Mlijeko je najbolja i najsavršenija živežna namirnica, jer sadrži sve elemente koji su neophodno nužni u našoj prehrani. To je jedina kompletna hrana, koja je od prirode određena za prehranu čovjeka i
drugih sisavaca u njihovoj najnježnijoj i najosjetljivijoj dobi, u prvim danima i mjesecima iza poroda

Eugen Nežić

Mlijeko je najbolja i najsavršenija živežna namirnica, jer sadrži sve elemente koji su neophodno nužni u našoj prehrani. To je jedina kompletna hrana, koja je od prirode određena za prehranu čovjeka i

drugih sisavaca u njihovoj najnježnijoj i najosjetljivijoj dobi, u prvim danima i mjesecima iza poroda

Nežić, Eugen

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Samo čvrsta i zajednička шга/dnrja svih raprijed navedenih i zainteresiranih strana priđomiijet 6e da se podižu mljekarski objekti i na ornim pođrufčjimai, golje ih još nema. Kako- zamišljam tu pomoć i suradnju? Narodni odbori kotara i zadružnih orga­nizacija treba da pomognu Gradiškog mlrje-kari. Zagreb u о-Ш-anäzacijii rada i preima materijalnim mogućnostima. Narodni odbor grada- Zagreba treba da pomogne u toji afaciiji Gradskoj1 mljekari dcpunskim investicionim sređistvimai. Grad­ska mljekara Zagreb svoijim stručnim osob-rljem dat će stručnu pomoć, da» se organi­zira i postavi sam obljekt. Nadaüje će ро^ moći opremomi, k-o(joim raspolaže. Osigurat će stručno osoblje za. daHjirje vođenje mltje-kaire. • Stočarski savez. Hrvatske trebao'bi pO'-moći takove akcije materiјаШтп! s'redstvi}-ma. Najdalje da. pomaže zajednički tu akci­ju ui organizacionom i stručnom pogledu bez obzira, da li će monientainO' ta mljeka­ra biti zadružna-. Mijo Đogić Z A N A Š E SELO MAJČINO MLIJEKO Mlijeko je nalj'boOija i najlsavršenlja ži­vežna namirnica, jer .sadrži sve elemente, koji so neophodno, nužni u našoj prehrani. To je jedina kompletna hrana, koja j e od prirode određena za prehranu čovjeka i drugih sisavaca u njihovoj' naijnježnijoj1 i naijoisjetlijivijotj1 dobi, лх prvilm 'danima- i mrjeseeimai iza' poroda. Putem mlijeka no­vorođenče ostaje u najužoj vezi ga maj­kom pa je takoj najsigurnije zaštićeno od nepovoljnih urhjecajia Okoline, na koje s e njegov nježni organizam još nije privikao-. Mlijekom dobiva dijete i mladunče n e sa­mo- sve potrebne hranjive elemente za1 svoj •normalni. raizvitaik u najpovoljnijem obliku nego i razne zaštitne tvari, koja ga štite od vanjiskih nepogoda, a naročito- od mnogo­brojnih zaraznih bolesti. Treba međutim . naročito, naglasiti, . da mliljeko žene i mlijeko raznih životinja ne­maju- isti saiatav. Kod životinja su pirocen-tua-kio jače zastupane fcljelančevine i masti, kod mlijeka) žene naprotiv šećeri. Ni koli­cima mineralnih -tvari i vitamina initje išta-. To- je od prirode .tako u'ređenoi, jer potre­ba za rast i razvitak novorođenčetai i mla­dunčadi raiznih životinja j-esui doduše slič­ne, ali: ne potpuno iste. Zato- svakom mla-dom stvoru najbolje odgovara mlijeko' vla^ štite majke i samo mlijeko vlastite majke može mu osigurati pravilan razvitak i brz. napredak. Zato- i novorođenče i dojemče najbolje uspijeva i napreduje na prsima svotje majke. Još je jedan razlog, rada ko|j-eg je marj-č-ino ml'iij-eko nenadoknadivo! i nezamjenji-vo: čistoća. Uz veoma made pažnje- majke dojili]e može dijete dobiti savršeno- čisto ml'iljeko bez zaraznih klica, što je kod1 pre­hrane djeteta kravljim ili drugim mliljekom veoma teško, u običnom životu praktično skoro nemoguće. Zato vidimoi, da je smrt­nost dojenčadi najmanja- tamo., gdje majka doiji, svoje čedo, makar, prilike bile inače ma kako primitivne i teške, a da su па^ protiv umjetnoi hranjena, djeca uvijek znatno ugrožena pa i ako,, inače žive u naj­povoljnijim uvij-etilma. Zato je neophodno potrebno-, da majka poduzme sve moguće, da jjotj'1 dijete dobije ono najbolje-, na što- od prirode ima pravo. Vrlo rijetki eu sluča­jevi, dla majka ne. može dojiti; U tom si-u-čajui ili ako dijete ostane bez majke jedi­na prirodna dobra zamjenal za maljčino mlijeko je mlij-eko krave ili druge životi^ nje. Ali radi razlike u sate/tavu mlijeka ži­votinje i žene i radi opasnosti infekcije mlijeka zaraznim klicama, -treba kod umjet­ne prehrane životinjskim mlijekom dobro upoznati način priređivanja, čuvanja i da­vanja te hrane dojenčeta, da bi se izbjegli telški p-rotoavnii porem-ecajji' radi loše pre­hrane. O tome ćemo pobliže govoriti drugi put. Dr. Eugen Nežić j SPREČAVANJE NADMA KOD GOVEDA Nadam nastaje kod pašnih goveda pre­težno- u toplo- godišnje dobai, kad im s-e naglo rasteže burag i kapura {predžeiuci) zibog plirnova. To> se dešava kad uzmu ve­će količine zelene djeteline ili drugih, lepir-njlačai, bujne travei, liSća od! kupusa, 'kolja, repe i t. d. Ta hranjiva znatao jače vrijlu, ako- su pokisla, orošena, s-mrznuta ili uve­la. Tadla može oboljeti istodobno više go­veda. Posljedice su često takove, da ugroze život blašćeta. Nije čudo, da se vlasnici zamlmaju, кан-koi bi spriječili ili' .uklonili ovu opasnost od svojih goveda. Poznato, je već odavna utvrđeno' pravilo, da je boij-e, sigurnije 1 j'ednostavniij'e spriječiti bolest, negoli, je li-ječiiti. Zato ću iznijeti nekoliko takovih sigurnosnih mjera. Ne val'ja stoku puštati da dulje pase na, bujnim livadama, a (pogotovo ne na dijete-lištima rano ujutro1, kad pohlepnije -pase sočnu i orošenu travu. Stoga, pri|je negoli napamjemo stoku iii joj dajem© sočnu hranu, treba je htrianiti marajdm količinama suhe hrane (sijenom ili.slaimoim). Isto, tako treitaa stoku najprije napalsivati na oskud­nim paišama iflLi na suhim i pokoišenim liva­dama, a tek poslije .prijeći ma fouijtnije paše, i tada samo na- kraće vrijeme, a životinje nekai se pasući stalna kreću. Naročito' t re-bai oprezno prelaziti sa stajske prehrane na pašu, a to. ćemo' učiniti ta to , da stoku po­stupno' privikavamo na zelenu hranu. Po­lako ćemo od1 dama do dana produživati vrijeme napasivanja ili pak kod ishrane u stag i zelenom formoan postupno' ćemo' po­većavati sočnu ili vodenastu hranu uz. onu, kojom smo dotad hranili. Pokošena trava ili općenito' ona' hrana, koja lako vrije, kao što je uvela', provrela 114 užgana krma, smije se davati samo u maloj količini s uobičajenom: količinom suhe hrane. Prvu pomoć pružamo nadtultoim goveče-tu ovako: obostrano trljamoi i graječilrno sla­bine povisivši stav prednjega odnoEno. sni-zivši stav stražnjega dijela- trupa. Dalje tjeramo goveče uizibrdOi, polfyjevamo. mu bo­kove hHadlnom vodom ili ga nagonimo u potok ili rijeku, zatim, provlačimo uže ui spletenu slamu kroz Usta, a time ga silimo da življe žvače i podriguje. U krajnjem slu­čaju, kad životinja već izidilše, preostaije na/m još jedino, da ubadamo; i prorezüljemo lijeve slabine oštrim i čistim nožem, pa' da pozovemo veterinara'. M. Slezić GOSPODARI, SUŠITE KRMU, A NARO­ČITO LEGUMINOZE NA NAPRAVAMA! Ne stavljajmo na naprave svježe poko­šenu, ili mokru krmu! Krmu ujutro poko­šenu valja staviti na naprave tek naveee. Kad djetelinu, lueernu i graho<ricu su­šimo, na zemlji, t. j . kad ih okrećemo, i zrgćemo u kupove, ostavljaju na oranica­ma gotovoi sve lišće, a baš ono sadrži na j ­više hranjivih tvari! Na napravama možemo uvijek osušiti otavić, ako ga ne siliramo! Pošto stavimo pokošenu- krmu na na­prave, raste bilje dalje, odnosno, može se odmah orati' i sijati drugi usjev (nakon kolštnje ozimog krmnog bilja)! Tako, šted'imo radinu snagu, koljom uvi­jek ne raspolažemo u dovoljnoj mjeri, pa je bolje možemo- raspodijeliti! Na taj' način doibijemo za 1©—20% više krme. Krma, koju sušimo na napravama, sadr­ži više hranjivih tvari nego krmai, kofju sušimo, na- zemlji! Sušenje na napravama trarje 8'—12 da­na. Najibrže se guši na- švedskim jahačima, a najdulje na ostrvama! Uvozimo' osušenu krmu, kad imamo vre­mena! Za potanje upute tražilte savjet Kotar­ske poljoprivredne stanice, odnosno kotar-skog agronoma! NAPRAVE ZA SUŠENJE $¥BOS*t J A H A Ć I QSrQvj, " I Q A M I O A ttAOVtŠr* ZANIMLJIVOSTI NAJBOLJE MUZARE NA POLJOPRI­VREDNIM DOBRIMA I U STOČARSKIM UDRUGAMA U NRH U GOD. 1954. (OD 32 DOBRA SA 4.021 KRAVOM I 72 STOC. UDRUGE SA 2.158 KRAVA) Od krava simentalls<ke pasmähe najviše je mlijeka dala (krava imenom Velika mlb i Polj. dabra Brestovac (Belje) 7,.602 klg za 3621 muizina dama, Argina irnlb 15 s Polj'. masiinSfkog teihniiku'ma Vinkovci ф.806 kg za 301 muzni dam, Ciia m(b 36 РоЦј. dobro* Po­dunavlje (Belje) 6.500 kg za 3)66 muznih da^ na, Aranka rab 5 Polj. dobro. Osijek I 6,.474 kg za 308 muznih dianai, Barka m(b 26 sa istog dobra 6.0Ö5 za 365 muzolih danai. 16 krava je dalo preko 5.000 -kg., 49 preko 4.000 kg, a 23 preko 3.500 kg. Od 6. poUj. 'dobara s ukupno 204 irizij-skih krava najviše je mlijeka dalo. njih 24. Od toga je najbolja Gara mb 28 РоЏ. do­bro. Brestovac sa 7.639 kg za Збб muzinih dana, Vida mb 4 sa 6.514kg, Javorkamb40 s.a 6.341 • kg, Crnagora mb 39 sa 6.027 kg mlijeka. 5 je krava dalo .preko 5.000' kg, 10 preko* 4.000. kg, a 5 preko 3.500' kg. Od 2.158 krava stočarskih udruga (72), koje su cijele godine bile pod kontrolom 229 &u dale preko 3.500' klg mlijeka. Najve­ću muznost imala je kravia Cidra mb 18. Stoč. udruge Đeiekovec (Stj. Pavlek) sa 7.047 kg mlijeka za 365 muznih dama., pa Drina mib 3.149 Stoč. udruge Ivan Zalbno (Tomieević) sa 6.180 kg mflfiijeka, a Hl ih je dalo preko 5.000 kg mlijeka. (Bilten Stručnog udruženja polj. proizv. poduzeća Hrvatske 3/10) DODAVANJE AROME MASLACU -Prijatna i za dobar maslac tipična aro­ma može da se postigne dodavanjem sinte­tične arome, umjesto dosadašnjeg mikro­biološkog metoda' zakiiseljavanja pavlake. Ogledi vršeni- od1 1943. do 1047. U J Švedskoj, Damskoj i Njemačkoj: dali ад povoljne re­zultate. Kao dobre strane ovoga ističu se oive:' Prostiji, sigurniji i ekonomičniji po­stupak), veća trajnost maslaca, dobivanja slatke mlaćenice, .uspješnija primljena me­toda neprekidnog (kontinuiranog)' spravllja-nja maslaca. U Švedskoj je ovaj' metod i zvanično odobren. (Po Petersenu: Molkerei-Zeitung 1052) ZNAČAJ PENICILINA U MLJEKARSTVU Penicilin, koji je dobar lijek protivu zapalljenja vimena (mastitis), škodi bakte­rijama mliječne kiseline, te sprečava pra­vilno' zrenje pavlake i potsfravanije mlije­ka, ali ne škodi kolii-bakterij'ama, kvasci­ma, plijesnima i truležnim bakterijama. U mlijeko dospijeva kad se krave liječe pe-nicMiinom. Dokazuje se probama normalnog i sumnjivog mlijeka. Treba im dodati ma­ju za zakiseljavahije pavlake, pa ih izložiti istoji temperaturi. Prvoi će uskisnuti nor­malno, a zatim, ako; u mlijeku irnade t ra­gova penicilina, ne će se ukiseliti nikako ili će kiselenje ići veoma sporo. (Molkerei - Zeitung 1062) ČITAJTE MI ODGOVARAMO! Br. 1 pitanje: I. P. Glina. Kako' ću smanjiti vlagu u prostoriji za zrenje sira, ako, u njoj, ima 100i0/o relativne vlage? Zbog velike vlage sir mi je napala јгка plijesan, koju; ne stignem ni skinuti. Kako. da je ee rijiešim? Odgovor: Prostorije za zrenje1 sira treba da' su u prvome redu dobro izolirane, pogotovo kad1 se nalaze pod zemljom. Obični zidovi (bez izolacije) u podvod­nom i vlažnom terenu propuštaiju u prosto­riju, za zrenje sira suviše vlage, koja se te­ško dade svesti na potrebnu mjeru, t. j . na 85 do najviše 90i% (relativne vlage. Po ­gotovo je toi teškoj, ako je pod te prostorije bez kanalizacije, pa i s te strane' probija podzemna, vlaga, i voda. U tom slučagU kai-nalizacija je potrebna, inače takav prostor ne može služiti za zrenje sira (trapista). Ako je izolaciju) zidova teško' izvesti iz bilo kojeg razloga, treba barem omogućiti da se prostorija što više i što bolje pro-vjetirava (ventilator neka radi stalno). . Na više mjesta u prostoriji treba staviti u otvorene posude živoi vapno i mijenjati ga, kad se navlaži. A sada što se tiče plijesni! Pošto izvr­šite sve rečene mjera, okrečite barem dva-put na godinu zidove vapnenom juhom, kojoj dodajte 5% modre galice. Može se upotrebiti i kaporit u 0,3%-tnoj otopini;' kojom: prije krečenja popriskajte zidove i pod. Ova će sredlstva dezdinfićitrati zidove i pod, a -spriječiti će i razvoj1 plijesni. Ipak, plijesian na siru možeimo ograni­čiti, samo auro su police i dalske, na koji u ma zrije sir, čiste i suhe. Police,, a naro­čito daske, <na kojima leži sir1, treba redo­vito prati tvrdom četkom u vrućoj vodi, u kojoj rastopimo do 2% kuhinjisike sode. Nakon toga diaske isplahnemo., a 'zatim ih osušimo- na suocu. Sir treba metati samo na ovako oprane, čiste i siuhe diaske. Kad­god ga okrećete brišite ga, ako želite, da vam; borba1 s plijeänju bude lakša'. Mlađi, t. j,. svjeMi sir, treba okretati i brisati svaki dan, najtrnainrje v10 dana otka­ko., je počeo zreti, a zatim svaki drugi dan do- konca zrenja. Treibaj odrediti osofou| koja će se brinuti naročito za taj posao. Br. 2 pitanje: K. J. Donjji Kraltjevec. Kako' ću (prirediti crvenu lužinu po­trebnu za puirijenje .aiutomata (pištolja)1, ko­jim se O'dredtuje kiselost mlijeka, ai kako fenoM.talein (crvenu tekućinu za bojanje lu­žine)? Odgovor: ; U prvome redu, za pripremu ovih teku­ćina' potrebna je najveća točnost, kako- bi rezultat kod ispitivao/ja kiselosti bio. mje­rodavan i što točniji. Zbog toga za pripre­mu, crvene lužine tre/batmo imati:. 1. preciznu (analitičku vagu)1, koijoim se može točno vaignuti na ; grame (t. j . na treću dedimiaiu); bez takve vage nemoguće je pripremati ove tekući­ne; ' -2. staklenu, metnzuru (polsuđlu, koja je gradUirana na- kubične cm) od 2,000 com; 3. pipetu od 10 com za odmjerivanje fe-nolftaleina. Priprema lužine: U 1 litru destilirane ili komdenzne vode (a u najgorem slluičaijiu olbičine čiste vode)' oto>-pimo. 4 graima' natrij-eve lužine (NaO'H), ko­ju treba držati čistu u zrnicima, a dobro zatvorenu. Budući da je 4 grama teško, točno, ođ1-vagnutii, možemo' umjesto 1 litre uzeti 5 litara) vode, i u njoji otopiti 2'0 graima (2 dkg) natrij eve lužfitne (otopiti u dobro za­tvorenoj' boci s gumenim čepoim). Od tako ddbivene otopine izimljerimo u menzuri (od 1.0 00 ccm saidiržilne) 225 ccm, a zatim toj- količini lužine oidlmjerene u menzuri dodamo, (s pomoću pipete od 5 Dcrni) 5 com fenoülftaleiaa (crvene tekućine, koja oboji llužinu). Na tih 230 ccm mješavine lužine i fe-noiMalema Mdoliyevamo' vode do- 1.000 ccm.. АДш precizno radimo., dobit ćemo takvim postupkom crvenu iiiž&nu, koja odgovara kiselosti .mlijeka od 9° SH, a to je granica kiselosti zai mlijekoi, koije želimo; preraditi u sir iffii maslac. (Štampano u »Mljekar­stvu« br. 5/54). Priprema fenolrtaleina: U menzuri od -500 ccm odmjerimo. 110 ccm 95°/o adlkoh'ola, a u nijemu rastopimo 1 gram feno№aleina, a zatim tiu rastopinu do 200 com dopiunilmoi destiliranom vodom (može i običnom vodom) ш promiješamo. Tako pripremijenia otopina fenoMtaleina služi narni kod pripreme crvene lužine, ka<-ko. je opisano. Probitačno je crvenu lužinu pripremati najkasnije svaki peti dan. Držati je treba na hladnom i tamnom onijelstiu. Naistojte se sporazumjeti s nafj bližom apotekom, da vam ona izrađutje crvenu lu­žinu. U najgorem skučalju neka apotekar izvaže, prema goirnjem receptu, natrijevu lužinu i rastopi u navedenoj, količini vode. listo tako- i fenoJitaleki (koji se može držati duže). Ostatak piolsiLa do. (pripreme crvene lužine može mljekara obaviti sama doda­jući pripremljeni fenoiftaieih i vodu do određene koffičine. 

Majčino mlijeko

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia