Gotovo u svim našim mljekarama zaposleni su većinom radnici koji nisu dosad radili u mljekarskoj struci, ili su pak došli sa sela s vrlo malo znanja o mljekarstvu. Takovim ljudima treba omogućiti da što više upoznaju svoj svakidašnji posao, jer o znanju i stručnosti naših kadrova zavisi i cjelokupni rad svih naših mljekarskih pogona

Ružica Čizmarević

Čizmarević, Ružica

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

ge družiš, pa ću ti reći, kakav si. — Nisu one jadne krive. Mogle bi im se ipak. ma­lo približiti', jer s u ipak i one krave — odgovori joj Perava. — Pa hajdemo k nji­ma — pristane Milava — jer će zbilja mi­sliti, da se gradimo' bolje od njih. J a se snebivam — priča mi dalje Joža •— i gledam, kako Markove krave pasući rosnu travu prilaze k mojima, koje kao od srama okreću odi njih glavu. Znoj me oblijeva i mislim, otkud, najednom krave govore jetikom koji i ja razumijem. Ra-doiznaloist me počne mučiti i pođem bliže za njima, da čujem, što će još govoriti. Krave kao da mene i nema, nastaviše raz­govor s mojom Šaravoim i Cvetom. — Nemojte se srditi — počne Milava,-— ali nas interesira, kako vi živite? Moja Šarava mahne glavom i srdito odgovori: — Životinjski. — A kako stanujete? — upita Perava, a Cveta joj bijesno odvrati: U štali — u pravoj pravcatoj štali, bez dovoljno svjetlosti i zraka. Naš se gazda rijetko kad sjeti, da je očisti, a još rjeđe se sjeti, da očisti nas. — I onda, što je još gadnije, kad dođe ia krčme pijan, ili je zbog nečega drugog ljut, tuče nas. — Je ­dnom je Cvetu — nastavi Šarava — uda­rio u trbuh, da je pobacila tele, a onda se tukao po glavi i govorio susjedima, kako nema sreće. — Nema on pameti — odvrate im Milava i Perava u jedan glas. — I naša telad je obično krž.java. i slaba, — potuže se moje krave. — Da je' moj gazida — srdito će Milava — ja bih ga nabola na rogove. — Gazda Marko nas njeguje, da bolje ne može — ponosno po­digne glavu Perava. — Zato mu, — još ponosnije će Milava, — dajemo mlijeka kao vode i on ga lijepo unovči, pa kako smo mi lijepe, čiste i uredne, tako je i njegova cijela obitelj lijepo obučena i obu­vena, a vaš nema mlijeka ni za kućnu upotrebu, pa stalno dolazi plakati k Mar­ku, kako je siromah, kako je teško živjeti i kako nema ovo ili ono, pa ga moli d a mu pomogne. —' Đavola će i imati — uzvikne Pe­rava —• kadi ne zna gospodariti, a još ma­nje znade čuvati što ima. — Hajde — predloži Cveta — da ga naučimo pameti i redu, da ga malo rogovima poškakljamo po trbuhu. Ne znam ni sam, kako sam stigao d r -vetu, pod kojim sam pri dolasku sjedio. Učinilo- mi se, da sam sve to sanjao, a ipak nije bio san, jer su sve četiri krave počele prema meni trčati mašući srdito repovima podignutim u vis, kao da se brane od muha ili obadi. Strah mi je s a -peo- dah, ali da ne opaze, kako se bojim, pođem su-državajući korak, prema njima tepajući im pojedinačno imena, da ih. umirim. Jedva sam to- postigao. Sunce je počelo sve više paliti, krave su bile site i ja ih umirene potjerani kući. Od tog. dana sam počeo drugačije postupati sa svojim kravama, držim ih u redu i danas su među najboljima u selu, a to mi one sa zahvalnošću Vraćaju. —- Više mi ne go­vore ljudskim jezikom, ali ja u njihovim očima čitam kao- da. govore. -— Hvala ti, Joža, na trudu i brizi. Da krave znadu govoriti, to sigurno n i ­ste znali, a da vam iskreno priznam, to­ni ja nisam vjerovao-, pa još ni danas ne vjerujem, ma da me je u. to- htio uvjeriti moj znanac Joža Klepac, jer ja ipak mi ­slim, da je o-n onog proljetnog, dana za­spao pod drvetoim i sve ono sanjao-. A što je postao najbolji marvogojae u selu, m i ­slim, da ga je na to -prisililo saznanje, da krave treba njegovati, ako želiš od njih. imati mnogostruku korist, jer je i k rava živo biće, koje ako više prima, više i daje-V I J E S T I TEČAJ ZA POLUKVALIFICIRANE RADNIKE TMP »PIONIR« ŽUPANJA Gotovo u svim našim mljekarama za­posleni su većinom radnici, koji nisu do­sad radili u mljekarskoj struci, ili Su pak došli sa sela s vrlo- malo znanja o- mlje­karstvu. Takovim ljudima treba omogu­ćiti, da što više upoznaju svoj svakidašnji • posao, jer o znanju i stručnosti naših ka­drova zavisi i cjelokupni radi svih naših mljekarskih pogona. Sindikalna podružnica TMP »Pionira u Županji uvidjevši ovu potrebu organi­zirala je tečaj za sve radnike zaposlene u tvornici, a polazak je bio dobrovoljan. T e ­čaj je trajao tri zimska mjeseca; polazilo ga je 16 radnika i radnica, a ispitu je p r i ­stupilo njih deset. Tečaj su polazile uglav­nom žene, a i pretežni broj osoblja sači­njava ženska radna snaga. • Čitavo vrijeme, dok je trajao tečaj, predavanja su održavana tri .puta na tje-••dan po 2 sata. Radnici su dolazili na po­sao jedan sat prije, a jedan sat je dala uprava poduzeća od redovitog radnog vre­mena. Tečaj su održavali poljoprivredni struč­njaci zaposleni u tvornici: ing. Božo Ma-tSlovarić, ing. Ljubo Stojanović i ing. Ru­žica Čizmarević. interesa, učili &u i radili koliko su samo mogli, a predavači su također nastojali, da radnici što više nauče, i uspjeh nije izo­stao. Od deset radnika, koji Su pristupali is­pitu, ocijenjeni su: 1 s odličnim, 5 s vrlo dobrim i 4 s dobrim. Najbolji uspjeh po­kazala je drugarica Vukušić Marija. Ispit-Polaznici tečaja za po luk valif i cirane radnike s ispitnom komisijom TMP Županja »Pionir«, Predavanja su bila pretežno iz, mlje­kars tva : opće mljekarstvo', pranje i ođr-žavanje čistoće mljekarskih uređaja i po­strojenja, mljekarska tehnologija s pozna--vanjem rada pojedinih postrojenja, sto­čarstvo i najosnovnije računske operacije. Nakon završenih predavanja polaznici .su pristupili ispitu, jedan dan iz praktič­nog, a drugi dan iz teoretskog dijela pre­davanja. Radnici su pokazali prilično znanja: ovim su tečajem dobili mnogo toga, što je za njih novo, pa itekako' korisno, a što je prijeko potrebno i za svakog našeg, čo­vjeka zaposlenog u mljekari. Svi su rad­nici još u vrijeme tečaja pokazali puno nu komisiju imenovao je upravni odbor poduzeća, i to: predsjednik Ignac Tomo-kovie, mljekarski radnik, pa članovi Fra­njo Gabler, predstavnik Stručnog udru­ženja mljekarskih privrednih organizacija Hrvatske i sva trojica predavača. Upravni odbor poduzeća na temelju postojećih propisa priznao je ,sve polazni­ke, nakon položenog ispita, kao polukvali­ficirane radnike i podijelio im je o tome pismene svjedodžbe. Bilo bi korisno, da se u svim našim mljekarama održavaju ovakovi i slični te­čajevi, jer ćemo time pripomoći da se po­veća znanje i stručnost naših radnika. Ing. Ružica Čizmarević RADNICI U MLJEKARAMA! Stručno udruženje mljekarskih privrednih organizacija Hrvatske priprema iz­davanje priručnika u obliku skripata o proizvodnji, obradi i preradi mlijeka. — Ovaj priručnik će Vam pomoći i pr i polaganju stručnog ispita za sticanje kvalifi­kacija. ' Narudžbe izravno ili preko mljekara Udruženje pr ima do 15. VI. o. g. NASE M L J E K A R E . ZADRUŽNA MLJEKARA, VRATA na­bavlja i temeljito preuređuje ove godine potrebnu opremu za obradbu mlijeka. Za tu svrhu poslužit će se Vlastitim amorti-zacionim fondom u visini odi 875.000 di­nara. Mljekara otkupljuje danomice 400 lit. (zimi) dio 800 lit. (ljeti) mlijeka po cijeni od 20 Din, te otprema pasterizirano i ohlađeno- mlijeko^ prodajnom poduzeću »Goranin« na Rijeci, po 26.50 Din fco uto-varna stanica Vrata. Prošle godine mljekara je ostvarila do­bit od 75.000 Din, koja ulazi u fond za unapređenje stočarstva, kao i ostala dobit zadruge u visini od 412.000 Din, koja je ostvarena 4 na drugim granama djelatnosti. radnu snagu bilo moguće. Montažni na ­crti ne stižu /kompletni, jer su stručnjaci Instituta za mlekarstvo '•— koji su pro­jektirali montažu opreme — suviše anga­žirani na drugim, objektima. Da se riješe neka pitanja, mljekara je sazvala sasta­nak svih zainiteresiranih za 1. VI. o. g. u "Rijeci. M. POLJOPRIVREDNO DOBRO ČEPlC Najveće poljoprivredno dobro u Istri (oko 1.200 km) ima sada svega 127 krava i 17 priplodnih junica. Uzgaja se uglav­nom montafonac. Prosječna mliječnost px> kravi prilično je velika i iznosi oko 2.700 lit na godinu s 3,6% masti. Ima muzara s godišnjim prosjekom više od 5.000 lit Kvalificirani sirari, ikoji su se pripremala na tečaj« u Bjelovaru i položili isgpü od 15.—21. IV. o. g. • CENTRALNA MLJEKARA, RIJEKA, Radovi oko. preuređenja i proširenja mlje­kare u punom su jeku. Građevinski dio je uglavnom, dovršen, a sad se montiraju po­jedini strojevi Dio opreme (uređaje iza pasterizaciju i hlađenje mlijeka, zatim uređaje za raspa ča van je mlijeka u boca­ma) isporučuje Unicef (međunarodni dje­čji fond). Mljekaru su dne 5. svibnja o. g. po­hodili izaslanici evropskog centra. Unicefa u Parizu, gđa Glacy i dr. Borčić, koji su se interesirali, kako napreduje gradnja i kako se preuređuje mljekara. Montažni radovi ne odvijaju se još onim tempom, kako bi to> s obzirom na mlijeka. Racionalnim pregonskim napasi-vanjem i daljnjom selekcijom stoke pro­izvodnja mlijeka bi se mogla još pove-r •ćati, a usto smanjiti proizvodni troškovi. Sva stoka je pod stalnim veterinarskim nadteorom. Zaraznih pobačaja nema, a i tuberkulora je malome potpuno iskorije­njena. Uprava dobra smatra, da bi bilo pr i ­jeko potrebno povećati broj krava barem na 500, ali nema sredstava za nabavu krava. Svježe^ nepasterizirano mlijeko, p ro­daje se u induistrijsfcom centru — Labinu, po 26 Din. Prostorije, u kojima se mlijeko sada •obrađuje, posve su neprikladne, a nema ni najnužnije opreme za obradu mlijeka. Stoga se razmatra, ne bi li se mogla ure­diti manja mljekara s kapacitetom do 2.000 lit na dan. Tj ovoj bi se mlijeko hla­dilo s pomoću kompresora, a staja bi se mogla preurediti u čiste prostorije, gdje bi se hladilo mlijeko vodom Na taj foi na­čin ovo poljoprivredno dobro moglo1 pro­izvoditi znatne količine besprijekornog mlijeka, poboljšala bi se opskrba okolnog stanovriištva mlijekom i povećao bi se rentabilitet stočarstva na samom imanju. ' M. ZADRUŽNA MLJEKARA »ISTRANKA«, VODNJAN Prožle je godine otvorena — u, sklopu Opće poljoprivredne zadruge Vodhjan — i mljekara, koja će prerađivati uglavnom ovčje mlijeko iz okolišnih zadruga (Vod-njan, Galižana, Fazana, SRZ »Budućnost« — Kanala, Bale). Nakon početnih pote­škoća i prolaznih neuspjeha mljekara ove godine radi znatno bolje. Proizvodi uglav­nom sir od ovčjeg mlijeka »pečorino«, a djelomično također sir od mješovitog ov­čjeg i kravljeg mlijeka. Sada ima oko 1300 lit mlijeka, a pred­viđa se da će se otkup još u ovoj godini povećati do 2.500 lit na dan. Ovogodišnja prerada teče bez većih poteškoća i ne­prilika. Radi se svaki dan u 2 smjene — uju--tro i uveče, jer se tako sakuplja i mlijeko U mljekari se postavlja, rashladni u re ­đaj, koji će omogućiti da se proizvede i uskladištuju kvalitetniji proizvodi, i da se hladi i uskladiš tu je noću prikupljeno mlijeko. Tako foi se mogla dokinuti noć­na radna smjena, jer bi se ohlađeno ve ­černje mlijeko, izajedno s onim od jutar­nje mužnje prerađivalo 1 danju. Mljekara ima pedesetak prasadi — srednji jorfkšir — koja se hrani uglavnom sirutkom, stepkom i drugim otpacima mljekare. Uzgoj svinja iziskuje mali po­trošak radine snage, a u znatnoj mjeri povećava rentabilitet mljekarskih о ф а -da&a. M. MLJEKARA PULA Ova gradska konzuimna mljekara ras ­pačava sada oko 3.000 lit mlijeka na dan. Оуо se doprema ponajviše,iz sabirališta u Roču (udaljenog 81 km), a samo> manja •količina se otkupljuje u bližoj okolici Pule. Prerade zasad nema, jer otkup ne podmiruje ni potrebe konzumnog mlijeka u gradu. Mlijeko se u Roču pasterizira i nisko hladi, pa se vlakom doprema u Pulu, gdje •U8 se — odmah iz željezničke stanice — raz­vozi po prodavaonicama u gradu. Mlijeko, koje se otkupljuje u bližoj okolici grada, razvozi se izimi svježe u prodavaonice, a ljeti se pasterizira i takovo- prodaje. Kako u mnogim drugim našim mljeka­rama, tako se i u, ovoj osjeća nestašica stručnog tehnološkog kadra. Na nedavnom tečaju za Irvalfficirane mljekare u Osije­ku, dvojica kandidata iz ove mljekare su s uspjehom položila ispit i tako stekla zvanje kvalificiranih mjekara, ho usto bi trebao i koji kvalificirani sirar za prerad­bu mlijeka, koja se vrši sezonski u Roču, pa i u Puli. MLJEKARA U OTOČCU Od nekolika mljekara, koje danas rade u Lici, mljekara, koju je pred par godina podigla zadruga u Otočcu, ima svakako najviše uvjeta za. rad i razvoj. Pokazalo se posvuda, da za uspješan rad same mljekare nisu jedini faktori oprema i sirovinska osnova, nego da je pored njih još odlučan faktor i stručni kadar. Zato, da uzmogne 'ova mljekara uspje­šno raditi, treba:,...' 1. organizirati otkup mlijeka i u onim selima, koja gravitiraju mljekari, a nisu dosad obuhvaćena;: 2. uvesti redovitu kontrolu kvalitete "(specifična težina i °/o masti) mlijeka i prema tome isplaćivati proizvođača; 3. strogo paziti na čistoću kanta, osta­log suda, pribora i same mljekare; 4. poslovanje i stručni radi u mljekari povjeriti solidnom i dobrom majstoru, koji će biti kadar riješili sve zadatke, koje smo naveli pod 1, 2 i 3, pa prema tim na­čelima i nastaviti svoj rad u ovoj mlje­kari. Kad zadružna mljekara u Otočcu do­brim radom opravda, da je zaista i po­trebna, djelovat će kao poticaj i dobar primjer za daljnji razvoj mljekarstva u Lici. Z. NOVA TVORNICA KONCENTRIRANE STOČNE HRANE U LJUBLJANI U Ljubljani je 1. ožujka proradila tvor­nica, koja će proizvoditi oko 32.000 tona konc. stočne krme na godinu. Po svom kapacitetu tvornica je najveći i najzna­čajniji objekt ove vrste u zemlji.. Radni proces u š.esterokatnim prostorijama pot­puno je mehaniziran. U jednodnevnoj smjeni proizvodit će do< 10 vagona stočne larme. 

Tečaj za polukvalificirane radnike TMP "Pionir" Županja

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia