Mlijeko i mliječni proizvodi toliko su vrijedne i tražene živežne namirnice da ih čovjek uživa od svog najranijeg djetinjstva pa do najkasnije starosti. No nažalost, nijedna se druga živežna namirnica kod nas tako mnogo i namjerno ne patvori i kvari, čak da i ljudi obolijevaju, kao mlijeko i mliječni proizvodi

Ivan Bach

Bach, Ivan

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

povezu zajedno na leđima krave . P redn je dvije v rpce idu p r e m a leđima s j edne i d ruge s t r ane t rbuha , a s t ražnje između s t ražnj ih nogu i za t im pos t rance od repa. Na j ednak i ćemo način s tavi t i n a v ime vruće t r inje ili laneno sjeme, koje zavijemo u čisto platno. Najprije se t r eba uvjer i t i , nije li oblog suviše vruć, da n e oprži kožu vimena. Tople obloge t r eba mi jenja t i nekol iko p u t a na dan. No oblog može ostat i na v imenu i dulje vremena, ali t ada t r eba va tu , koja leži na vimenu, sa s t rane češće poli jevati toplim Burovom. D a u to', v r i jeme uzmognemo vime must i , a da n e skidamo oblog, dobro j e nap rav i t i n a vreći 4 otvora, kroz koja v i re sise napolje. Obloge za v ime zamjenjujemo kadš to topl im kupel j ima з kamil ič inim čajem ili toplom Burovom otopinom. U tom slučaju drž imo ispod bolesne četvr t i posudu sa čajem ili Bu rovom i v iše j e p u t a n a dan pol i jevamo nekoliko minu ta . Jako nape to upaljeno v ime dobro je namaza t i ul jem, nesol jenom mašću ili maslacem. Podnipošto ga ne valja masira t i , je r se t ada upa la rado raš i r i na veće područje v imena . Vime masi ramo tek u kasn i jem s tadi ju bolesti, pošto znakovi upale popuste, a preos tanu samo odebljine. Vlasnik bolesne životinje t reba se još pobr inu t i za bol ju h ranu , koju će da ­vat i životinji u manj im količinama, ako ima apet i t . Sve ostalo, što j e po t rebno još za liječenje, odredit će ve ter inar . Mnoge j e upale v imena teško izliječiti. Stoga je veoma važno poduzet i sve mjere, da do upa la uopće ne dođe ili da se b a r e m smanje . U uvodu je opisano, kako do upa la dolazi i rečeno je, da j e t o m e uz ostalo veoma često k r iva neči­stoća u staji i kod mužnje, a isto tako i nep rav i lna i nepo tpuna mužnja. Svemu se tome može pomoći, ako se t i nedostaci i neprav i lnos t i uklone. Jedan od glav­nih uvjeta, da se očuva zdravl je vimena, jest čistoća u staj i i kod mužnje. Tome će mnogo pridonijet i , ako se staja s talno i temel j i to čisti, a us to kad ikad i r a s -kužuje. Dr . Ivan Bach, Zagreb M L I J E K O I M L I J E Č N I P R O I Z V O D I ' U O K V I R U N A Š I H Z A K O N S K I H P R O P I S A Mlijeko i mliječni proizvodi toliko su vr i j edne i t r ažene živežne namirnice, da ih čovjek uživa od svog najrani jeg djet injs tva pa do najkasnije s tarost i . No nažalost, n i jedna se d ruga živežna nami rn ica kod nas t ako mnogo i namjerno ne pa tvor i i kvar i , čak da i l judi obolijevaju, kao mli jeko i mliječni p ro izvod i Nastojeći, da zašt i t i zdravl je naš ih l judi, P rez id i jum Narodne skupšt ine F N R J donio j e u sredini god. 1948. Osnovni zakon o sanitarnoj inspekciji (»Sl. list FNRJ« br . 37 od 5. V. 1948.) sa svrhom, da se os tva re i s talno usavršavaju sani tarn i i higijenski uvjet i narodnog života, sprečava ju i suzbijaju zarazne bo­lesti i da se nadzire provođenje san i ta rn ih i higi jenskih propisa i mjera . Između ostalih poslova san i ta rna inspekcija j e dobila zada tak , da vrši san i t a rnu kon­trolu nad proizvodnjom, čuvanjem i p r o m e t o m svih živežnih namirnica i p red­meta opće upotrebe, koji mogu štetno djelovati na zdrav l je s tanovniš tva. Is to­dobno, ona vrš i i san i t a rnu kontro lu nad osobljem, zaposlenim u poduzećima, koja se bave t akv im poslovima. Odmah posli je toga donijela je Vlada F N R J i Uredbu o zdravstvenom nad­zoru nad živežnim namirnicama (»SI. list F N R J br. 55 od 30. VI. 1948.), p o ikojoj se u sv rhu zašt i te na rodnog zdravl ja stavljaju pod zdravs tveni nadzor: 1. proiz­vodnja, p re rada , pr ipravl janje , čišćenje, pranje, održavanje, čuvanje, prijenos, mjerenje, pakovanje , raspodjela, p romet i svaki d rug i rad sa živežnim nami rn i ­cama; 2. prostori je , uređaj i , sprave, posuđe i svi ostali predmeti , koji se pr i r a d u sa živežnim nami rn i cama upotrebl javaju ili dolaze s ovima u dodir; i 3. osobe, koje sa živežnim nami rn i cama rade. Na temelju ove Uredbe propisao j e Savjet za n a r o d n o zdravl je i socijalnu pol i t iku Vlade F N R J u sporazumu sa Savjetom za pol jopr ivredu i šumars tvo Vlade F N R J i Savje tom za p romet robom Vlade F N R J Uputstvo za izvršenje Uredbe o zdravstvenom nadzoru nad živežnim namirnicama (ibr. 7966/52 od 28. V. 1952.) s pobližim prop i s ima o provedbi tog nadzora. S druge s t r ane i Savjet za poljoprivredu i šumars tvo Vlade F N R J propisao je, na osnovu Uredbe o suzbijanju i sprečavanju stočnih zaraza, Pravilnik o pre­gledu stoke za klanje i mesa i o veterinarskoj kontroli živežnih namirnica živo­tinjskog po,rijekla (»SI. list FNRJ« br . 44 od 27. VIII. 1952.). Napri jed spomenu ta Uredba i Uputa poslužila je kao zakonska osnova Sa­vjetu za n a r o d n o zdrav l je i socijalnu poli t iku Vlade NRH, koji je propisao Pra­vilnik o zdravstvenom nadzoru nad živežnim namirnicima i predmetima opće upotrebe (»Narodne novine«, for. 3 od 23. I. 1953.). Na ovaj Prav i ln ik osvrnut ćemo se detaljnije, jer j e pr i lagođen specifičnim uvjet ima, mogućnost ima i po ­t r ebama naše republ ike . Vidi se, da svi ovi zakonski propisi imaju zadatak, da regul i ra ju proizvodnju i p romet ž ivežnim nami rn icama , kako: b i u j ednu r u k u zašti t i l i zdravl je po t ro­šača, a u d r u g u r u k u obvezali proizvođače, da kval i te ta nj ihovih proizvoda bude higijenska i sposobna za p reh ranu . Usto su još izrađeni i s t andardn i propisi za kval i te tu pojed ine v r s t e proizvoda, od kojih j e za nas od in teresa i obvezatan Jugoslavenski s t a n d a r d za mlijeko ( JUS E. СЗ. 001 — »SI. list F N R J « od 2. X. 1952.) i Jugos lavensk i s t anda rd za maslac (JUS E. K4.,001 — »SI. list FNRJ« od 2. X. 1962.). Pre tpos tavl jamo, da većina naših proizvođača nije dovoljno upoznata sa sv im nabro jen im propis ima, i bilo bi po t rebno i korisno, da ih nabave , j e r je u ovom članku zbog ograničenog prostora nemoguće-ci t i ra t i ih u cijelosti. Za to ćemo ovdje naves t i s amo one najvažnije s t avke iz P rav i ln ika o zdravs tvenom nadzoru nad ž ivežnim nami rn i cama i p redmet ima opće upot rebe . U čl. 1. tog p rav i ln ika zaht i jeva se obvezani p re thodni pregled svih živežnih namirnica, p redmeta opće upotrebe , prostori ja i uređaja pr i je početka same pro­izvodnje, pa i u proizvodnj i i p rometu . Čl. 2. t r až i obvezani p r e thodn i liječnički pregled svih osoba zaposlenih u proizvodnji, p r e rad i ili p r o m e t u živežnih namirn ica odnosno p redmeta opće upo­trebe, i to pr i je s tupanja n a posao, k a k o bi se spriječilo da se uposle osobe, koje boluju od zarazn ih ili p a r az i t a rn ih bolesti ili bolesti, koje izazivaju gađenje . Ovaj pregled m o r a se izvrši t i svak ih šest mjeseci u toku radnog odnosa. P redmet i opće upo t r ebe su p r ema čl. 5. sve posuđe za p r i p r a v u i p r i r edbu hrane i pića, pa p redmet i , koj i dolaze u dodir s h r a n o m i pićem u proizvodnji , dopremi ,mjerenju, opremi, čuvanju i uživanju. Nadalje, svi predmet i , koji služe za pranje,, čišćenje i održavanje posuđa, pa nadal je predmet i , koji se upotrebl ja-vaju u proizvodnji , preradi , mjerenju i prodaji živežnih namirnica , pa i svi ostali predmeti , koje Sani ta rna inspekcija N R H takov ima označi. Cl. 6. govor i o postupku, da se dobije odobrenje za proizvodnju odnosnog proizvoda, pa za to prenosimo taj č lanak gotovo č i tav : Obvezni prethodni zdravstvena* pregled kao* i pregled prehrambene kvalitete ži­vežnih nairrnrniaa Ш predmeta opće upoitrebe pod zdravstvenim nadzorom vrši ®е tako, da proizvođači živežnih namdlrniiiaa ili predmeta* opće upotrebe moraju zatražiti odo­brenje za* prodizvioidinju. odnosnih proizvoda od Sanitarne inspekcije NR Hrvatske. U ibu svrhu podnose proliizvodaiči živežnih namirnica odnosno, predmeta opće upotrebe molbu za odtaibrenjje pro&vodnije Saniitarnoji ^inspekciji NR Hrvatske, kojoj* prilažu proizvodnu specifikaciju pojedinog proizvoda*., nacrt oznake, koji se iima staviti na opremu proizvoda, dj dva uzorka proizvoda radi laboratorijske pretrage. Proizvodne speciffiikacije podnose sie u tnilrprimjierkia, prema obrascu, kolji propi-•sujje Sanitarna inspekcirjiai NR Hrvatske. Prije odobrenjia ziai proizvodnju, koje izdaje na temelju podnesene proizvodne apecitfiilkaidjjie Sanitarna inspekcija NR Hrvatske, ne smije se odnosna) prodlzvod (žive-žna naimiirniica Hi predmet opće upotrebe pod zdravstvenim nadzorom) proizvoditi. Pošto Sanitairnaj inspekcija) NR Hrv.aitstoe dozvoli proizvodnju odnosnog pnoizvodia, diozvolijienia* je prorüzvodnja äi promet tog :prodizvoda tiime, dai se na svakom odobrenom proizvodu navede ibrogi odoibrenija za proizvodnju Sanitarne inspekcije NR Hrvatske, 'datum proizvodnu©,, netto-tež'ina {gdije j e to* potrebno.), nalčin čuvanja i upotrebe, uz ostale propisane oznake (deklaraciju), koje odredi Sanitarna inispekci|ja NR Hrvatske u rlješenou*, tooljdlm je odobriLa proizvodnflu. Pro izvodna specifikacija propisana po Sani ta rnoj inspekciji N R H t reba sa­državat i slijedeće podatke: 1) naziv i sjedište proizvođača; 2) naziv proizvoda; 3) upot rebl jene sirovine u %-tc ima; 4) kva l i te ta upot rebl jenih sirovina; 5) t eh­nološki uv je t i proizvodnje (t. j . k r a t a k opis tehnološkog procesa i s t rojne opre­me); 6) svojs tva gotovog proizvoda; 7) oprema i o tp rema t. j . ambalaža, u koju se gotov proizvod oprema (papir, ovitak, l imenka, s tak lenka i sl.) i ambalaža, u kojoj se proizvod o tprema (kartonske kut i je , sanduci , burad , košare i sl.), pa način o tpreme (željeznica, kamion, pošta i sl.); 8) oznake i na tp is i (t. j . š tampane, l i tograf i rane ili u t i snute oznake na samoj opremi ili pro izvodu i oznake na otpremnoj ambalaž i odnosno o tpremnicama) ; 9) t ra jnos t proizvoda (t. j . rok t r a ­janja) ; 10) uskladiš tenje (t. j . način čuvanja) ; i 11) da tum, žig i potpis odgovor­nog rukovodioca. S v a k u promjenu u sas tavu već odobrenog proizvoda ili u nač inu njegove proizvodnje dužan j e proizvođač pr i javi t i San i t a rno j inspekcij i NR Hrvatske , i to p r i j e s tavl janja u promet takvog proizvoda (čl. 12.). Proizvođač, koji p rv i pu t t raž i odobrenje za proizvodnju (čl. 15.), mora uz molbu priložit i i dokaze, da prostori je, u ređa j i i p r ibo r za proizvodnju odgova­ra ju higi jenskim propisima i da osoblje, ko je n a m j e r a v a uposliti, ima zdrav­stveni list, t. j . da j e liječnički pregledano. Na koji način se uzimaju uzorci rad i pregleda, određeno je članom 16. d o ­slovce: U vršenju zdriavs'tveniog oadizora nad živežnim namirnioaima i predmetima opće upotrebe u proizvodnji i prometu, organi sanitarne inspekcije Uizirnaju dva uzorka živežnih namirnica lili predmeta opće upotrebe radi pregleda. Uzorci se uzimanju u priisu/sitvu pdgovornog siiuižbenfflka odnosno vlasnika poduzeća. O uziman/jtui uzoraka sa<-stavijia* se zapisnik, koji) potpisulju odgovorni službenik odnosno vlasnik poduzeća i organ sanitarne inspekcije ко|јш je uzeo* uzorke. Na zahtjev stranke može se uzeti i .treći uzorak, koji ostaije u poduzeću zapečaćen žigom sanitarne inspekcilje. U slučaju da s t r anka nije zadovoljna s rješenjem san i t a rne inspekcije, po­s tupi t će p r ema čl. 10.: Protiv rješenja. ешдЉате inspekcije stranka, dima pravo žlaillbel Saoiitairnolji inspek­ciji NR Hrvatske, u roku od osam dana od diana priljiemiai riješenljia). Uz ž&ilibu steanfca dostavlja Sanitarnog inspekciji NIR Hrvatske zapečaićenil uzorak proiiizvodia., koji (je toiüc pohranjen tu podmeću, ikad, je organ sanitarne 'insipetocilje uzimao uBorke za pregled. Dok žiaJJba nđljie anilješenai ne ismilje se prodavati sporni proizvod. Ako je proizvod zagađen patogenim klicama, pa ras i t ima ili kakv im drugim gadljivim tva r ima ; ako m u sastav i kval i te ta ne odgovara proizvodnoj specifi­kaciji; ako sadrž i po zdravl je škodljive i o t rovne tvar i ; ako j e neispravno opre­ml jen ili sadrži nedozvoljena ili š te tna sredstva za konzerv i ran je odnosno boje; ako j e kr ivo deklar i ran ili puš ten u promet bez oznaka navedenih u čl. 6. i ako je zatečen u p rometu bez odobrenja san i ta rne inspekcije, sma t r a se ne i spravan odnosno zdravl ju škodljiv. Nepošt ivanje spomenut ih propisa od s t r ane proizvođača, proizvodnih ili t rgovinskih poduzeća povlači za sobom kazne: zapljenu i l i potpuno uništenje proizvoda, z a b r a n u rada, novčanu globu (do 500.000.— Din) pa i za tvor (do 3 godine). Na k ra ju t r eba napomenut i , da su svi zahtjevi, koj i se s tavl ja ju na proiz­vođače živežnih namirn ica i p r edme ta opće upotrebe, ovim zakonskim propis ima u skladu s naš im mogućnos t ima i p r i l ikama tako, da i m uz po t rebnu pažnju i savjesnost nije teško udovolj i t i . ing. Ljubiša Golubović, Beograd N E K A Z A P A Ž A N J A O MLEKARSKIM GAZDINSTVIMA U S A D Moje šestomesečno bavl jenje u SAD je re la t ivno k r a t k o da bih mogao detal jno upozna t i č i tav sistem rada mlekarskih gazdins tava*i l i mlekarsk ih farmi u ovoj zemlji. T im p r e š to je g lavni p redmet moje specijalizacije bio p r o ­b l e m snadbdevanja nasel ja mlekom. Ipak, imajući p r i l ike da se bliže upoznam sa r a d o m pri l ičnog b ro ja mlekarsk ih gazdinstava, želim da iznesem neka zapa­žanja verujući da za naše čitaoce mogu bi t i korisna. Moja zapažanja u g l a v n o m se odnose n a d ržavu Meri lend. U ovoj državi , a to se može reći i za sve d r u g e države, proizvodnji mleka se posvećuje vel ika pažnja, što se v id i već i po tome, da od ukupne pol jopr ivredne proizvodnje SAD na mleka r s tvo o tpada 21—22%. P r e svega mlekarska gazdins tva ili mlekarske f a r m e su speci jal izovane za proizvodnju mleka. No t u specijalizovanost ne t reba shva t i t i b u k v a l n o kao. da •se t amo proizvodi samo mleko. U državi Merilend mleka r ske fa rme os tvaru ju proizvodnjom mleka prosečno 50—60'%. od ukupnog pr ihoda , dok ostalo daju ostale pomoćne g rane . Veličina gazdins tava j e različita, ali se prosečno kreću od 100 do 200 akra , š to bi pribl ižno iznosilo nešto p reko 50 do 100 hek ta ra . Kl imatsk i uslovi za 

Mlijeko i mliječni proizvodi u okviru naših zakonskih propisa

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia