Prvi statistički podaci o popisu pučanstva od god. 1954. u Francuskoj pokazuju da svake goidine 150.000 poljoprivrednih proizvođača ostavlja svoja zvanja. Od god. 1942. smanjio se broj poljoprivrednih
domaćinstava za 600.000

Matej Markeš

Prvi statistički podaci o popisu pučanstva od god. 1954. u Francuskoj pokazuju da svake goidine 150.000 poljoprivrednih proizvođača ostavlja svoja zvanja. Od god. 1942. smanjio se broj poljoprivrednih

domaćinstava za 600.000

Markeš, Matej

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

ZANIMLJIVOSTI Francuska — Zastrašujuće brojke u francuskoj poljoprivredi . Prvi statistički podaci © popisu pučan­stva od god. 1954. u Francuskoj pokazuju, da svake goidine 150.000 poljoprivrednih proizvođača ostavlja svoja zvanja. Od god. 1942. smanjio se broj poljoprivrednih domaćinstava za 6Ö0.00Q. Finska — Proizvodnja mlijeka u nor­dijskim državama. 20. i 21. lipnja-'održali su predstavnici Finske, Danske, Švedske, Norveške i Islanda kongres u Helsinkiju, da prouče stanje u proizvodnji mlijeka u tim zemljama i da donesu zaključak, kako da se proizvodnja poboljša. Norveški margarin u Vel. Britaniji. Pašto j e ukinuto racioniranje margarina u Engleskoj, norveški tvorničari margarina počeli su ga izvoziti u Englesku i Irsku. U sedam mjeseci god. 19S4. izvezeno je iz Norveške margarina u vrijednosti od 4,5 milijuna kruna. Sedmična potreba mar­garina гг Vel. Britaniji :po procjeni nor­veških tvorničara margarina iznosi 8.500 tona. Vlastita proizvodnja iznosi 7.500 to­na. 750 t na sedmicu uvozi se iz Hoiandi-je, a ostatak iz Norveške. Engleska obi­telj od 4 člana troši ha sedmicu 1 kg margarina. US'A — Ne samo u Kanadi nego i u USA smanjuju se prihodi farmera. Brutto-prihodl amerikanskih farmera u prvom polugodištu 1955. smanjio se za 4% prema istom razdoblju prošle godine. Otkako' ie buknuo korejski rat, brutto-prihodi far­mera smanjili su. se za 20fl/o. Taj pad pri­hoda odnosi se isključivo na stočarske proizvode. Prihodi iz biljne proizvodnje porasli su za 2%>. U vezi s t ime podne­sen je prijedlog, da se povise otkupne cijene za agrarne proizvede. Smanjenje zaliha mliječnih proizvoda u USA. Zalihe maslaca, sira i mlijeka u pra­hu od nakupa uz pogodne cijene jsmanjile su se preko godine za polovicu, pa tako kod maslaca od 46,1 milijuna funta na 179 (oko 91 milijun kg), kod sira od 422 na 273 milijuna funta (oko 124 milijuna kg), a kod mlijeka u prahu! od 293 na 157 mili­juna funta. Mala količina mliječnih .pro­izvoda prodala ise po normalnoj .cijeni (14 milijuna funta). Za školske kuhinje i razne dobrotvorne svrhe izdano je 187, a darovano, oko 158 milijuna funta. U ino­zemstvo je prodano po sniženoj' cijeni.oko 85 milijuna funta mliječnih proizvoda. Nazadak pzroizvođnje i izvoza u Dan­skoj. U prvom polugodištu 1955. u znatnoj se mjeri smanjila isporuka mlijeka. Pre­ma istom razdoblju u prošloj godini mli­jeko u prometu smanjilo se od 16,220.000 q na 14,350.00 q. Djelomično je to poslje­dica štrajka poljoprivrednih radnika ovog psroljeća. Proizvodnja maslaca smanjila, se od 95.100 t na 85.000 t. I izvoz maslaca smanjio se za neko 10.000 t. Proizvodnja sira je nešto veća nego prošle godine, ali se izvoz smanjio za neko 17°/о, t. j . od 30.540 na 24.97Ö1 t. (Schweiz. Zentraliblatt für Milchwirtschaft VIII. i IX. 1955.) Uskladištenje vrhnja cmogiućuje, da se proizvodi svježi maslac prema potražnji. Maslac, koji se čuva u hladnj>ač<s.ma, uvijek do stanovite mjere gubi od svoje vrijednosti prema svježem maslacu, a to se nepovoljno očituje kod njegovog izvoza. Da se tome doskoči, đvanaestak mljekara u 'Holandi j i pokušalo- je usikladiš'titi vrh­nje u hladnjačama. Postignuti su Vrlo povoljni rezultati i maslac proizveden zimi od tako konzerviranog vrhnja imao je окш svježeg maslaca. Ovo će uvelike utjecati na trgovačku razmjenu između zemalja. I neke francuske mljekare su to poku­šale. (Bulletin technique d'information des in­geniers des services agricoles №101/1955.) Mlijeko budućnosti. Harris u jednom članku navodi neke prednosti kozjeg mli­jeka. Koza ne zaudara, kako to mnogi misle, kao j a r a c u stanovito doba. Vrlo je čista životinja in -* uzima hranu, koja je i neznatno onečišćena. Na jednoj poljoprivrednoj izložbi u En­gleskoj dali su publici kušati kozje i krav­lje mlijeko, ne imenovavši ga, pa je 52 glasa išlo u prilog kozjem mlijeku,; a 42°/o kravljem. Kozje -mlijeko' sadrži 5—9% masti i pro­porcionalno znatno veću količinu suhe tvari, više raznih mineralnih 'tvari i više encima. U kozjem mlijeku nema bacila tuberkuloze, a u Engleskoj koze ne bolu­ju cd malteške groznice. U SAD brojno .stanje koza raste. Kozje mlijeko je dva put skuplje od kravljeg. Najveća prednost kozjeg mnjeka uz na­prijed spomenute odlike leži u tome, što je lako [probavljivo, jer su mliječne ma­sne kuglice manje. Bjelančevine kravljeg mlijeka teže su probavljive od onih koz-jeg mlijeka. Dječji ekcem nestaje, ako se zamijeni kravlje mlijeko kozjim. Krava troši pet puta više hrane nego koza, a pro­izvodi samo tri pu'ta više mlijeka. Dobra koza daje na dan 4,5 lit mlijeka. Kozama ne treba dobra paša. Sam autor na 65 ha zemlje nezgodne za obradu, drži koze, ko­je mu daju na godinu 45.000 lit mlijeka, a on ga prodaje po liječničkom receptu. Mlijeko sa malo natrija. Osobe, koje boluju od srčanih bolesti i od visokog krv­nog tlaka, često se podvrgavaju dijeti bez soli (kuhinjske).. Radi toga počeli su mli­jeku oduzimati natrij , kako bi omogućili, da takvo mlijeko troše spomenuti bolesni­ci. Tako su proizveli mlijeko д prahu bez natrija. Mljekarsko društvo u Los Ange-lesu (E.—-U.) počelo je prodavati mlijeko, komu je oduzeto 9-0% natrija. Ovo mlije­ko je dva puta skuplje od normalnog mli­jeka, ali je relativno jeftinije od mlijeka u prahu, kojem j'e oduzet natri j . Prirodno držanje krava (ui idtvorenim stajama) povećava proizvodnost i kvali­tetu mlijeka. U otvorenoj, staji na ikg pro­izvedenog mlijeka troše krave manje hranjivih tvari (bjelančevine i škrobne vrijednosti) nego one držane u zatvorenim stajama. Krave držane u otvorenim sta­jama radi pokusa od god. 1940. do 1949. dale su 15,87% više mlijeka, a 21,5% više masti od krava držanih u zatvorenim sta­jama. Osim toga otvorene staje su jefti­nije. Kvalitet mlijeka u otvorenim stajama je bolji, a krave postaju otpornije. Potrošnja mlijeka i mliječnih proizvoda u Belgiji. God. 1948.—1951. bila je u Bel­giii prosječna potrošnja mlijeka na dan 274 g. maslaca 29 g, sira 15 g, a piva 360 g. Od hrane potrošene u domaćinstvu na dan otpada 12,75fl/o na maslac, 9,82% na mlijeko, .a 3,13% na sir. . (Le Laiit № 347/1955.) Rusija: Najveća mljekara u Rusiji U Moskvi stavljena je u pogon najve­ća mljekara. Na dan dobavlja 500.000 lit mlijeka. U mljekari su uvedene mašine, koje prave papirnate boce, parafiniraju ih. pune ih mlijekom i zatvaraju. Istočna Njemačka: Azijatska goveđa kuga U 4 stada u blizini Dresdena i Leipziga izbila je goveđa kuga, jedna od najopa­snijih zaraza. Zaraza je prenesena uvo­zom kineskih svinja za klanje. (Schweiz. Zentral'blatt für' Milchwirtschaft) / Proizvodnja mlijeka i mliječnih proiz­voda u prvom tromjesečju 1955. Iznimno hladno vrijeme u veljači i ožujku o. g. u svim krajevima Evrope uzrokovalo je 'smanjenje proizvodnje mlijeka. U to. doba bilo je nedovoljno voktminozne hrane (suhe), a djelomično smanjio se je broj muzara tako>, da je proizvodnja mlijeka - u više zapadnih zemalja Evrope bila 5—8% manja nego u istom tromjesečju prošle godine. Zbog toga je i proizvodnja maslaca bila manja. Stanje proizvodnje mlijeka bilo je znatno bolje u Novoj Ze-landiji, a zasebno u Australiji. Izvoz ma­slaca iz spomenutih zemalja premašuje brojke iz prošlih godina i naknadio je de­ficit evropske proizvodnje.. U s j , Americi usporilo se povećanje proizvodnje mlijeka poslije znatnog povećanja u prošloj godi­ni. Dok su cijene maslaca i sira iz Nove Zelandije i Australije ~u stanovitoj mjeri popustile u siječnju i veljači cijene evrop­skog sira su ostale stalne, dok. se cije­na maslaca štoviše povećavala'. U SAD i Kanadi na tržištu maslaca i sira cijene se nisu tako reći promijenile. (Le Lait) Dohoci od držanja stoke u Bavarskoj. Frema podacima poljoprivrednog knjigo-. vo.dlstva u Bavarskoj od god. 1926.—1931. dohoci od držanja stoke u Bavarskoj iz­nosili su: u žitarskim gospodarstvima 58% (od 46—70%) u " krmnim gospodarstvima 79% (od 67—86%) u pašnjačkim gospodarstvima 94% (od 93—95%) ' Vrijednost istočne proizvodnje 1950751. iznosila je ukupno 119051,8 milijuna njemač­kih maraka, t. j : 64,8% od ukupne poljo­privredne proizvodnje. Od toga otpadalo je na kravlje mlijeko 784,7 milijuna, a na kozje 18,3, t. j . ukupno 803 milijuna nje­mačkih maraka t. j . 46,9% od ukupne stočne proizvodnje. Vrijednost rudarske proizvodnje iznosila je svega 2,7% od stočarska proizvodnje. Züchtungisfiiibel Dr. H. L. Dürrwächter Proizvodnja i izvoz živežnih namirnica za pokriće potreba u zapadnoj Njemačkoj god. 1950/51. bila je kako slijedi: Vlastita proizvodnja Uvoz u % Krušarice 56 44 Krumpir 100 — Šećer 62.2 37,8 Mast 45,6 54,4 Meso, riba, jaja 83 4 16,5 Mlijeko 100,0 — Voće i povrće 82,9 17,1 P I T A J T E MI ODGOVARAMO! 1.- Pitanje: F. G. Zagreb Da li se kazein smije u sušari sušiti na 80°C? 1 Odgovor: U postojećim sušarama za ka­zein, u našim mljekarama, ne smije ko­načna temperatura zraka, kojim se kazein suši, prijeći 60°C. Kako god se smanjuje vlaga u kazeinu, postepeno treba da se povećava temperatura zraka i da se po­vremeno miješa kazein. Na taji način do­bije se kvalitetan jednolično suh i jed­nobojan svijetli kazein, kakav traži drvna i dr. industrija. Kad bi se kazein u našim sušarama su­šio na višim temperaturama od rečenih, išlo bi to na štetu njegove kvalitete i iz­gleda. U suvremenim pak kontinuiranim su­šarama, u kojima se kazein isuši na po-kretnim trakama, suprotno kojima Stru­ji ugrijani zrak -moguće je tempe­ra turu ugrijanog zraka podići i do 80°C. Najugrijaniji i najlsulši zrak suši' već gotovo suhi kazein, na izlazu iz sušare, dalje prema ulazu isuš-nice (za kazein), zrak suši sve vlažniji kazein. Pritom se i sam 'Sve više mavlažuje i gubi temperaturu, tako da na izlazu iz sušnice (tamo, gdje kazein ulazi) tempe­ratura zračne struje nije veća .od neko 40°C. 2. Pitanje: V. M. Zagreb Zašto je paški sir u tanjem sloju ispod kore crvenkaste boje i čime se on za­pravo premazuje, da bi dobio tako: tamnu boju? Odgovor: Paški sir dobiva crvenu boju od smjese; kojom se premazuje tokom njegova zrenja. To povremeno premazi­vani e ispada u njegu slira. Proizvođači ovog poznatog domaćeg sira miješaju već prema potrebi odgovarajuće količine murke (otpadna voda kod proizvodnje ma­slinova uljia), vinskog octa i pepela. Crvenkasta boja sira ispod kore uzro­kovana je prema tome djelomično bojom murke, a naročito bojom vinskog octa, ko­ji kroz koru prodiru u sir. Kako je smjesa, kojom se premazuje sir, jestiva, to prodiranje ove tekućine ispod kore sira daje ovome samo pikantniji mi­ris i okus, svojstven za ovu vrstu sira. fSEggSBg5gigSSi3gl§S5gllSS5BiS§gIEiggSiSS§gBSSgS0gB&ieiliES§igilSIlBI§illilSBliiSaS9SSIiBli3SÜSl§iISBiliISiS§ISiaiBlll!liii91 M o l i m o s v e p re tp la tn ike l i s to » M l j e k a r s t v o « , koji još nisu sip№111 p re tp la tu , đ& t o uč ine d o konea o v e g o d i n e , jer ć e m o Onäee bit i p H e y d e n i ofe us toviti dal j ­nje s ianje l i s ta . U R E D N I Š T V O 

Zanimljivosti

Prema izvještaju holandijskog poljoprivrednog atašeja u USA ima CEIMSA (Compania Exportadore e Importadore Mexicana S. A.) monopol za uvoz, izvoz, proizvodnju i trgovinu određenih proizvoda. Tako CEIMSA u blizini Mexika ima tvornicu, u kojoj pomoću mliječnog

praška od obranog mlijeka, kokosove masti i vode proizvodi mlijeko

(umjesto biv. kot. Županja), Virovitica i Zagreb. b) Za1 visokokvalificirane radnike: Osi­jek i Zagreb. Promjena se odnosi na Daruvar i Vin­kovci, na koje je prenesena nadležnost bivših bot. NOa Grubišno Polje, odnosno Županja. ' ^ Prema temo će kandidati za polaganje ispita iz mljekarske struke podnositi molbe navedenim Narodnim odborima, koji su dužni osnovati ispitne komisije za kvalificirane, odnosno visokokvalifici­rane radnike i odrediti ispitne rokove. SA SEMINARA . V LUDWXG8HAFENXJ Nekoliko mljekarskih stručnjaka iz Ju­goslavije prisustvovalo je od 3—5. X. o. g. seminaru, koji je organizirala tvornica Joh. A. Benckiser u Ludwigshafenu (Zap. Njemačka). Na seminaru ?u imali prilike upoznati najnovija teoretska i praktična dostignu­ća u proizvodnji i pakovanju topljenog sira. S tim u vezi razgledali su i nove uređaje za proizvodnju topljenog sira tvornice Vögele u Manheimu. Osim toga upoznati su sa sredstvima za održavanje čistoće u mljekarama, kao i najnovijem metodama borbe protiv pli­jesni na kori sira., uključivo zrenje sira u plastičnim folijama. M. ZANIMLJIVOSTI Vođa + kokosova mast 4- mliječni pra­šak ©d obranog mlijeka — mlijeko? Prema izvještaju, holandijekog poljo­privrednog atašeja u USA ima CEIMSA (Co-mpahia Exportadore e Importadore Mexicana S. A.) monopol za uvoz, izvoz, proizvodnju i trgovinu određenih proiz,-voda. Tako CEIMSA u blizini Mexika . ima tvornicu, u kojoj pomoću mliječnog praška od obsanog mlijeka, kokosove masti i vode proizvodi mlijeko. Radi se u vrlo modernom higijenskom pogonu, koji ima jednostavan, ali vrlo dobro o-premljen laboratorij. Pogon je već u po­četku tako postavljen, da može lako tro­struko povećati svoj kapacitet. Sadašnji dnevni kapaciet iznosi 55.000 — 60.000 lit. mlijeka. Glavna sirovina je mliječni prašak od obranog mlijeka sa 37% bje­lančevine i 0,84°/o masti, Mliječni prašak ove godine dobavlja jedan kanadski za­družni pogon. Ipak se računa, da ga u dogledno vrijeme ne će trebati uvoziti. Kokosova mast se proizvodi u zemlji. Prije prerade odužim!je joj se okus i čisti se. Poduzeće raspolaže uređajem za čišćenje (s vodom), koji vrlo dobro funk­cionira. ,Sam procesi fabrikacije mlijeka vrlo je jednostavan. Mliječni prah se mi­ješa kokosovom mašću, koja se emulgira u vodi, i tako nastaje tekućina slična mlijeku sa 3;3°/o masti.. S pomoću moder­ne mašine puni se spomenuta tekućina —mlijeko —1 u boce, koje se u košarama od žice prevoze u hladnjak. To. se mlije­ko prodaje po 60 centavosa 1). Vlada daje stanoviti regres, jer je proizvodna cijena veća. Proizvođači mlijeka iz okolice Mexi­ka prodavaju mlijeko uz, cijenu od .1.40 pesosa 8) lit. Posebna komisija FAO-a po­zabavit će se 9 t im u vezi s pitanjem, kako da se privredno slabo razvijene ze­mlje opskrbe hranom, koja obiluje bje­lančevinama. Argentina: Mjere za osiguranje opskrbe glavnog grada mlijekom_ NZZ iz Buenos Aires javlja, da je Mi­nistarstvo trgovine zabranilo na opskrb­nom području Buenos Aires prerađi­vati mlijeko u mliječni prah i kondenzi­rano mlijeko, sir i kazein, a i proizvoditi vrhnje. Öd ovog ograničenja izuzeta je proizvodnja maslaca. Ta je mjera podu­zeta zbog pada 'temperature, što je pore­metilo normalnu dobavu mlijeka. Danska, Australija i Nova Zelanđija- za­jednički finansiraju propagandu za ma­slac u Engleskoj Sedmicu prije nego što je prestalo ra-cioniranje maslaca u Engleskoj! (u svi­bnju god, 19S4.) osnovan je Savjet za in­formaciju za maslac »Butter Information Council«, koji zastupa interese triju veli­kih izvoznih organizacija za maslac »Fe-deraticn of Danish Dairy Products Mar­keting Commas ion«. Ove tri izvozne or­ganizacije, koje su podmirivale 85%- po­treba maslaca u Engleskog, sporazumjele su se. da zajednički propagiraju u Engle­skoj potrošnju maslaca. Sredstva za to određena su doprinosom-od 10 šilinga na 1000 kg uvezenog maslaca u Englesku. -1) Din 14,- 2) Din 33.60.» »Bu!tter Information Council« propagi­rao je potrošnju maslaca u 'dnevnim li­stovima i časopisima i daje propagandni materijal trgovinama maslaca na malo. Časopis »The Grocer« objavio je, da se velika i-rastuća potražnja za maslacem u Engleskoj ima pripisati djelotvornoj pro­pagandi, koja je uvjerila potrošače o iz­vrsnoj kvaliteti maslaca i o njegovim specijalnim svojstvima. Italija: Proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda Prema podacima talijanskog Ministar­stva poljoprivrede povećala se proizvod­nja mlijeka u god. 1953. od 7,93 milijarde Ift na 8,16 milijarda lit god. 1954. To se mlijeko dobiva od 4,5 mil. krava. 6,5 mil. ovaca i 1.6 mil. koza. Proizvodnja sir'a god. 1954. iznosila je 337.000 tona (bez posnog sira i kazeina 6.000 tona), maslaca 61.000 tona, 10.000 tona mliječnog praška i 7.000 tona kon­denziranog mlijeka. Danska: Povećan procenat masti u mlijeku Procenat masti u mlijeku u Danskoj stalno se povećava: prosječni procenat masti god. 1939. 3, 7% god. 1946. 3,83% god. 1951. 4,01% god. 1954. . 4,15% Kod jersey krava u pokrajini Füneu u zadnjem kvartalu 1954. procenat masti u mlijeku dosegao je 4,48. Irska subvencionira izvoz maslaca Proizvodnja mlijeka -u Irskoj procije­njena je za god. 1954. na 2.453 mil. kg. Od tog se više od polovice prerađuje u maslac. Proizvodi se oko 40 mil. kg mlje­karskog maslaca i oko 1,8 mil. kg seljač­kog. Otkako je povećana proizvodnja maslaca prema prošloj godini, maslac se po prvi put od god. 1950. izvozi, i to pre­težno u Englesku. Da se izdrži konkuren­cija u cijeni, Vlada subvencionira najve­ći dio izvoza. Kanada: Prihodi kanadskih farmera opadaju »NZZ« iz Ottawe javlja, da su se pri­hodi kanadjskih farmera zadnje godine smanjili za 14,3%. Ovo smanjenje je naj­više pogodilo farmere žitom. Prihodi od prodaje pšenice smanjili su se od 645 u god. 1953. na 323 mil. dolara u god. 1954. Za svaki slučaj kanadski farmeri moraju vrlo oprezno kalkulirati da se očuvaju od većih gubitaka. Da mogu voditi svoje go­spodarstvo, moraju računati sa znatnim inv. kapitalom u mašinama. Francuska: Mlijeko kao najveći izvor dohotka U Francuskoj se prešle godine proizve­la dosad najveća količina mlijeka cea 180 mil. hl. To je proizvodnja od 7 mil. kra­va. Taj je iznos veći od dohotka, što ga imaju industrije čelika i automobila, t. j , on je na prvom mjestu.. Potrošnja mlije^ ka nije veća od one u god. 1937., iako- se pučanstvo znatno povećalo. Najveći dio mlijeka za preradu otpada na maslac. USA: Uvođenje tetrapak-sistema za mlijeko Iako se u USA polovica konzumnog mlijeka prodaje u papirnatim bocama domaćeg porijekla, jedna komisija mlje­karskih stručnjaka nakon pohoda Šved­skoj zaključila ' je da se uvede iz Šved­ske tetrapak-isistem za mlijeko. Uvoz švedskih 'tetrapak-mašina uskoro će za­početi Njemačka: Žene se natječu u mužnji Prigodom velike izložbe njemačkog go­spodarskog društva u Münchenu bilo je i natjecanje u mužnji. Kod toga je su­djelovalo 16 muzača po zanimanju. 23 se­ljačkih sinova i 18 seljačkih kćeri. Za, to je izabrano 40 krava s prosječnom, muž-nošću 19 lit. na dan. Kod ocjene pazilo se na kvalitetu mlijeka, održavanje zdrav­stvenog stanja Vimena, pa na odjeću i pripremu za mužnju. Muzači po zanima-* nju prosječno su izmuzli u 1 minuti 743 g, seljački sinovi 700 g. ,a seljačke kćeri 691 g mlijeka. Island: Teško stanje poljoprivrede Prije je u Islandu poljoprivreda bila glavno zanimanje pučanstva. . Sada se njome bavi samo 301% pučanstva. Od u-kuipne površine 1% je obradivo.. Glavna grana poljoprivrede je stočarstvo. Ima 45.000 goveda. To je dovoljno, da opskr­bi pučanstvo mlijekom i mliječnim proiz­vodima. Radi nepovoljnih osobina tla i klimatskih prilika islandski seljak treba za isvoiji oskudan opstanak deset puta više zemlje nego drugdje u kulturnim zem­ljama.. Od ratarskih proizvoda najvažniji je krumpir i kupus. USA: SPorast poljoprivrednog zadrugar-stva Amerikanski farmeri zadnjih godina dolaze sve više do spoznaje, da si mogu osigurati svoj položaj u privredi priklju­čujući -se u većoj mjeri zadrugama. Na početku četrdesetih godina poljoprivred­ne zadruge u USA imale su 3,5 milijuna članova, a zadnjih se godina taj broj vi­še nego podvostručio. Ove zadruge pro-davajru .poljoprivredne proizvode, a ku­puju poljoprivredne potrepštine. One po­sreduju farmerima u nabavi životnih na­mirnica. Druge zadruge prerađuju pol je privredne proizvode, uskladištuju ih pre­voze i poboljšavaju kvalitetu tih proiz­voda. Amerikanski farmeri su uvidjeli, da zadruge pružaju bitne prednosti u re­guliranju tržišta. Poljoprivredno zadru-. garstva je u USA u sve većem porastu Kanada: Prodaja maslaca uz gubitak u istočnoj Evropi Kanada je počela prodavati maslac uz dumping cijene u države istočnog bloka, kako bi smanjila svoje nagomilane zali­he. Čehoslovačka je to prva iskoristila. Očekuje se, da će se za njom, povesti i druge istočne države. Gubitke, koji na­staju ovakvim likvidiranjem državnih za.-liha maslaca, snosi država subvencijom. Sadanje državne zalihe maslaca iznose 50 milijuna libara. Austrija: Opadanje kvalitete ementalca Ovogodišnjem ispitivanju kvalitete e-mentalca sudjelovali su proizvođači iz gornje Austrije. Salzburga, Štajerske, Ti­rola i Voralberga. Ispitano ije 48 hljebova ementalca i. 33 hljeba alpskog sira. 1б,3°/о ementalca bilo je ocijenjeno sa prvom klasom, 51,2 s drugom, a 26,7% s trećom. Indija: Proizvodnja mlijeka God. 1954, procijenjeno je, da se u In­diji proizvodi 203,000.000 q mlijeka i to od 19,000.000 krava, 10,000.000 bivolica i 5,000.000 koza. (Schw. 2tentralblatt für Milchwirtschaft № 27, 28, 29, 30 i 31/54). P I T A J T E MI O D G O V A R A M O ! Pitanje: Često sam čuo o t. zv. tvrdoći vode, pa Vas molim da mi objasnite ka­ko nastaje i kako se mjeri tvrdoća vode, Odgovor: Tvrdoća vode nastaje na taj način, što voda, prolazeći ispod zemljine površine, otapa soli kalcija, magnezija i dr, A k 0 se takova voda pretvara u paru —kao na pr. kod proizvodnje pare u par­nim kotlovima, >— tada se ove soli talože i stvaraju kamen kotlovac. Tvrdoća može biti: karhonatna (uzro­kovana otopljenim karbonatnim solima) ili nekarbonatna (uzrokovana ostalim al-kalnim solima). Tvrdoća vode izražava se u gradima i to: a) 1 njemački grad tvrdoće vode od­govara količini od 10 grama kalcija na 1000 lit Vode b) 1 francuski grad tvrdoće = 0,56 njemačkih gradi c) 1 engleski ' grad tvrdoće = 0,8 njemačkih gradi. Pobliže o vodi u mljekarama vidi u * Mljekarstvu« br. 3/1954. ISPRAVAK U »Mljekarstvu« br. 9 str. 209. tab. II.. oznaka »nestandardan« odnosi «*е na uzorke maslaca .pod I. i XI. M L J E K A R S K O . - P O D U Z E Ć E » Z O I Ä « — V I R O V I T I C A (BUTTERFEHTIGER) — U K U P N E ZAPREMINE 150 LIT. Cijena povoljna. —• Interesenti nefea.'se obrate na gornju adresu. 

Zanimljivosti

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia