr t sasv im zasuši. Ta j e bolest veoma opasna u s tajama s većim brojem krava , j e r se lako prošir i na više životinja i uzrokuje velike gubi tke mlijeka. Mnogo j e teža od k a t a r a ona upala, kod koje se upal i žljezdani dio vimena, gdje se s tvara mlijeko'. Kod t akv ih j e upala bolesna četvr t j a k o otečena, tvrda , bolna i vruća. Iz bolesne četvrt i ne izmuzujemo više mlijeko, jer ga nema, nego tekućinu, koja na l iku je sukrvici , ili pak izmuzujemo čisti gnoj, k rvavu t ekuć inu i sl. Kod t akv ih su upa l a životinje i vidljivo bolesne, j e r ne jedu i ne preživaju ili pak jedu mnogo slabije. Drže se snuždeno, često puta samo stalno leže, dreću, a dlaka im je nakos t rušena . Redovno im je povišena t jelesna t empera tura , često i preko 40 Ц С. Nije r i je tko, da od takve upale v imena životinje i uginu. Upaljene četvrt i veoma često p ropadnu ili ozdrave samo djelomice, i u t akvim slučaje­vima doje mnogo man je mlijeka. Dosta se r i jetko dešava, da bolesne četvr t i sa­svim ozdrave i doje j ednake količine mli jeka kao i p r i j e bolesti . Kod upa la v imena često se bolest jako zavuče, a to j e onda kronični oblik upale, kod kojeg je bolesna četvr t povećana, iako više ni je otečena, a osim toga je tvrda, k v r g a v a i doji s a m o malo mlijeka, koje j e jako promijenjeno. Ka ta r i v imena mogu se dosta lako izliječiti, ako se li ječenje započne odmah na početku bolesti . Mnogo j e teže liječiti teže upa le vimena, kod kojih se kadšto moramo zadovoljiti , da l i ječenjem spasimo život životinje, j e r bolesnu četvrt često nismo k a d r i izliječiti, k a k o j e to već pr i je navedeno. I kod teških j e upa la nada u izliječenje veća, ako životinju liječimo odmah, č im se pojave znakovi upale vimena. Oda t le će sva tko lako zaključiti, da t reba š to p r i j e zatraži t i pomoć veterinara, koji j e danas k a d a r uspješnije liječiti upale v imena, negoli pri je , jer raspolaže dobr im l i jekovima, kao što su penicil in i n jemu slični p repara t i . I v l a ­snik bolesne životinje može za n ju učiniti š tošta korisno, pr i je negoli dođe ve t e ­r inar . Pri je svega t r eba život inju smjestit i u dovoljno p roz račenu staju, u kojoj nema promaje . Ležište neka j e čisto i s dovoljno čiste stelje. Veoma j e p rob i ­tačno bolesnu če tvr t što češće izmuzavati , i t o na jmanje svaka dva sata. Na taj način uk lan jamo iz v imena promijenjeno mlijeko, koje j e puno zaraznih klica, i t ako smanjujući broj klica sprečavamo, da se dalje š i r e po mliječnoj žlijezdi. Mlijeko iz bolesne če tvr t i t reba must i u posebnu posudu, a za t im p rokuha t i ili raskuži t i i zakopa t i n a đubr iš tu . Sasvim j e pogrešno i š te tno izmuzavat i bolesne četvrt i na pod i stelju, jer se t ada uzročnici bolesti zadrže u staji i lako pr i j eđu na druge životinje. Kao dobro s reds tvo za li ječenje upale vimena, koje je oteklo, služe oblozi. Čim se upala v imena pojavi , možemo upotrebi t i h l adne obloge, t. j . od h ladne vode ili Burove otopine. Tra je li upala već nekoliko sati ili j edan dan i više, t ada t reba s tavl ja t i s amo tople obloge, koje p r i p r e m a m o od tople Burove otopine ili od p rokuhanog l anenog s jemena ili t r inja od sijena. U toplu Burovu otopinu umočit ćemo čisto pla tno ili v a t u i za t im ga s tavi t i na oteklu četvrt . Preko, toga dolazi suha čista vreća. Na četir i ugla te vreće t reba pr ičvrs t i t i vrpce, s k o j i m a ćemo pr i tegnut i vreću, kako bi oblog što bolje pr ionuo za vime. Te se vrpce povezu zajedno na leđima krave . P redn je dvije v rpce idu p r e m a leđima s j edne i d ruge s t r ane t rbuha , a s t ražnje između s t ražnj ih nogu i za t im pos t rance od repa. Na j ednak i ćemo način s tavi t i n a v ime vruće t r inje ili laneno sjeme, koje zavijemo u čisto platno. Najprije se t r eba uvjer i t i , nije li oblog suviše vruć, da n e oprži kožu vimena. Tople obloge t r eba mi jenja t i nekol iko p u t a na dan. No oblog može ostat i na v imenu i dulje vremena, ali t ada t r eba va tu , koja leži na vimenu, sa s t rane češće poli jevati toplim Burovom. D a u to', v r i jeme uzmognemo vime must i , a da n e skidamo oblog, dobro j e nap rav i t i n a vreći 4 otvora, kroz koja v i re sise napolje. Obloge za v ime zamjenjujemo kadš to topl im kupel j ima з kamil ič inim čajem ili toplom Burovom otopinom. U tom slučaju drž imo ispod bolesne četvr t i posudu sa čajem ili Bu rovom i v iše j e p u t a n a dan pol i jevamo nekoliko minu ta . Jako nape to upaljeno v ime dobro je namaza t i ul jem, nesol jenom mašću ili maslacem. Podnipošto ga ne valja masira t i , je r se t ada upa la rado raš i r i na veće područje v imena . Vime masi ramo tek u kasn i jem s tadi ju bolesti, pošto znakovi upale popuste, a preos tanu samo odebljine. Vlasnik bolesne životinje t reba se još pobr inu t i za bol ju h ranu , koju će da ­vat i životinji u manj im količinama, ako ima apet i t . Sve ostalo, što j e po t rebno još za liječenje, odredit će ve ter inar . Mnoge j e upale v imena teško izliječiti. Stoga je veoma važno poduzet i sve mjere, da do upa la uopće ne dođe ili da se b a r e m smanje . U uvodu je opisano, kako do upa la dolazi i rečeno je, da j e t o m e uz ostalo veoma često k r iva neči­stoća u staji i kod mužnje, a isto tako i nep rav i lna i nepo tpuna mužnja. Svemu se tome može pomoći, ako se t i nedostaci i neprav i lnos t i uklone. Jedan od glav­nih uvjeta, da se očuva zdravl je vimena, jest čistoća u staj i i kod mužnje. Tome će mnogo pridonijet i , ako se staja s talno i temel j i to čisti, a us to kad ikad i r a s -kužuje. Dr . Ivan Bach, Zagreb M L I J E K O I M L I J E Č N I P R O I Z V O D I ' U O K V I R U N A Š I H Z A K O N S K I H P R O P I S A Mlijeko i mliječni proizvodi toliko su vr i j edne i t r ažene živežne namirnice, da ih čovjek uživa od svog najrani jeg djet injs tva pa do najkasnije s tarost i . No nažalost, n i jedna se d ruga živežna nami rn ica kod nas t ako mnogo i namjerno ne pa tvor i i kvar i , čak da i l judi obolijevaju, kao mli jeko i mliječni p ro izvod i Nastojeći, da zašt i t i zdravl je naš ih l judi, P rez id i jum Narodne skupšt ine F N R J donio j e u sredini god. 1948. Osnovni zakon o sanitarnoj inspekciji (»Sl. list FNRJ« br . 37 od 5. V. 1948.) sa svrhom, da se os tva re i s talno usavršavaju sani tarn i i higijenski uvjet i narodnog života, sprečava ju i suzbijaju zarazne bo­lesti i da se nadzire provođenje san i ta rn ih i higi jenskih propisa i mjera . Između ostalih poslova san i ta rna inspekcija j e dobila zada tak , da vrši san i t a rnu kon­trolu nad proizvodnjom, čuvanjem i p r o m e t o m svih živežnih namirnica i p red­meta opće upotrebe, koji mogu štetno djelovati na zdrav l je s tanovniš tva. Is to­dobno, ona vrš i i san i t a rnu kontro lu nad osobljem, zaposlenim u poduzećima, koja se bave t akv im poslovima. 

Upala vimena

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia